arrow up

Podijelite vijest:

DAN VELIKE TUGE, ISTORIJSKOG SJEĆANJA I OPOMENE

Srđan Srećković

BEOGRAD, 4. AVGUSTA /SRNA/ – Srpski ministar za dijasporu Srđan Srećković rekao je, povodom 16 godina od hrvatske akcije “Oluja”, da je ovo dan velike tuge i istorijskog sjećanja svakog pripadnika srpskog naroda, jer je tog dana ubijeno nekoliko hiljada, a 200 000 Srba brutalnom silom protjerano sa prostora na kojima su živeli vijekovima.

“Ovaj dan je i dan velike opomene za sve narode na prostorima zapadnog Balkana. Mi taj zločin nikada nećemo i ne smemo zaboraviti, da se zločin ne bi ponovio, ali jesmo spremni za saradnju, pomirenje i objektivno sagledavanje prošlosti”, naveo je Srećković.

On je u pisanoj izjavi ocijenio da je “zato od neprocenjive važnosti što se ove godine `Oluja` obilježava nakon presude Haškog tribunala, kojom su kažnjeni krivci sa hrvatske strane za jedan od najvećih zločina u novijoj istoriji”.

Srećković je dodao da je Srbija čvrsto opredijeljena da bude lider u razvoju dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje i da je za evropsku budućnost regiona od strateške važnosti unapređenje političkih i ekonomskih veza Srbije i Hrvatske.

“Za istinsko pomirenje potrebno je da položaj srpskog naroda u Hrvatskoj bude u skladu sa najvišim međunarodnim standardima”, istakao je Srećković.

On je napomenuo da su problemi vezani za održivi povratak i ekonomsku egzistenciju Srba u Hrvatskoj, postojanje tajnih optužnica, restitucija stanarskog prava, problemi vezani za priznavanje radnog staža i penzionog osiguranja, samo neki od problema sa kojima se Srbi u Hrvatskoj suočavaju.

“S obzirom na to da Hrvatska ide u pravcu EU koja nikada neće odustati od standarda najvišeg stepena zaštite prava nacionalnih zajednica, kao i na uzlaznu putanju u odnosima Beograda i Zagreba, mislim da možemo biti optimisti u smislu poboljšanja položaja Srba na dugi rok”, smatra Srećković.

Akcija hrvatske vojske pod nazivom “Oluja” počela u jutarnjim časovima 4. avgusta 1995. godine granatiranjem naseljenih područja sjeverne Dalamcije, Korduna, Like i Banije. Potom su hrvatske snage, uz odobrenje i podršku NATO-a, a u sadejstvu sa HVO i Armijom BiH, izvršile agresiju na ta područija koja su bila pod zaštitom UN.

Za svega nekoliko dana sa vjekovnih srpskih ognjišta protjerano je oko 220 000 stanovnika, ubijeno su 1 934 lica, od kojih 1 196 civila i pričinjena je ogromna materijalna šteta.

Izvor: Srna

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​