fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Čuvena sramota

Neslavna obljetnica slavne oslobodilačke akcije: Nisam našao znakove života, ni ljudi, ni životinja… Razaranje je potpuno, sistematsko i namjerno, izjavio je nakon obilaska Medačkog džepa komandant UNPROFOR-a Jean Cot

Jedinice UNPROFOR-a u Medačkom džepu
Jedinice UNPROFOR-a u Medačkom džepu

Prvih dana septembra navršilo se 24 godine od vojne akcije u Lici, iza koje na bivšem teritoriju pod zaštitom UN-a od domaćih mještana nisu ostali znakovi života. Štoviše, život nije obnovljen do dana današnjeg.

Devetog septembra 1993. pripadnici HV-a poveli su akciju na prostor tzv. Medačkog džepa, koja će ostati upamćena kao jedina hrvatska operacija koja se našla pred domaćim pravosuđem, ali i kao jedina vojna akcija u kojoj na srpskoj strani uopće nije bilo ranjenika, već samo poginulih i ubijenih: 46 srpskih vojnika, osam milicionera i 36 civila, od kojih 26 starijih od 60 godina, a među žrtvama je bilo i 17 žena. Tragedija Medačkog džepa odvijala se pred očima kanadskog bataljona UNPROFOR-a, a poginulo je i deset pripadnika Hrvatske vojske. UNPROFOR-ovi vojnici tada, možda jedini put tokom ratnih strahota devedesetih, nisu bili samo pasivni promatrači, nego su pokušali opravdati svoje prisustvo, zaštititi narod i imovinu, pa su i sami tri dana vodili nedovoljno razjašnjenu borbu s hrvatskom vojskom i policijom. Područje Medačkog džepa 19. septembra posjetio je komandant, francuski general Jean Cot, koji je tada izjavio: ‘Nisam našao znakove života, ni ljudi, ni životinja, u nekoliko sela kroz koja smo danas prošli. Razaranje je potpuno, sistematsko i namjerno.’

Predmet ‘Medački džep’ najprije je otvoren u Hagu, gdje je podignuta optužnica protiv trojice generala HV-a, Rahima Ademija, Janka Bobetka i Mirka Norca, dok je istraga protiv četvrtog, generala Petra Stipetića, obustavljena jer je uspio dokazati ‘paralelnu liniju zapovijedanja’. Ključnu ulogu u ovoj akciji imao je Janko Bobetko, kojeg je smrt spasila od izručenja Hagu. Slučaj je potom 2005. završio u nadležnosti hrvatskog pravosuđa, kao jedan od testova na putu Hrvatske prema članstvu u Evropskoj uniji. Iako su se tokom suđenja čule šokantne priče, Županijski sud u Zagrebu na kraju je Ademija, vršioca dužnosti komandanta Zbornog područja Gospić, oslobodio svih optužbi. Optuženog Norca, komandanta operacije, proglasio je krivim, za što je dobio šest godina zatvora.

Iako je Medački džep dobio kakav-takav pravosudni epilog, iza njega su ostale neistražene sumnje, u kojima se ponajviše provlačilo ime admirala Davora Domazeta Loše. Za njega je pretresno vijeće utvrdilo da je kao izaslanik načelnika Glavnog štaba HV-a bio glavnokomandirajući u akciji ‘Medački džep’, zbog čega je Ademi i oslobođen. No nadležno je tužilaštvo nakon toga na ove činjenice zaboravilo…

Autor: Paulina Arbutina

Izvor: PORTAL NOVOSTI

 

Vezane vijesti:

Navršava se 23. godine od masakra u Medačkom džepu

Školski primjer genocida koji je prošao skoro nekažnjen

Podsećanja: Lekar hrvatske vojske potvrdio – u Medačkom Džepu civili nemilosrdno likvidirani

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: