arrow up

Podijelite vijest:

Crvena armija zauzela Berlin prije 72 godine

Na današnji dan, 2. maja 1945. godine, Crvena armija zauzela je prijestonicu Njemačke i istakla zastavu na zgradi Rajhstaga /njemačkog parlamenta/ – u teškoj bici za Berlin stradalo je 135.000 sovjetskih vojnika.

Crvena armija Foto: dailymail.co.uk
Crvena armija Foto: dailymail.co.uk

Jedinice Prvog bjeloruskog fronta maršala Georgija Жukova i Prvog ukrajinskog fronta maršala Ivana Konjeva otpočele su berlinsku operaciju 16. aprila.

Legendarni sovjetski general Жukov u ofanzivu je krenuo sa više od 200 divizija, prema 150 njemačkih.

Na svim pravcima ofanziva se odvijala uspješno, osim na Zelovskim visovima, gdje su Nijemci sagradili nizove rovova, odbrambenih položaja i bunkera, koje su vrlo dobro obezbijedili i ukopali.

Tu su crvenoarmejci dočekani ubitačnom vatrom Vermahta i granatama sakrivene artiljerije.

Nakon pobjede kod Zelova, uslijedio je završni obračun u samom Berlinu.

Crvenoarmejci su 19. aprila probili posljednju liniju odbrane na Zelovskim visovima i između sovjetskih snaga i Berlina stajale su samo razbijene njemačke formacije.

Sovjetska artiljerija Prvog bjeloruskog fronta 20. aprila počela je da gađa centar Berlina i nije prestajala danima – sve dok se grad nije predao.

Nakon rata, Sovjeti su isticali da je težina eksploziva koju je izbacila njihova artiljerija tokom bitke bila veća od tonaže koju su zapadni bombarderi izručili na grad.

U svom bunkeru nacističi vođa Adolf Hitler izdao je naređenja koja su pokazala da je njegovo shvatanje vojne realnosti u potpunosti nestalo.

Naredio je Devetoj armiji da drži Kotbus i postavi front ka zapadu, a onda da napadne Sovjete koji su napredovali ka sjeveru.

General Feliks Štajner nije imao dovoljno divizija za ovaj poduhvat. Hitleru je saopšteno da će, ako se Deveta armija odmah ne povuče, biti opkoljena.

Hitler je dobio napad bijesa kad je otkrio da njegovi planovi neće biti ostvareni. Objavio je da je rat izgubljen, okrivio generale za poraz i izjavio da će ostati u Berlinu do kraja, a onda izvršiti samoubistvo.

Koliko je poznato, 30. aprila, dok su se sovjetske snage probijale u centar Berlina, Adolf Hitler se vjenčao sa Evom Braun, a onda popio cijanid i zatim pucao sebi u glavu.

Komandant odbrane Berlina general Helmut Vajdling predao je grad Sovjetima 2. maja.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Sramotni pokušaji prekrajanja istorije | Jadovno 1941.

VIDEO: Od ove prelepe sovjetske snajperistiknje su Nemci …

Nema razloga za izjednačavanje Staljina i Hitlera | Jadovno …

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​