arrow up

Podijelite vijest:

Britanski list o pojavi fašizma u Hrvatskoj

Pojava fašizma i skretanje Hrvatske u desno je tema britanskog nedeljnika Nju Stejtsmen koji konstatuje da su se u Blajburgu okupile hiljade Hrvata kako bi prisustvovali misi održanoj u čast fašističkim vojnicima ubijenim na kraju Drugog svjetskog rata.

Biskup Komarica u Blajburgu (Foto: Željko Hajdinjak/EPH)
Biskup Komarica u Blajburgu (Foto: Željko Hajdinjak/EPH)

U tekstu pod naslovom “Učinimo Hrvatsku ponovo jakom: Kako se fašizam pojavio u najmlađoj zemlji Evropske unije” autor Joji Sakuraja opisuje crne zastave s pozdravom “Za dom spremni!” koji je kako se navodi, bio “povezan s ustaškim režimom – marionetskom nacističkom državom koja je poslala hiljade Jevreja, Roma i Srba na smaknuće u logore smrti”.

List navodi i da je među VIP gostima na komemoraciji u prednjem redu sjedio Branimir Glavaš, osuđeni ratni zločinac iz ratova devedesetih, a da je malo dalje bio i Zlatko Hasanbegović, novi hrvatski ministar kulture, zatim Tomislav Karamarko, vođa desničarske Domoljubne koalicije koja je nedavno došla na vlast, prenosi regionalna TV N1.

“Zlatko Hasanbegović je ustaški revizionista”, piše autor koji pominje prošlogodišnju emisiju Otvoreno i njegovu izjavu o antifašizmu kao floskuli.

Učestvovanje samog vrha vlasti na komemoraciji u Blajburgu je, smatra autor, jedan od najjačih dokaza da je najmlađa članica EU skrenula oštro desno.

U kontekstu Hrvatske se, što nije retko, u ovakvim člancima spominju Orbanova Mađarska i Poljska, pa tako izuzetak nije ni ovaj članak, ali je ipak sva pažnja usmjerena prema Hrvatskoj, navodi N1.

Kao glavni uzrok rasta desnog ekstremizma navode se ekonomska kriza, visoka nezaposlenost i javni dug, a na sve to se, kako piše list, nadovezala izbjeglička kriza koja je dodatno podigla tenzije u hrvatskom društvu.

U članku se pominje i problematika velikog broja ratnih veterana koji su bili politički aktivni u postavljanju desne opcije na vlast. Mnogi od njih, smatra autor, nakon iskustva ratova devedesetih s nostalgijom gledaju prema vremenu NDH.

“Čini se da u Hrvatskoj ljudi više brinu o mrtvima nego o živima”, zaključuje autor članka.

Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

 

Vezane vijesti:

Puljić podržao Komaricu i proizveo nove komentare

Opasne poruke iz Blajburga

Komarica Blajburški: Nisam htio da uvrijedim Srbe

Biskup Komarica: Banjaluka je za mene Blajburg

Sutra u Banjoj Luci: Promocija knjige „PREŠUĆIVANI ZLOČIN“

Licemerni Brisel i grešni Zagreb

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​