arrow up

Podijelite vijest:

Brišu srpsko ime!

Predstavljena izložba o našoj umetničkoj baštini na KiM u galeriji SANU. Spomenike predstavljaju kao nasleđe teritorije, a ne naroda

Foto: Sveti Sava iz Crkve Svetih apostola u Pećkoj patrijaršiji
Foto: Sveti Sava iz Crkve Svetih apostola u
Pećkoj patrijaršiji

Kada je u pitanju fizičko opstajanje naših spomenika na Kosovu i Metohiji, stanje se nije promenilo poslednjih godina. Ono što je sada suštinski drugačije jeste težnja kosovskih institucija da im se izbriše srpski identitet, da ih predstave kao svoje, kao nasleđe teritorije, a ne naroda. Naročito je opasno i to što su i spomenici koji su ušli na Uneskovu listu ugrožene svetske baštine (Dečani, Gračanica, Pećka patrijaršija i Bogorodica Ljeviška) tu dospeli ne kao srpski, nego kao spomenici KiM.

Predstavljajući izložbu “Srpsko umetničko nasleđe na Kosovu i Metohiji. Identitet, značaj, ugroženost”, koja će biti otvorena večeras u 19 časova u Galeriji SANU, ovo je između ostalog rekao jedan od autora, profesor Dragan Vojvodić. Prema rečima drugog autora, dopisnog člana SANU Miodraga Markovića, naša baština na KiM ugroženija je više nego ikada ranije:

– Tokom poslednje dve decenije pretrpela je dva sistematska razaranja, preostalim spomenicima srpske kulture osporava se ili krivotvori identitet, onemogućuje se da institucije Republike Srbije vrše svoju konzervatorsku zaštitu, i, na kraju – sasvim paradoksalno i cinično – strana koja je odgovorna za sve te postupke se kandiduje za članstvo u Unesko, čime bi stekla pravo da ona brine o srpskom kulturnom nasleđu na Kosmetu – istakao je Marković na konferenciji za štampu na kojoj su o značaju i ciljevima ove velike, multimedijalne postavke govorili i akademik Dušan Otašević, upravnik Galerije SANU, Bojana Borić Brešković, direktorka Narodnog muzeja i đakon Vladimir Radovanović, upravnik Muzeja SPC.

Izložbu, na kojoj će se naći umetnički predmeti iz zbirki Narodnog muzeja, Muzeja SPC, Muzeja primenjene umetnosti, Narodne biblioteke Srbije i Arhiva SANU, otvoriće Vladimir Kostić, predsednik SANU, na čiju inicijativu je i organizovana.

DUGA ISTORIJA

U prvoj celini ove postavke, originalnim delima i reprodukcijama biće predstavljen izuzetan značaj srpskog umetničkog i duhovnog nasleđa na Kosovu i Metohiji od 12. do 20. veka, dok je druga izložbena celina ukazuje na stalnu ugroženost i uništavanje tog nasleđa. Dokumentovano će biti predstavljeni duga istorija uništavanja i različiti oblici ugrožavanja baštine na KiM, sve do današnjih dana.

Autor: M. A. K.

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Britak um i ljubav prema rodu | Jadovno 1941.

Put nacionalnog sunovrata | Jadovno 1941.

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​