Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić ocijenio je da nova hrvatska država temeljno i predano radi na reinterpretaciji istorije Srba i Hrvata u 20. vijeku, sa fokusom na period postojanja Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, a nastavljeno je i brisanje tragova stradanja Srba u Hrvatskoj.
Povodom obilježavanja Sveevropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i 75 godina od osobađanja Dječijeg doma za ratnu siročad u Jastrebarskom, Bastašić je rekao za Srnu da ovaj hrvatski državni projekat predvode istoričari Instituta društvenih nauka „Ivo Pilar“ iz Zagreba, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatski memorijalno-dokumentacioni centar domovinskog rata i Hrvatsko kulturno vijeće, uz podršku vrha Katoličke crkve.
„Nakon što su hrvatski bojovnidži u proteklom ratu uništili više od 3.000 spomenika žrtvama rata od 1941. do 1945. i spalili više od 2,7 miliona `nepodobnih` knjiga, nastavljeno je brisanje tragova stradanja Srba u Hrvatskoj, a posebno revizija njihove uloge u dizanju ustanka u Hrvatskoj i BiH i narodnooslobodilačkoj borbi uopšte“, ističe Bastašić.
On je naglasio da je tako Jasenovac postao „radni logor“ u kome gotovo da nije bilo mučenja i likvidacije Srba, Roma i Jevreja i u kome je „najviše bilo hrvatskih žrtava nakon završetka rata“.
„Pokolj Srba u glinskoj crkvi predstavljen je kao velikosrpska laž i eklatantan primjer ulivanja kolektivne krivice i genocidnosti hrvatskom narodu o čemu je u nekoliko nastavaka pisano u feljtonu hrvatskog `Glasa Koncila`. Pokolj Srba i Jevreja na Jadovnu predstavljen je kao rezultat mitomanije pokojnog istoričara Đure Zatezala, a kažu i da u Šaranovoj jami na Velebitu nema nijedne kosti, nego samo smeće“, navodi Bastašić.
On ukazuje da se u kraške jame u Lici i na Velebitu spuštajue ekipe organizovane od hrvatske vladine agencije, „čiste“ ih od kostiju koje onda voze u Osijek i pohraljuju u takozvanoj privremenoj grobnici.
„Logori za žene i djecu ili samo za djecu, koje je Nezavisna Država Hrvatska formirala u Metajni na ostrvu Pagu, Sisku, Jastrebarskom, Gornjoj Reci, Lobor Gradu, Kruščici i na još nekoliko mjesta poseban su trn u oku i mrlja na hrvatskom obrazu, pa se ova mučilišta i gubilišta proglašavaju `prihvatilištima`, `dječijim domovima za ratnu siročad` i slično“, kaže Bastašić.
On je rekao da se o stravičnoj istini o formiranju logora za sveštenike Srpske pravoslavne crkve i njihove porodice u Capragu kod Siska ne govori ništa.
„U ove dane, kada se sjećamo srpskih žrtava krvavog avgusta 1941. godine, obilježava se i 75. godina od oslobođenja preživjele srpske siročadi iz koncentracionog logora za djecu u Jastrebarskom“, rekao je Bastašić za Srnu.
Kroz taj logor NDH, za nešto više od sto dana njegovog postojanja, prošlo je 3.336 dece od jedne do 14 godina, najviše srpske, od toga više od 2.000 sa Kozare i Potkozarja.
„Djeca, koja su u junu i julu 1942. u Jastrebarsko dopremljena iz Stare Gradiške i Jasenovca, nasilno su odvajana od svojih majki. Sva su bolovala od tifusa, dizenterije, ospica, difterije ili oteklih nogu od gladi“, podsjeća Bastašić.
On je naveo da su časne sestre iz reda Svetog Vinka iz Zagreba, koje su imale upravu u svojim rukama, nečovječno postupale sa djecom, izjavljujući otvoreno da su to „partizanska djeca, da su to srpska djeca i da pomagati tu djecu znači odgajati one koji će kasnije njih klati“.
„Stariju i zdravu djecu, i to djevojčice, tukle su i silile da pjevaju ustaške pjesme, te da dvore ustaše, koji su bili dnevni gosti časnih sestara. Za nepunih mjesec i po dana u ovom logoru život je izgubilo 768 djece“, rekao je Bastašić.
Oko 500 grobova bezimene djece iza ograde groblja u Jastrebarskom svjedoči o ustaškom postupku prema toj djeci, ali i takođe i o postupku časnih sestara.
Preživjelu djecu iz ovog koncentracionog logora oslobodila je 26. avgusta 1942. Četvrta kordunaška brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.
Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatsko kulturno vijeće i lokalna župa organizuju danas komemoraciju sa „prigodnim“ programom, povodom obilježavanja Sveevropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i 75 godina od „partizanskog napada“ na Dječji dom za ratnu siročad u Jastrebarskom
Nakon mise u župnoj crkvi u Jastrebarskom, biće položeni vijenci na mjesnom groblju.
Uslijediće i izlaganje o porijekla djece u Dječijem domu za ratnu siročad u Jastrebarskom, sa posebnim osvrtom na djecu sa Kozare i ulogu kardinala Alojzija Stepinca, sveštenika, časnih sestara „milosrdnica“ i drugih dobrotvornih udruženja i pojedinaca u zbrinjavanju ratne siročadi u Jastrebarskom.
Izvor: SRNA
Vezane vijesti:
Hrvatska teorija: Partizanski napad na dječji dom za ratnu siročad u Jastrebarskom
