Od 24. Juna 1941, Dana sjećanja na Jadovno, prošlo je:

JADOVNIČANI PORUČUJU:

Teče 80-ta godina od početka Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane NDH. Osamdeset godina od tragedije na Velebitu, ličkom polju, ostrvu Pagu. Ako Bog da, sabraćemo se 19. juna 2021. kod Šaranove jame.

 

Braćo Srbi, ko vas nagovori na ovo istorijsko zlo, na neistinu o stradanju svoga naroda?

Datum objave: subota, 2 novembra, 2019
Veličina slova: A- A+

Krajem aprila 2012. godine, Milan Bastašić se zaputio u Zagreb gdje je na Cvjetnom trgu postavljen paviljon za obilježavanje godišnjice proboja iz koncentracionog logora Jasenovac.

Milan_Bastasic_1.jpg
Milan Bastašić (1931-2016.)

Projekat je, u sklopu akcije ”Arhitektura sećanja” realizovan od strane Vijeća srpske nacionalne manjine u Zagrebu. U pozivu organizatora bilo je navedeno da će na okruglom stolu, koji će uslijediti glavna tema biti rasprava o broju žrtava u Jasenovcu uz napomenu da minimalni broj žrtava, a za koje je utvrđeno ime i prezime, iznosi 83.145, od čega 20.101 djece do četrnaest godina starosti. U to vrijeme, Milan nije mogao ni pretpostaviti da će svega nekoliko godina kasnije, vodeći nosilac projekta „realne procjene“ broja jasenovačkih žrtava biti Muzej žrtava genocida u Beogradu na čelu sa direktorom Veljkom Đurićem Mišinom. Kao jedini preživjeli jasenovački dječak – logoraš sa Bilogore, vidno uznemiren, neposredno po povratku u Beograd, napisao je tekst koji slijedi.


Na okruglom stolu, koji slijedi, glavna tema biće rasprava o broju žrtava u Jasenovcu!

Osnova rasprave je broj između ,,80 i 100 tisuća“ dobijen na osnovu nekakve p r o c j e n e. Najmanji broj je onaj za koji se zna ime i prezime, nešto preko ,,83 tisuće“.

Ne znam ko je sve pozvan za taj sto. Na stolu nema zaključaka imenovane državne komisije koja je na osnovu s o n d a ž a masovnih grobnica u Donjoj Gradini i z r a č u n a l a broj žrtava na oko 730 hiljada. Koliko se sjećam bilo je još sondaža i drugačijih cifara, svakako ne ovako niskih kao ,,83 tisuće“.

Moramo se složiti u žalosnoj istini da je i 80 hiljada previše žrtava i van svake pameti.

Isto tako moramo priznati i ne možemo negirati da su žene, djeca, starci i zreli ljudi usmrćivani tako masovno i brzo da ih državna regulativa NDH i njeni službeni dželati jednostavno nisu stigli prebrojati, a kamoli popisati!

Otuda besraman, uvredljiv i do sarkazma bolan zahtjev sljedbenika i potomaka dželata da potomci žrtava moraju dati imena i prezimena umjesto njih, inače se žrtve ne priznaju.

A šta govore ledine Jasenovca, Limana, Uštice, Jablanca, Mlaka, Krapje, Dubičke krečane?

Šta govore izbrojane masovne grobnice Donje Gradine i one koje su nestale erozijom obala rijeke Save, kao i podaci o bezbroj ubijenih na Graniku i na druge načine usmrćenih i bačenih u Savu?

Poslije svega, ne mogu a da ne kažem, kako sada, minimalan, nerealan i uvredljivo zanemareni ogroman broj žrtava u Jasenovcu, treba za okruglim stolom da potvrdi, niko drugi nego Srpsko nacionalno vijeće.

Pa dobro, braćo Srbi iz Srpskog nacionalnog vijeća, ko Vas nagovori na ovo istorijsko zlo, na neistinu o, u svijetu besprimjernom, stradanju svoga naroda?

Omladino draga, vi strahote niste vidjeli, to što znate pročitali ste, a puno toga ne znate, pa je sa vama lako manipulisati. Ovo je tipična, pa i više od toga – sramotna manipulacija.

Vi ste sve ovo shvatili kao mali Jovica ili Ivica šahovski meč Gligorić – Spaski. Čuje taj Ivica – Jovica preko radija da je Spaski Gligoriću pojeo konja, pa o tome stvori svoju sliku. Spaski ima viljušku sa kojom nabode normalnog konja i onda ga strpa u svoja velika usta i proguta. Spaski je za ovog dječaka uspješno progutao konja, a za Vas dame i gospodo, iz SNV Hrvatske, zalogaj koji gutate ovom prilikom zapinjaće Vama i vašem potomstvu.

To Vam nije trebalo, a za sredstvima, koja time trošite vape uništena spomen-obilježja, za čiju obnovu niste baš toliko darežljivi.

Evo o tome svjedočanstva poslije 70 godina od moga izlaska iz žice logora smrti Jasenovac. Ali ne i radnog logora, jer kako se zna, kako je od preživjelih opisano, svrha rada u tome logoru je bila u ravnini kame i malja.

Milan Bastašić

Preživjeli logoraš Jasenovca, oktobar i novembar 1942.

Vezane vijesti:

Milan Bastašić: U SUSRET GODIŠNjICI PROBOJA JASENOVAČKIH ZATOČENIKA APRILA, 1945. GODINE

KNjIGA – Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991.

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top