fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Borovi kao počasna straža srpskim spomenicima na Vidu

Pre sto godina najteže oboleli srpski vojnici smešteni su na ostrvce kraj Krfa, a za gotovo 10.000 njih tu je bio i tragičan kraj albanske golgote

Svetionik na Vidu (Foto: N. Belić)
Svetionik na Vidu (Foto: N. Belić)

Pojas kamenite obale uređen je samo na jednom uzanom delu sa južne strane, tek da bi brodići mogli da pristanu. Poviše strmih stena nad prozirnim morem, izdižu se guste borove šume. Između stabala vijugaju staze, od kojih jedna vodi do Mauzoleja sa spomen-kosturnicom srpskih vojnika preminulih na ovom ostrvu 1916. godine.

Ovako danas izgleda srpski Jerusalim, kako je mitropolit Dimitrije Vido nazvao pre jednog veka. Do tada, Grci su ga zvali Ostrvom zmija. Ovu poslednju stanicu za gotovo 10.000 srpskih vojnika koji nisu preboleli posledice prelaska preko Albanije od tada zovu i Ostrvo smrti.

Borovi, uspravni i visoki, drže počasnu stražu nad njihovim senima.

U njihov hlad, od vrelog mediteranskog sunca, sklanjaju se grupe hodočasnika, kada dođu da posete Mauzolej i poklone se i pomole u spomen-kosturnici.

Na malom uređenom delu uz južnu obalu su restoran i nekoliko kućica. Već dvadesetak koraka dalje, ostrvo uranja u tišinu, koju naruši tek poneka sirena sa trajekta ili zvuk brodskog motora.

Iznad jugoistočnog kraka ostrva borovima je opasan i Mauzolej sa spomen-kosturnicom, od belog kamena, izgrađen 1938. Kada se gleda s mora, samo se nazire kroz stabla. Iznad ulaza u ovo zdanje postavljen je tropoljni grb Kraljevine Jugoslavije sa simbolima srpskog, hrvatskog i slovenačkog naroda. Tek kao podsećanje na zemlju stvorenu nakon što su za nju položili živote i oni koji ovde počivaju.

Malo dalje je i kameni krst – prvo spomen-obeležje sahranjenima na ovom mestu – koji je kralj Aleksandar Karađorđević otkrio 1923. godine.

Sa platoa ispred Mauzoleja, kroz borove se probija pogled na Plavu grobnicu, more u koje su polagani preminuli vojnici, kada više nije bilo prostora da se sahranjuju u kamenitom tlu Vida. Između Mauzoleja i Plave grobnice je svetionik, na samom jugoistočnom grebenu Vida.

Od te strane ostrvceta do Krfa ima tek nešto više od 1.000 metara, pa se jasno vide simboli tog grada – luka i dve tvrđave, a naziru se i venecijanske, francuske i britanske građevine podignute kada su ove sile vladale Krfom i ostavile ovde svoj trag i pečat.

Naspram njih stoji Vido kao mesto gde su Srbi i njihova teško stradala vojska utemeljili svoj Jerusalim. Grčke vlasti nikada nisu dozvolile da se ovo ostrvce komercijalizuje i pretvori u posećeno turističko odredište. Vido je bilo i ostalo mesto hodočašća.

Autor: Nikola Belić

Izvor: POLITIKA

 

Vezane vijesti:

Memorijali srpskim junacima balkanskih ratova i Velikog rata

Zaboravljeni srpski mauzolej: Jindrihovice

Na Krfu i Vidu obilježavanje iskrcavanja srpske vojske (VIDEO)

 

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: