arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Borislav Komad: Istorija sa TV ekrana

Nepoznavanje istorije za milione građana SAD odgovara vođama ove države, da bi svoje sugrađane uverili kako su oni uvek u pravu. Ta neupućenost bila bi samo njihov problem, ali su je mnogi skupo platili

Borislav Komad
Borislav Komad

Desetine miliona stanovnika Sjedinjenih Američkih Država inače, nesklonih poznavanju svoje istorije i istorije svetskih nacija, bili su ne malo iznenađeni kad su nedavno čuli da je njihova zemlja u Prvi svetski rat na evropskom tlu stupila samo godinu dana pre njegovog završetka.

Da gazda Bele kuće Donald Džon Tramp u Parizu nije prisustvovao proslavi stote godišnjice ulaska njegove zemlje u Veliki rat ne bi ni to znali, ali zahvaljujući TV snimcima konačno su saznali za i tu, za njih nepoznanicu. Učeći istoriju sa ekrana Si-En-Ena i ostalih tamošnjih televizijskih stanica bili su uvereni da su njihovi vojaci, u stvari, odlučili ishod četvorogodišnjeg rata.

Nije to, međutim, prvi slučaj nepoznavanja ni svoje, ni tuđe istorije. Jer, kad se sve sabere i oduzme, SAD su, kad je reč o sukobima na evropskom tlu u oba svetska rata koja su trajala ukupno devet godina, ratovale na strani pobednika samo četrdesetak meseci!

Iskrcali su se na Siciliju 1943. godine, a zatim 1944. godine, opet kao i u Prvom svetskom ratu iskrcali se u Normandiji godinu pre nego što je sovjetski maršal Georgi Konstantinovič Žukov pobednički umarširao u Berlin.

Interesantno je, međutim, da je vojska SAD, za razliku od svog delimičnog učešća u dva svetska rata, imala i dva posleratna sukoba u kojima je učestvovala od prvog do poslednjeg dana: bilo je to u Koreji i Vijetnamu i iz oba je izašla povijena repa sa visoko uzdignutim belim zastavama, uz izuzetak rata sa Japanom na azijskom kontinentu, zahvaljujući atomskim bombama.

Nepoznavanje istorije za milione građana SAD odgovara vođama ove države, da bi svoje sugrađane uverili kako su oni uvek u pravu. Ta neupućenost u svoju i tuđu prošlost bila bi samo njihov problem, ali su je mnogi, među njima i mi, 1999. godine, skupo platili jer su propagandom ubedili svoje sugrađane da nas je trebalo uništiti kao „loše momke“ ne znajući da smo potomci naroda koji je od početka pa do kraja u dva velika svetska rata bio na strani pobednika.

A krunski dokaz za milione stanovnika SAD koliko su nezainteresovani i neupućeni u svet van njenih obala je podatak za Riplija: samo sedam odsto njihovih građana, verovali ili ne, poseduje pasoše!

Autor: Borislav Komad

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​