BEOGRAD – Predstavnici izbjegličkih i zavičajnih udruženja Srba iz Hrvatske predali su danas predsjedniku Srbije Borisu Tadiću kopiju prikupljenih 45 000 potpisa podrške peticiji koja se odnosi na poštovanje njihovih imovinskih i ljudskih prava i zatražili njegovu podršku rješavanju izbjegličkih problema.
Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji Miodrag Linta, u pratnji predstavnika izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske, predao je kutiju sa potpisima na pisarnicu zgrade Predsjedništva Srbije.
Linta je rekao novinarima da predstavnici 103 izbjeglička udruženja namjeravaju da kopije ovih potpisa podrške predaju na dvadesetak adresa u Srbiji i međunarodnoj zajednici.
„Ovom akcijom apelujemo da predsjednik Tadića i sve druge relevantne institucije u međunarodnoj zajednici pomognu da se konačno pronađe trajno i sveobuhvatno rješenje problema izbjeglica“, rekao je Linta.
On je dodao da se posebno apeluje na međunarodnu zajednicu i predsjednika Tadića da bude ispoštovan do kraja ključni dokument vezan za izbjeglička prava, odnosno Bečki dokument o sukcesiji, aneks G, koji predviđa da se svim izbjeglim licima od 31. decembra 1990. godine vrate njihova imovinska, statusna, stečena i sva druga prava. Predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir naveo je da izbjegli Srbi traže da im se vrati ono što im pripada, jer ako već Hrvatska ide u EU, onda bi bilo prirodno očekivati da vrati njihova osnovna i ljudska i građanska prava.
„Očekujemo, ne samo od Tadića, nego i od srpskih predstavnika u hrvatskom parlamentu da konačno shvate da je teško očekivati da će doći do pomirenja na ovim prostorima ako ne budu zadovoljeni naši zahtjevi“, rekao je Budimir.
On je naveo da su izbjeglička udruženja procijenila imovinu Srba koja je ostala u Hrvatskoj na oko 30 milijardi evra i dodao da je apsurdno očekivati da će ta imovina biti nadoknađena kroz neku donatorsku konferenciju.
Podršku peticiji i predaji potpisa dao je i predsjednik Srpske narodne stranke u Hrvatskoj Milan Rodić, koji je rekao da ima mnogo nepravde u Hrvatskoj, u kojoj su Srbi imali svoja imanja i stečena prava koja se osporavaju.
On je rekao da se glas izbjeglih Srba iz Hrvatske mora čuti, ne samo u Hrvatskoj i Srbiji, nego i kod zvaničnika u EU.
„Hrvatska se sprema da uđe u EU, kao i Srbija i smatramo da prije toga treba staviti stvari na svoje mjesto i svakome vratiti ono što je njegovo i što mu pripada, od osnovnih prava, kako prava na rad i imovine, tako i stanova i povratka kuća koje treba obnoviti“, dodao je Rodić.
Jedan od izbjeglih Srba iz Hrvatske David Džumić iz Srba, iz Like, rekao je da se gotovo 15 godina bori za svoja imovinska prava, dok Željko Bursać, rodom iz Ličke Kaldrme, kaže da su mu u Hrvatskoj ostale četiri stambene jedinice na područku opštine Gračac, koje nisu obnovljene ni nakon 15 godina.