arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Bitka za Binač – ostaju uprkos svemu

Iako priznaju da su siromasi i da ima dana kada ni „golo parče hleba nemaju“, ovi gorštaci tvrde da pripadaju „najbogatijim srpskim porodicama“

 U selu Binač na krajnjem istoku Kosova, u opštini Kosovska Vitina, živi pedesetak Srba
U selu Binač na krajnjem istoku Kosova, u
opštini Kosovska Vitina, živi
pedesetak Srba

Priredio: Neđeljko ZEJAK

U selu Binač na krajnjem istoku Kosova, u opštini Kosovska Vitina, pedesetak Srba, među kojima i njih dvadesetak mlađih od 18 godina, čuva srpstvo pred kriminalcima i lopovima.

Binač je selo kojim su, kako predanje kaže, vodili putevi koji zapadni dio Balkana, posebno onaj oslonjen na trgovačke puteve, spaja preko Makedonije sa Bugarskom i Turskom.

U selu, čiji su preci bili čuvari srpsko-turske granice pred najezdom pridošlica Albanaca iz Makedonije i Preševske kotline, od povlačenja srpske Vojske i policije sa Kosmeta 1999. godine traje teror.

Od pet stotina Srba ostalo je svega njih pedesetak, i to onih koji su i u bivšem i u sadašnjem vremenu pripadali najsiromašnijim slojevima društva.

Iako priznaju da su siromasi i da ima dana kada ni „golo parče hleba nemaju“, ovi gorštaci tvrde da pripadaju „najbogatijim srpskim porodicama“.

Svoje bogatstvo mjere brojem dece zbog čega će, kako kaže Srni Jugoslav Savić, ostati upamćeni kao selo sa najvećim priraštajem, u kome više nema prodaje imanja, iako kriminalci odnose i raznose.

U selu Binač na krajnjem istoku Kosova, u opštini Kosovska Vitina, živi pedesetak Srba, među kojima i njih dvadesetak mlađih od 18 godina.

„Život u izolaciji, u iščekivanju lopova i kriminalaca i naoružanih razbojnika, naše je prokletstvo, nešto sa čime su živele generacije naših predaka“, kaže Savić.

On podsjeća da je nadomak sela 1999. godine, sutradan, poslije povlačenja vojske, porušen Manastir Svetoga Arhanđela Mihaila iz 14. vijeka, poznat i kao Manastir Binač.

Ova srpska svetinja je, kako je zapisano u crkvenim knjigama, u doba Turaka, 1867. godine, opljačkana i opustošena.

Šiptari su zaklali duhovnika Manastira, a u junu 1999. godine pred njima su jedva žive glave spasile monahinje.

Od tada do danas ova srpska svetinja čeka na obnovu, a preostali čuvari granice za svaki sveti dan obilaze zidine uvjereni da će iz pepela vaskrsnuti svetinja, kao što vaskrsava život u Binči.

U oživljavanju sela prednjači dvanaestočlana porodica Danke i Milosava Đurića, čiji najstariji sin Slobodan ima 27 godina, a najmlađi Dejan tri godine.

Žive skromno, nadajući se da će se država Srbija sjetiti da im proslijedi bar motokultivator, da obrade vrt i bašte, kako bi imali krompir, luk i papriku.

Milosav i Slobodan planiraju da, kako kažu, „makar prosili, naprave farmu koza“.

„Bez pomoći države i ljudi dobre volje, posebno bez motike i parčeta sira, nema opstanka ni nama ni našoj državi na Kosmetu“, pričaju Đurići.

Oni su uvjereni da će, kako vrijeme odmiče, Albanci shvatiti da silom ne mogu protjerati one koji su trpljenjem i odricanjem opstajali i opstaju čuvajući granicu.

Izvor: SRNA

 

Vezane vijesti:

Ispovest izbeglice iz Hrvatske: Posle bekstva sa ognjišta, kao da ne postojim!

U Devet Jugovića ostalo devet Srba

Peć, grad zakatančen za jedanaest Srba

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​