arrow up

Podijelite vijest:

BEZ PRAVA NA MATERNJI JEZIK?!

cirilica.jpg

Pripremio: Boris NOGO

U Ministarstvu nauke, prosvjete, kulture i sporta Livanjskog kantona nisu htjeli odgovoriti na pitanje kada će djeci srpske nacionalnosti na području Glamoča biti omogućeno izučavanje srpskog jezika i književnosti i grupe nacionalnih predmeta

BANJALUKA, 10. OKTOBRA /SRNA/ – Djeca srpske nacionalnosti koja pohađaju obrazovne ustanove na području Glamoča u Federaciji BiH ni ove školske godine ne mogu učiti srpski jezik i književnost, niti grupu nacionalnih predmeta, što predstavlja aposlutnu diksriminaciju i kršenje osnovnih ljudskih prava.

Srbi iz Glamoča poručuju da im je na ovaj način još jednom stavljeno do znanja da su građani drugog reda i da su srpski jezik i grupa nacionalnih predmeta “protjerani” sa ovog područja.

Načelnik opštine Glamoč Radovan Marković ocijenio je da je ukupan položaj Srba na području glamočke opštine, ali i Livanjaskog kantona, katastrofalan i ponižavajući.

“Upućivali smo različite dopise vlastima Livanjskog kantona i Federacije BiH, potpise roditelja koji zahtijevaju uvođenje srpskog jezika i književnosti i grupe nacionalih predmeta, kao i odluke Opštinskog vijeća Glamoč, ali smo uvijek dobijali odgovor da – nema materijalnih sredstava za plaćanje kadra koji bi predavao te predmete”, rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, opština Glamoč je spremna da snosi troškove finansiranja nastavnog kadra, ali se ništa ne može učiniti bez odluke Vlade Livanjskog kantona.
“Paradoks je što u našim obrazovnim ustanovama bosanski jezik predaje profesor koji je završio srpski jezik i književnost. Definitivno ne postoji dobra volja i želja za rješavanjem problema u obrazovnim ustanovama glamočke opštine”, kaže Marković.
On je napomenuo da djeca hrvatske i bošnjačke nacionalnosti imaju pravo na izučavanje maternjeg jezika i grupe nacionalnih predmeta.
“Mi, faktički, nemamo nikakavih uslova i mogućnosti za normalan život u ovoj opštini i kantonu. Zbog svih problema sa kojima se susreću srpske porodice polako napuštaju svoja ognjišta i odlaze na područja gdje će imati bar osnovne životne uslove”, zaključio je Marković.
Boris Piljak, čije dijete pohađa glamočku osnovnu školu, kaže da su roditelji ogorčeni što im djeca izučavaju hrvatski jezik i istoriju, prema kojoj su Srbi u BiH, okvalifikovani kao – “agresori”?!
“Ne vidimo izlaz iz sadašnje situacije, jer je aktuelna vlast odbacila sve naše zahtjeve i molbe. Ostaje nam samo da djecu ispišemo iz obrazovnih ustanova u našoj opštini i odemo zauvijek sa vjekovnih ognjišta”, rekao je Piljak.

Protonamjesnik glamočki Slobodan Kljajić istakao je da se trenutna situacija u obrazovnim ustanovama na području Glamoča mora popraviti i da je nedopustivo da srpska djeca izučavaju hrvatski jezik.
“Na području naše opštine vladaju veoma teški životni uslovi. Činjenica da nam djeca nemaju pravo na maternji jezik i grupu nacionalnih predmeta jasno govori da nismo dobrodošli na ovo područje”, rekao je Kljajić.

On se nada da će vlasti Livanjskog kantona ispraviti višegodišnju grešku i djeci omogućiti izučavanje srpskog jezika i grupe nacionalnih predmeta.
U Ministarstvu nauke, prosvjete, kulture i sporta Livanjskog kantona nisu htjeli odgovoriti Srni na pitanje kada će djeci srpske nacionalnosti na području Glamoča biti omogućeno izučavanje srpskog jezika i književnosti i grupe nacionalnih predmeta.
Srpske porodice sa područja Glamoča i lokalna vlast više godina zahtijevaju da se djeci omogući izučavanje srpskog jezika i književnosti i grupe nacionalnih predmeta.

Izvor: srna

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​