Bećković: Grozote koje slušamo o nama, oni su prvo čuli od nas

Akademik Matija Bećković ocijenio je da su Srbi kroz istoriju doveli sebe u situaciju da danas od drugih slušaju „grozote o sebi“, koje su sami sebi bespotrebno pripisivali.

„Sve grozote koje slušamo o nama, oni su prvo čuli od nas. Niko nam nije govorio to što smo mi govorili o sebi. Da smo sluge okupatora, izdajnici, to nije rekao niko ko je sa strane znao i gledao šta se ovde događalo“, rekao je Bećković na sinoćnjoj promociji knjige velikog srpskog pravoslavnog mislioca u emigraciji Marka S. Markovića.

Bećković je u parohijskom domu Vaznesenjske crkve u Beogradu ocijenio da su laži, samouništavanje i samomržnja iskrivile svijest mnogih naraštaja kod Srba i onemogućili da prestane građanski rat.

„Svedoci smo 50-godišnje laži. Kažemo kako su u drugim republikama zabetonirane jame sa Srbima, a mi u Srbiji imamo takve masovne grobnice i očekujemo da valjda neko drugi, Donald Tramp naredi da to otkopamo“, rekao je Bećković.

On je naveo da su srpsku emigraciju činili većinom ljudi koji se iz njemačkih logora nisu vratili u komunističku Jugoslaviju, jer je golgotu kroz koju su krajem Drugog svjetskog rata prošli pripadnici Ravnogorskog pokreta preživjelo veoma malo njih.

Kako je Bećković naglasio, jedan od njih je i Marković, koji je kao 20-godišnjak preživio tu golgotu i ni kriv, ni dužan živio pod tim žigom narodnog izdajnika.

Bećković je istakao da je malo evropskih naroda kao što je srpski, koji imaju ličnost „u svojim temeljima i ličnoj karti“, poput Svetog Save „koji je odredio krst kojim se krstio, jezik kojim govorimo i pismo kojim pišemo“, ali da su Srbi uspjeli da „potroše svoje zasluge“.

„Uspeli smo da potrošimo svoju istoriju, svoje moralne, kulturne zasluge i da budemo tretirani kao varvari, kao ljudi koji nisu ozidali Žiču, ni Studenicu, Ravanicu, Mileševu, Hilandar, Kalenić, Lazaricu, ni Moraču, jer nikad niste ni čuli da su to glavni gradovi Srbije, niti da će neko napraviti puteve do tih svetinja i pokazati svetu da tu, ipak, ta sveća nije utuljena“, rekao je Bećković.

On je, međutim, primijetio da se Srbi „i dalje takmiče sa onima koji nemaju takvih svetinja“.

„Svoju narodnu poeziju skoro da smo izbacili iz udžbenika, a u Crnoj Gori koja živi pod sramotom, koja uvodi latinicu, ukida srpski jezik, osniva crnogorsku crkvu…ne da ne čujete ništa iz Srbije protiv toga, nego naprotiv, čujete kako kažu da nikad nisu bolji odnosi bili između Srbije i Crne Gore nego sada, kada oni rade ono što u tako drastičnoj meri nije radio nijedan okupator“, rekao je Bećković.

Recenzent Radovan Kalabić rekao je da je Markovića lična i stvaralačka biografija profilisala kao pravoslavnog mislioca u zapadnom svijetu i srpskog političkog emigranta u zapadnom svijetu, što su bile dvije podjednako nezahvalne i rizične pozicije.

Kalabić je naveo da „Koreni srpskog bića“ obuhvataju dvije Markovićeve knjige: „Sveti Sava, svetitelj i prosvetitelj“ i „Tajna Kosova“ napisane 70-tih godina u vrijeme kada je Ustavom iz 1974. godine otpočela fragmentacija Srbije.

On je ocijenio da je Marković kao odličan geopolitičar i istoričar predvidio događaje na Majdanu u Ukrajini deset godina prije nego što je bilo naznaka da će se dogoditi, a NATO bombardovanje SR Jugoslavije još 1995. godine.

Međutim, kako je istakao, on je bio ignorisan u srpskim medijima i javnosti, a objavljen je samo u jednom dnevnom listu u Republici Srpskoj, gdje je imao kolumnu, a koju je prenosila agencija „Srna“.

Marko S. Marković rođen je 1924. godine u Beogradu, a sa 19 godina pridružio se Ravnogorskom pokretu gdje je obavljao dužnost podsekretara u Vjersko-ideološkom odsjeku Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini.

Njegov otac Srboljub Marković, doktorirao je na Sorboni i odlikovan na Kumanovu kao rezervni konjički oficir, a djed po majci doktor Đorđe Jovanović vodio je porijeklo od Karađorđevog vojvode Janka Katića, a bio je lični ljekar kralja Aleksandra Prvog Obrenovića.

Marković je doktorirao 1975. godine na Sorboni, živio je i u SAD, a umro je 2012. godine.

Objavio je veliki broj djela među kojima su i „Na razvalinama jutopije – Srbi od stvaranja Jugoslavije do Srebrenice i Kosova“ iz 2007. godine i „Srbi i Srebrenica kroz prizmu Silvije Maton“ iz 2007. godine.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti: Matija Bećković