arrow up

Podijelite vijest:

Baštionik na Kosovu i Metohiji

Srpsko_sabranje_Bastionik-21f77480Srbsko sabranje Baštionik započelo je svoje aktivnosti u ovoj godini odlaskom na Kosovo i Metohiju, gdje su se aktivisti Baštionika uputili 30.01. s namjerom da uruče pomoć prikupljenu u sjedištu Baštionika, knjižari „Riznica“ u Banjaluci.

Prvo naše odmorište bio je manastir Studenica, zadužbina Svetog Simeona, simbol srbske duhovnosti i državnosti.

 

Da među Srbima još uvijek ima bratske ljubavi, svjedoče domaćini studeničkog konaka koji su nas, saznavši da putujemo na Kosovo, oslobodili plaćanja konaka.

Uz Božiju pomoć i zastupničkim molitvama Svetog Simeona prešli smo „granicu“.

Teško da bilo ko može ravnodušno, bez bola u srcu, proći tu na silu nametnutu barijeru nepravde, na kojoj vam šiptarski policajac traži pasoš sa vizom takozvane „Republike Kosovo“.

U poslijepodnevnim satima stigli smo na naše odredište, selo Prekovce, opština Novo Brdo, gdje se nalaze centralni magacin, pekara i javna kuhinja iz koje se u organizaciji dobrotvornog udruženja „Majka devet Jugovića“ hrani oko 2000 Srba u ovom dijelu Kosovskog Pomoravlja.

Blagodareći domaćinima, ocu Bogomiru i protinici Svetlani iz Zvečana, koja rukovodi ovim udruženjem, čiji je osnivač i vlasnik Eparhija Raško-prizrenska, obezbijeđen nam je prevoz do manastira Zočište kod Orahovca na jugu Kosova i Metohije. Konačili smo u Zočištu, svetinji koja nosi posebnu blagodat. U manstiru se nalaze mošti Svetih Besrebrenika Kozme i Damjana. Manastir trpi svakodnevna iskušenja, verbalni, pa i fizički napadi šiptarskih ekstremista na bratiju manastira- česta su pojava. Učešće u Svetoj Liturgiji pored moštiju Svetih Vrača, uz vizantijsko odgovaranje pojaca, ostavilo je na sve nas snažan duhovni doživljaj.

Sljedeća naša posjeta bila je Gračanica, zadužbina Svetog kralja Milutina.

U dvorištu manastira nalazi se kancelarija Narodne kuhinje „Majka devet Jugovića“. Razgovarajući sa mještanima saznajemo o skrnavljenju pravoslavnih svetinja, o teškom životu Srba na KiM ali i osjetili njihovu čvrstu volju da ostanu na svojim ognjištima.

Zato je dužnost i obaveza svakoga Srbina, ma gdje bio, da pomogne našoj braći i sestrama da ostanu i opstanu i da zajedno „sačuvamo svijeću pravoslavlja na Kosovu“.

Srbsko sabranje Baštionik ostavilo je prilog u iznosu od 800 evra kao pomoć za srpske porodice, kao i tridesetak paketića sa slatkišima, školskim priborom i igračkama za djecu.

A da Srbi na Kosovu i Metohiji ne sjede skrštenih ruku i čekaju tuđu pomoć, uvjerili smo se u nastavku dana obilazeći srbske porodice, farmu koza i ovaca, koka nosilja, mini mljekaru i pogon za pravljenje kozijeg sira, plastenike… Na svim poslovima rade Srbi i svi proizvodi mesa, sira i povrća koriste se u javnoj kihinji, koja je skoro samoodrživa. Ono što najviše nedostaje kuhinji jeste ono najpotrebnije- brašno.

Poseban osjećaj Srbi sa Kosova gaje prema Republici Srpskoj i braći zapadno od Drine- to se osjećalo svo vrijeme našeg boravka. Svi se sjećaju naših ranijih dolazaka i konvoja hrane i druge pomoći koja je stizala iz Republike Srpske.

Nadamo se da naš narod, gdje god bio, nikada neće zaboraviti da je Kosovo zavjet sa Gospodom da ćemo uvijek ostati na putu pravde Cara Nebeskog, a nikad zemaljskog. Krstonosnom i stradalnom narodu Srbskom na Kosovu i Metohiji zahvaljujemo što opstaje trpeći progon i mač Hrista radi.

 

Izvor:
Srbsko sabranje “Baštionik”, Banja Luka

 

Vezane vijesti:

Baštionik na parastosu Njegovom Veličanstvu Kralju Petru II …

BAŠTIONIK: POSJETA JASENOVCU – Jadovno 1941.

UREĐEN SPOMENIK RUDARIMA – Jadovno 1941.

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​