BALKANSKI AUŠVIC: Grajf obećao Kusturici da će mu biti savjetnik na filmu o Jasenovcu

Jedan od najpoznatijih istraživača Holokausta Gideon Grajf obećao je slavnom srpskom i svjetskom režiseru Emiru Kusturici da će biti savjetnik na njegovom filmu „Jasenovac – balkanski Aušvic“.

On je rekao da će u tom filmu biti i priča o rabinu Isaku Danielu Danonu, koji je zaklan u Jasenovcu, zajedno sa Vukašinom Mandrapom, koji je proglašen za novomučenika jasenovačkog, a koji je iskasapljen u Jasnovcu 1943. godine, /nakon što je rekao ustaški koji ga je klao: „Samo ti, dijete, radi svoj posao“.

Grajf dodaje da će u fokusu ovog filma biti sudbina dvije svjetski poznate porodice, Tesla i Hercl, te napominje da je u Jasenovcu svirepo ubijeno 14 članova porodice Tesla i 13 članova porodice Hercl.

– Nadam se da će biti snimljeno još mnogo filmova o Jasenovcu i da će uskoro biti realizovan i projekat poznatog hrvatskog reditelja Lordana Zafranovića i Ive Goldštajna iz Jevrejske zajednice u Zagrebu – rekao je Grajf.

On je podsjetio da je Svjetski jevrejski kongres obratio Vladi Hrvatske sa apelom da zabrani poricanje ustaških zločina, te ocijenio da se revizija istorije ne može vršiti i da se Jasenovac zaista dogodio, kao i Aušvic.

– Stoga moramo uložiti sve napore da dokumentujemo zločine koje su počinili njemački nacisti i hrvatske ustaše. Film, kao i književnost, može svijetu donijeti istinu…Trebalo bi da snimamo onoliko filmova koliko je potrebno da se Jasenovac i Aušvic nikada ne ponove – rekao je Grajf za „Politiku“.

Grajf je istakao da ne sumnja da je Majk Berenbaum, direktor Instituta „Zigi Ciring“ sa Američkog jevrejskog univerziteta, gdje je radio kao profesor jevrejskih studija, napravio solidno istraživanje, kako bi bio savjetnik za tako delikatnu temu kao što je film „Dara iz Jasenovca“ Predraga Gage Antonijevića.

On je naveo da ustaške metode mučenja i ubijanja možda danas izgledaju kao „izmišljene priče“ ili „naučna fantastika“, koje čak ni Alfred Hičkok ili Stiven Spilberg ne bi mogli izmisliti, ali da su surovo varvarstvo pogubljenja, ubistava, klanja i mučenja bili istinski užas svakodnevice u Jasenovcu, kao što je to bilo i u Aušvicu.

Grajf je predložio da neki filmski reditelj pretoči u film i stvarnu životnu priču istaknute hrvatske glumice Božidarke Frajt, rođene kao Božidarka Grublješić u porodici etničkih Srba u BiH, čiji je identitet zapravo bio srpski, a koja je „usvojena“ u doba ustaškog režima, dok je pravi identitet od nje skrivan decenijama.

– Poput „Dare iz Jasenovca“, ta priča o Božidarki Frajt mogla bi biti tema filma „Božidarka sa Kozare i Siska“. Upoznao sam i preživjelu djecu iz logora Jasenovac i Jastrebarsko. Svaka priča o djeci logorašima zaslužuje barem jedan film – istakao je Grajf.

On je rekao da i Austrijanka Diana Budisavljević, koja je spasla 12.000 srpske djece iz Jasenovca, zaslužuje da se o njoj snimi dobar film, što bi mogao da uradi neki austrijski, mađarski, srpski, hrvatski ili američki režiser.

– Bitne su istorijske činjenice, Jasenovac nije bio „turističko ljetovalište“, nego logor za istrebljenje i to se nikakvim protestima ne može „isprati“, kao ni protestovati zbog utvrđenih istorijskih činjenica.To je kao da ponovo ubijamo žrtve i opravdavamo ustaške zločine protiv čovječnosti – istakao je Grajf.

Izvor: RTRS