Akademik Vasilije Krestić kaže da tvrdnje predsjednika Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović da je Hrvatska bezazlena kada je riječ o teritorijalnim pretenzijama, a da Srbija poseže za njenim zemljama, ne odgovaraju istorijskim činjenicama. „Kitarovićeva bi trebalo da zna da u prošlosti Hrvatske od sredine 19. veka do naših dana nije bilo nijednog uglednijeg hrvatskog političara, bez obzira kojoj je stranci pripadao, koji se pozivao na hrvatsko državno i istorijsko pravo, a da nije želeo da se domogne teritorija koje nisu pripadale Hrvatskoj i da nije težio stvaranju `Velike Hrvatske`“, naveo je Krestić. On je ukazao da širenje glasova iz Hrvatske o velikosrpskim i hegemonističkim namjerama traje više od jednog vijeka, a

Očigledno bošnjačka vlast želi rat, ali na njihovu žalost rat ne želi Republika Srpska. Pošto je željan rata, Atif bi mogao da se pakuje za Siriju, gde je već na stotine njegovih saboraca „Hoće li biti onog rata?“ – čuvena je replika Dragana Bjelogrlića iz kultnog filma „Lepa selo lepo gore“. Da se pita Atif Dudaković, ozloglašeni komandant Petog korpusa tzv. Armije RBiH, rata će u Bosni definitivno biti. Ovakvu opasnu najavu, ovaj olinjali pas rata, ispalio je u Luksemburgu, obraćajući se bošnjačkoj mladeži. Pozvao je Atif mlade Bošnjake da se vojno spreme, ali i poručio da je i sam uvek i više nego spreman za borbu. Izjava starca, kojem

Najvažniji događaj Desetog jubilarnog „Kustendorfa“ bio je dolazak ruskog pisca Zahara Prilepina na Mokru Goru. Prilepin je dobar prijatelj Emira Kusturice. U ekskluzivnom intervjuu za „Rusku reč“ on priča o tome šta ga je zbližilo sa velikim srpskim rediteljem i o utiscima koje je na njega ostavio novi dolazak u Srbiju. Najvažniji događaj Desetog jubilarnog „Kustendorfa“ bio je dolazak ruskog pisca Zahara Prilepina na Mokru Goru. Prilepin je dobar prijatelj Emira Kusturice. U ekskluzivnom intervjuu za „Rusku reč“ on priča o tome šta ga je zbližilo sa velikim srpskim rediteljem i o utiscima koje je na njega ostavio novi dolazak u Srbiju. O prijateljstvu sa Kusturicom: Nisam verovao da će

Vrijedna ikona Svetog Nektarija Eginskog ukradena je iz pravoslavne Crkve Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu, a policija intenzivno traga za počiniocima pljačke. Ikona je bila u srebrnom ramu, a nalazila se na mjestu gdje su stajale i druge ikone koje se čuvaju u hramu, objavile su „Večernje novosti“. Osim ove ikone, lopovi druge nisu dirali. Ikonu Svetog Nektarija Eginskog je zagrebačkom hramu poklonila jedna od vjernica. Sveštenici u Crkvi Preobraženja Gospodnjeg primijetili su danas da ikone nema. Oni vjeruju da je razlog krađe bio srebrni okvir koji sam po sebi ima vrijednost. Zagrebački hram nalazi se u samom centru grada i u njemu već dugo nije zabilježena krađa. Sveštenici pravoslavne crkve

Sokolsko društvo u Imotskom osnovano je 24. 1. 1919. Tamošnja inteligencija osnovala je  društvo pod imenom Jugoslovenski Sokol u Imotskom. Na čelu društva bili su Marko Danda, dr. Mihovil Vuković, Luka Milinović, Marko Šimić, i Nikola Vlajčić. O društvu je Sokolskom Glasniku pisao Marko Šimić, učitelj iz Imotskog.  (1)  Sokoli su nastojali da suzbiju uticaj  rimokatoličkih klerikalaca. Produžili su svoju borbu sa katoličkim klerikalcima koji su posle propasti Austro-Ugarske nastavili svoje aktivnosti u Jugoslaviji. Najače uporište klerikalizma bilo je u Zapadnoj Hercegovini. U pismu „Sokolskom Glasniku” iz Imotskog priznaje se da Imotski kotar sa prosvetom zaostaje za svim kotarima u Dalmaciji. Dalje se ističe : „I još tome, predstavnici ove