arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Spaljen u pogromu: Manastir Svetih arhangela kod Prizrena Foto: EPA/Saša Stanković

Mučenička smrt oca Haritona

„Sa Kosova ne odlazim ni živ ni mrtav. Ovo je srpski narod, srpska zemlja, nikome ništa nismo nažao učinili. Za sve su krivi komunisti“, rekao mi je dan ranije. To je rekao i vladici Artemiju. Ovo su neke od poslednjih reči oca Haritona, monaha u manastiru Sveti Arhangeli kod Prizrena, kidnapovanog i brutalno ubijenog juna 1999, u 39 godini života, a koje nam prenosi bivši iguman ove svetinje Stefan. Svedočenje muslimanke Telo oca Haritona je pronađeno obezglavljeno godinu i više od nestanka, a izveštaji veštaka ukazuju da mu je glava odsečena oštrim predmetom, polomljena kičma, nekoliko rebara i kosti leve ruke. Telo je pronađeno u monaškoj mantiji i džemperu, a rascepi

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik

Dodik: Boli što crne marame srpskih majki manje znače od bijelih marama bošnjačkih majki

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da Srbi poštuju stradanja svih naroda na ovim prostorima, ali da boli što crna marama srpskih majki koje su izgubile sinove manje znači nego bijela marama bošnjačkih majki. „To boli i to se vidi, jer ovdje ne sjede predstavnici međunarodne zajednice koji će za koji dan pohrliti da gledaju bijele marame, jer ih crne ne interesuju“, rekao je Dodik sinoć u Bratuncu na obilježavanju stradanja Srba u Podrinju. On je istakao da su Srbi svoji na svome, da je Republika Srpska rezultat borbe srpskog naroda za slobodu, ne samo u otadžbinskom ratu, nego sublimat svih težnji, znanih i neznanih kroz vijekove, koje su

foto RTS

Parastos u Bratuncu: Hoće li srpski narod ikada dobiti izvinjenje za svaku nevinu žrtvu?

Načelnik opštine Nedeljko Mladenović podsetio je da je najveća pogibija Srba u ovoj oblasti bila u drugom delu 1992. i 1993. godine Parastosom na bratunačkom groblju večeras je počeo centralni program posvećen obeležavanju 25. godišnjice stradanja Srba u srednjem Podrinju. Obeležavanju stradanja Srba u Podrinju prisustvuju predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, izaslanik predsednika Srbije ministar odbrane Aleksandar Vulin, ministar za rad, zapošljavanje, boracka i socijalna pitanja Srbije Zoran Đordević, izaslanik predsedavajuceg Predsedništva BiH, ambasador Srbije u BiH Stanimir Vukićević, prenosi RTRS. Nakon parastosa, usledilo je obraćanje zvanicnika na gradskom trgu, a potom je na letnjoj pozornici počelo prikazivanje dokumentarnog filma „Zločin bez kazne-stradanje Srba u srednjem Podrinju“, autorke Slađane Zarić, u produkciji

Slika srpske majke sa lobanjom sina Foto: RTRS

Nema srpskog sela u okolini Srebrenice i Bratunca koje nije gorjelo (VIDEO)

Nema srpskog sela u okolini Srebrenice i Bratunca koje nije gorjelo, gdje vojnička čizma tzv. Armije RBiH nije pokušala da izbriše trag svemu što je srpsko. U selu Obadi ubijena je gotovo sva porodica Petrović. O kakvim gnusnim zločinima je riječ, najbolje pokazuje primjer sela Zagoni, kada su muslimani iz Srebrenice ubili 14 srpskih civila dok su radili na njivama. Tatomiru Gvozdenoviću ubili su sestru. – Koja je bila vidni civil u šortsu i majici… Na kraju je i izmasakrirana – priča Gvozdenović. Slika Dobrine Prodanović, iz Ratkovića kod Srebrenice koja drži lobanju ubijenog sina Živana, obišla je svijet. Kakva je antisrpska propaganda u zapadnim medijima vođena nakon rata, svjedoči

Foto Darko Dozet

U Teslinom selu nema više Srba

Rodna kuća genija iz Smiljana danas je memorijalni centar. Rasejani su po svetu ili nisu više živi. Tu je i crkva u kojoj je služio njegov otac Gde je kuća Nikole Tesle? Samo pogledajte desno i videćete je kako svetli od beline, kao da zna da je obasjala svet… Ovim rečima uputio nas je ka rodnoj kući velikana nauke jedan vremešni meštanin Smiljana, ličkog sela u blizini Gospića. Bolji putokaz nam nije trebao da stignemo do Memorijalnog centra „Nikola Tesla“. U samom srcu Like, na kraškoj zaravni okruženoj obroncima Velebita, u podnožju brda Bogdanić, ponosno stoji kuća tipične „dinarske“ arhitekture, u kojoj je, od oca pravoslavnog sveštenika Milutina i majke

Istorija u svrhu ideologije

Piše: Mr Radomir Božović, prof. matematike U dnevnom listu „Vijesti“ od 01.07.2017. je izašao tekst dr Srđe Pavlovića, pod naslovom „Vuk dlaku mijenja …“. Autor je profesor istorije na univerzitetu Alberta u Kanadi. U pomenutom tekstu, dr Pavlović je reagovao na jedan intervju Vuka Draškovića, povodom Vukove poslednje knjige „Ko je ubio Katarinu“, i pri tom iznio nekoliko zlobnih teza koje se često koriste u anti-srpskim krugovima na Balkanu. Gospodin Pavlović se kroz tekst bavi političkom i književnom karijerom Vuka Draškovića, nazivajući ga „političkim i književnim polutanom“! Sve je kod Draškovića u negativnom tonu, od omladinskih do penzionerskih dana, bez iskrice svjetlosti u biografiji. Cilj mog pisanja nije da branim ni političku ni književnu

Miljevački Plato

Zločin na Miljevačkom platou

Epilog mučkog napada bio je 40 ubijenih krajiških teritorijalaca Hrvatska vojska je 21. juna 1992. napala položaje krajiške teritorijalne odbrane na Miljevačkom platou kod Drniša. Bio je to drugi napad hravatskih snaga na Republiku Srpsku Krajinu, nakon što je UNPROFOR preuzeo ulogu zaštitnih snaga na području RSK, i prvi posle povlačenja JNA iz „avnojevske“ Hrvatske. Epilog tog mučkog napada bio je 40 ubijenih krajiških teritorijalaca, od kojih je većina masakrirana posle zarobljavanja. I umesto da tela poginulih vrate porodicama, hrvatske vlasti naređuju krajiškim zarobljenicima da ih bace u krašku jamu u Drinovcima. Hrvatska radio-stanica Split, u maniru krajnjeg cinizma, emitovala je imena poginulih krajiških boraca uz zvuke srpske nacionalne himne

Branimir Glavaš

Glavašu skinut poslanički imunitet

Mandatno-imunitetna komisija hrvatskog Sabora skinula je imunitet poslaniku HDSBB-a Branimiru Glavašu kako bi protiv njega mogao da bude nastavljen sudski proces zbog ratnog zločina nad Srbima u Osijeku 1991. godine u slučajevima „Selotejp“ i „Garaža“. Predsjednik te komisije Žarko Tušek rekao je da je imunitet skinut na zahtjev Županijskog tužilaštva u Zagrebu i podsjetio da je u toku ponavljanje krivičnog postupka protiv Glavaša, jer mu je rešenjem Vrhovnog suda ukinuta prvostepena presuda, prenijeli su hrvatski mediji. Ustavni sud Hrvatske ukinuo je početkom 2015. godine prvu pravosnažnu presudu Vrhovnog suda Glavašu od osam godina zatvora, na osnovu koje je služio zatvorsku kaznu u Mostaru, odakle je pušten na privremenu slobodu. Nakon

Predsjednik opštinske Boračke organizacije Milutin Vračević polažio cvijeće na Centralni spomenik poginulim borcima Vojske Republike Srpske

Obilježno 25 godina od formiranja Prve trebavske brigade

Služenjem parastosa i polaganjem cvijeća na Centralni spomenik poginulim borcima Vojske Republike Srpske i u spomen-sobi Boračke ogranizacije, u Modriči je danas obilježeno 25 godina od formiranja Prve lake trebavske pješadijske brigade iz koje je u proteklom ratu poginulo 346 boraca, a više od 1.000 je ranjeno. Predsjednik opštinske Boračke organizacije Milutin Vračević rekao je da je obilježavanje Dana Trebavske brigade prilika da se ukaže na značaj odbrambeno-otadžbinskog rata i ulogu ove jedinice u odbrani srpskog naroda na ovom prostoru. On je istakao da se podsjećanjem na ratni put ove jedinice evociraju i uspomene na poginule borce, saborce umrle nakon rata i ratne vojne invalide koji su najzaslužniji za slobodu.

Mario Jegdić: Velebitske jame između zaborava i sećanja

Liku sam uvek zamišljao kamenitu, okovanu u stene, nešto poput Katunske nahije. Ono što sam video nije ni nalik tome. Prvog dana jula bujala je u zelenilu. Oivičena planinama prekrivenim šumom, zelena i sveža sijala je na jutarnjem suncu. Nad njom se nadnosi Velebit, moćan i mračan, koji se pruža čitavim zapadnim obzorjem. Sve je delovalo usnulo – obrađena polja, žita koja su se talasala kao more, zeleni pašnjaci, brda pod šumom i kuće na obodima polja pod brdima. Prosto je neshvatljivo da ovakav predeo ima tako mračnu i krvavu istoriju. Lika je natopljena krvlju desetina hiljada nevinih žrtava. To su bili ljudi koji nikome ništa nisu skrivili. Najveća krivica

Bratunac - Centralno spomen-obilježje u KraviciFoto: SRNA

Danas obilježavanje stradanja Srba u srednjem Podrinju

Centralni program posvećen obilježavanju stradanja Srba u srednjem Podrinju biće održan danas u Bratuncu u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova. Obilježavanju stradanja Srba u Podrinju prisustvovaće predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i delegacija Narodne skupštine Srpske. Program će početi u 19.00 časova parastosom ubijenim i poginulim Srbima iz Podrinja na gradskom goblju u ovom mjestu. Tom prilikom biće prislužene svijeće za pokoj duša 3.267 poginulih iz regije Birač, od kojih je 2.428 nastradalo u srednjem Podrinju, a ostali na drugim ratištima i dijelovima BiH. Okupljene delegacije položiće cvijeće kod Centralnog spomen-krsta gdje će biti odata počast svim srpskim žrtvama iz ove regije. Nakon parastosa, predviđeno

Nikola, Jagoda i Darko proslavljaju sa komšijama Dajanin rođendan / Foto D. Dozet

Jagodu i Darka ljubav vratila u rodni kraj

Zahvaljujući povratničkoj porodici Veselinović dečja graja odjekuje dalmatinskim brdima. Imaju dvoje dece, Nikolu i Dajanu, mnogo posla na seoskom gazdinstvu, ali se nisu pokajali zbog povratka Zahvaljujući Veselinovićima, Jagodi i Darku, i njihovoj životnoj priči, dečja graja ponovo odjekuje dalmatinskim brdima. Kao u nekom filmu: vratili su se iz tuđine, on zbog nostalgije prema rodnom kraju, a Jagoda zbog ljubavi prema Darku. Osmelili su se da, daleko od gradske vreve, osnuju porodicu u Golubiću kod Knina, otvore izletište i oforme veliko seosko gazdinstvo. Ali priča o Veselinovićima nije film, već stvaran život prepun izazova, suza i znoja, poljubaca i zagrljaja. Kao i većina njihovih zemljaka, ognjišta u Golubiću i susednom

Hram Vaznesenja Gospodnjeg u Suvaji podignut 1878. g. – fotografija 28.5.2012. | Hram Vaznesenja Gospodnjeg u Suvaji podignut 1878. g.- fotografija 28.5.2012.

Suvaja mjesto zločina koje ne smijemo zaboraviti

English Ustaški pokolj, 01. jula 1941. nad stanovništvom sela Donja Suvaja, smještenom između Srba i Donjeg Lapca (današnja Hrvatska), predstavlja najmasovniji ustaški zločin nad stanovništvom kotara Donji Lapac prije ustanka srpskog naroda u borbi za opstanak.[1] O razmjerama ovog zločina, ali i zločina usko vezanih za ovaj događaj, tj. pokolja u mjestima Lički Osredci i Bubanj, govore i podaci o ukupnom broju žrtava. Prema podacima istoričara dr Đure Zatezala iz Karlovca, ustaše su tog dana „ubile i nožem usmrtile 243 srpska civila od kojih 118 djece, 75 žena i 50 muškaraca“[2]  Po nekim drugim izvorima, tj. poimeničnim spiskovima žrtava, u pomenutim selima Suvaja, Osredci i Bubanj, u prva tri dana

Foto: Darko Dozet

U mom Golubiću sunce drugačije greje

Miroslav Veselinović (46), najpoznatiji povratnik u severnoj Dalmaciji. Bivši policajac se pre osam godina vratio iz Srbije i sada gaji oko 300 grla stoke Svake noći od, za srpski živalj u Hrvatskoj najstrašnijeg avgusta 1995, Miroslav Veselinović (46) sanjao je svoje ognjište u Golubiću. Onda je, pre osam godina, prelomio, spakovao kofere, ostavio posao i porodicu u Inđiji i vratio se u rodno selo nadomak Obrovca. – Da li mi je bilo teško? Teško je bilo buditi se svako jutro. Kada sam došao, četiri dana sam sedeo na suncu, samo da me ogreje. To možda nećete razumeti, drugačije sunce greje, ono je bliže, toplije, kao da te miluje, a vojvođansko

Prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalih i polaganjem cvijeća uz centralni spomen-krst na gradskom groblju u Bratuncu, danas je obilježeno 25 godina od stradanja 14 srpskih civila u bratunačkom selu Zagoni, koje su na današnji dan 1992. godine ubili pripadnici muslimanskih oružanih snaga iz Srebrenice.

Obilježeno 25 godina od stradanja 14 Srba u Zagonima

Prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalih i polaganjem cvijeća uz centralni spomen-krst na gradskom groblju u Bratuncu, danas je obilježeno 25 godina od stradanja 14 srpskih civila u bratunačkom selu Zagoni, koje su na današnji dan 1992. godine ubili pripadnici muslimanskih oružanih snaga iz Srebrenice. Pored preživjelih članova porodica ubijenih i nekoliko mještana Zagona, koji su odali počast svojim srodnicima i komšijama, cvijeće kod spomen krsta položila je delegacija Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Bratunca. Porodice su i danas podsjetile na taj stravični dan i počinjeni masakr u Zagonima. Za taj zločin, kao ni za mnoge počinjene nad Srbima u srednjem Podrinju, niko nije odgovarao.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.