arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Ubijeni Srbi

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine (3)

(Odlomci iz knjige „Glina 13. maja 1941.“ Branka Vujasinovića, Čedomira Višnjića i Đure Roksandića, SKD Prosvjeta Zagreb, Zagreb, 2011.) Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 29. avgusta 2016.godine. … Kada su ih u noći počeli vezivati, Nikici (Samardžiji, jedinom preživelom u masakru glinskih Srba, 13. maja 1941. godine – nap. S. L.) je odmah bilo jasno da su to pripreme za odvođenje iz zatvora ali nije znao kuda. U vrijeme prijevoza kamionom od zatvora prema Petrinji počeo je smišljati što i kako napraviti da pobjegne kada to nije uspjelo u zatvoru. Pažljivo je promatrao kuda ih voze i kada su od Jukinca došli do Prekope i tu

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine (2)

(Odlomci iz knjige „Glina 13. maja 1941.“ Branka Vujasinovića, Čedomira Višnjića i Đure Roksandića, SKD Prosvjeta Zagreb, Zagreb 2011.) Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 27. avgusta 2016.godine. Nedjelja 11. maja – u toku dana … Istoga dana u subotu poslije primljenog brzojava, obavljen je navečer u bolnici dogovor koji je nazvan „tajni uži sastanak“ ustaških prvaka u stanu liječnice dr Vejvoda. Na taj sastanak iz Zagreba došao je jedan ustaša-emigrant koji je trebao sa prisutnima dogovoriti sve detalje. Predložio je da se sastavi lista onih Srba koje poslije hapšenja treba likvidirati a to bi trebali biti oni koji su se isticali u bivšoj državi kao neprijatelji

Sarajevo pred rat

U početku biješe „Genocid“ (Propaganda u BiH 1991-1992)

Muslimanska ratna propaganda trudila se od samog početka sukoba u BiH, da predstavi Srbe kao agresore koji čine genocid nad muslimanskim stanovništvom. Podršku je našla i kod mnogih zapadnih medija i novinara, koji su slijedeći instrukcije svojih vlada ili za novac, učestvovali u medijskoj satanizaciji srpskog naroda pred svjetskom javnošću. Tek godinama nakon završetka rata u BiH, na svijetlo dana isplivavaju dokumenti i činjenice, koji razotkrivaju sve laži i falsifikate kojima  se služila muslimanska ali i hrvatska strana  tokom rata. Još prije ikakvih ratnih sukoba u BiH, tokom 1991. godine, muslimansko vođstvo počelo je da govori o genocidu nad Muslimanima. Tako je već 25. 01. 1991. godine, SDA objavila proglas

Glina stara Glinska crkva

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine (1)

(Odlomci iz knjige „Glina 13. maja 1941.“ Branka Vujasinovića, Čedomira Višnjića i Đure Roksandića, SKD Prosvjeta Zagreb, Zagreb, 2011.) Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 23. avgusta 2016.godine. Proglašenje NDH 10. aprila 1941. godine Kada je 10. aprila u kasnim popodnevnim satima… na radiju objavljena vijest da je u Zagrebu veliki vojskovođa Kvaternik proglasio Nezavisnu Državu Hrvatsku, neposredno iza toga već pred sumrak kroz glinske ulice protrčalo je nekoliko hrvatskih mladića sa Zlatkom Pinotićem na čelu koji su noseći hrvatsku zastavu glasno vikali da je na radiju proglašena NDH… U toku noći sa četvrtka na petak, 10. na 11., ustaše su u cijeloj Glini preuzeli svu vlast

Medački džep - likvidirani civili

Podsećanja: Lekar hrvatske vojske potvrdio – u Medačkom Džepu civili nemilosrdno likvidirani

(Beta za list Politiku, 28. septembar 2007. godine) Penzionisani pukovnik saniteta Hrvatske vojske (HV) Marko Jagetić potvrdio je juče na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu da je nakon akcije Medački džep bilo mnogo civilnih žrtava među lokalnim srpskim stanovništvom. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 9. septembra 2017.godine. Jagetić je izjavio da je u okolnim selima sakupljeno više od 70 tela srpskih civila, kao i da je na mnogima bilo tragova mučenja i masakriranja. „Gotovo svi likvidirani bili su civili, a ni kod jednog nije pronađeno oružje ili dokumentacija“, kazao je Jagetić, koji je kao vojni lekar nakon akcije vodio ekipu zaduženu za sakupljanje tela

Karađorđevi vitezovi iz Gornje Jablanice

U Velikom ratu borila su se četiri brata Perović – Sava, Risto, Mihailo i Vukosav iz sela Stuble i sva četvorica su se okitila Karađorđevom zvezdom sa mačevima Krajem novembra 1915. godine srpska vojska povlačila se preko Kosova i Metohije prema Albaniji i Jadranskom moru. Na dan Sv. Apostola Andreja Prvozvanog, 13. decembra, kralj Petar I Karađorđević slavio je slavu pod velikim vojničkim šatorom. U goste je pozvao svoju svitu i komandante armija i pukova, kao i hrabrije oficire koje su delegirali pukovi. Kada su se gosti okupili pod kraljev šator, Petar je upalio veliku voštanu sveću i stavio je u slavski kolač. Kiša je padala. Krupna kap pala je

Krsto Đurović (desno)

Boško Antić: Pripadnici Ratne mornarice koji su 1991. godine pali na zadatku

Ratna mornarica je doživela težak udarac zbog izdaje mnogih svojih admirala i kadrova koje su oni po svom ključu vodili, ali su je na nogama održali mnogi hrabri junaci „nižih” činova koji nisu poklekli. Nažalost, neki od njih nisu dočekali kraj ovog rata, pali su na bojištu, najčešće ubijeni od svojih bivših „drugova”. Kao što mi znamo, malo pažnje im je posvećeno, a oni su bili verni zakletvi koju su dali i pridržavali su se nepisanog mornarskog pravila – pravi mornar tone sa svojim brodom, a pacovi ga pred brodolom napuštaju. Zahvaljujući njima naš brod nije potonuo i dalje je ostao na braniku svoje otadžbine. Nasuprot izdajnicima pojavili su se

Pavle Jurišić Šturm

Od pruskog vodnika do srpskog generala

Sjajna vojnička karijera generala Pavla Jurišića Šturma nije krunisana i činom vojvode, ali je komandujući Trećom armijom pomogao da srpska vojska u prvoj ratnoj godini potuče Austrougare, a 1915. godine izbegne opkoljavanje i povuče se preko Albanije. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 19. septembra 2016. godine.) Lužički Srbin Paul Šturm, vodnik pa potporučnik iz francusko-pruskog rata (1870–1871), došao je, sa bratom Eugenom, u Kneževinu Srbiju, početkom osamdedesetih godina 19. veka, da vojna znanja prenese pitomcima Artiljerijske škole (preteča srpske Vojne akademije). Srbija je mladog pruskog oficira (rođen je u Gerlicu 1848. godine) dočekala otvorenog srca, a on je u njoj našao novu

General-potpukovnik Mile Novaković (1950-2015)

Ko je i kakav bio general Mile Novaković (1950-2015)

Da mu srce iznenada nije otkazalo poslušnost, general potpukovnik Mile Novaković (1950-2015) i dalje bi u svojoj kući pored Dunava dočekivao razni svijet – od vojnika, diplomata, političara i novinara do istražitelja ratnih zločina, advokata, bezbednjaka i drugih znatiželjnika koji su ga pohodili u potrazi za objašnjenjem ili ohrabrenjem. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 27. septembar  2016. godine.) Sa kakvom namjerom ga je posjetio Jirgen Kold, akter danskog dokumentarca „Masakr u Dvoru“, filma o brutalnom ubistvu devetoro mentalnih bolesnika i invalida 8. avgusta 1995. godine? Zločin je izvršen za vrijeme „Oluje“ pred očima mirovnjaka iz Danske koji ga nisu spriječili jer za

Dragoljub_Zbiljic.jpg

Srbi, ako nismo htjeli da čujemo Rajsa, čujmo makar sebe

Još kao dete, iz „provincije“ smo dolazili s velikom radošću u Beograd da se divimo glavnom gradu svoje otadžbine i jedinoj metropoli Srbije i (tada) Jugoslavije. Našu ličnu radost, međutim, kvarila su ponekad „uska“ srpska misao koja je praznila Srbiju, slabila Srpstvo, i pogodovala secesionističkim namerama i pojavama u samoj Srbiji. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 31. oktobra 2015. godine.) Ni danas nije prestalo naše radovanje uvek kad se nađemo u Beogradu, službeno ili privatno. Neke naše najlepše ljubavi u „muževstvu“ rodile su se u Beogradu. Nažalost, neke od tih ljubavi zu su se tu i završile. No, ostavimo „mužeske“ ljubavi ovoga

Baka Danica

Srpski heroj: Baka Danica sa mitraljezom protiv ustaša do poslednjeg metka! (VIDEO)

Da li čuli priču o baba Danici koja je u Republici Srpskoj Krajini živela u jednom zabačenom srpskom selu zvanom Divoselu? (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 23. januara 2018. godine.) Danica Obradović je bila stara baka, Srpkinja iz Like, koja jeu mladosti, da bi preživela, borila se protiv ustaša u Drugom svetskom ratu, a u starosti doživela da je nažalost novoustaše zakolju u ratovima 90-ih. No nije im ostala dužna, sve do poslednjeg metka bila je sa svojim mitraljezom „broving“ strah i trepet za hrvatske agresore i strane plačenike koji su jurišali na njeno selo. Sve dok je mogla, baka Danica je

Srpska vojska

„Ljudi, mi noćas ima da izginemo”

Herojski govor kapetana Cvijovića koji ledi krv u žilama i ponosom ispunjava Srbe. Kapetan Cvijović i njegova tri voda trebalo je da budu žrtvovani da bi se svi ostali mogli izvući, ali oni su ipak savladali brojniju bugarsku vojsku. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 20. septembra 2016. godine.) Prelepu priču napisao je i postavio na svom Fejsbuk profilu novinar Darko Nikolić, a mi je ovde prenosimo u celosti. – Ovu sto godina staru priču nećete naći u mom romanu o Gvozdenom puku. Ne može u njega sve da stane. Ali, sto godina otkako se desila, eto je. Da podseti na nešto važno.

Patrijarh Pavle

Patrijarh Pavle još čeka oreol sveca

Kakva je procedura proglašavanja novih svetitelja u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i šta treba ispuniti da se postane besmrtnik Kada bi Srpska pravoslavna crkva napravila anketu sa pitanjem ko bi trebalo da bude njen sledeći svetitelj, jednoglasni odgovor verovatno bi glasio – patrijarh Pavle. blaženopočivši poglavar SPC još za života stekao je epitet svetog čoveka, ali oreol zvanično još nije dobio. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 25. septembra 2016. godine.) Suočeni sa učestalim kanonizacijama Rimokatoličke crkve sve više vernika SPC postavlja pitanje proglašenja za svetitelje pojedinih ličnosti iz naše crkvene istorije. Na ikonama sa zlatnim oreolom mnogi bi voleli da vide patrijarha Pavla,

Bogdan Petković

Bogdan Petković: 135 dana Jasenovca

Ratni put bivšeg SKOJ-evca, partizana i logoraša: Bogdan Petković, penzionisani oficir JNA, bio je tokom života i njemački zarobljenik i Titov partizan, a svoje dane u ustaškom logoru Jasenovac ovjekovječio je u knjizi “Sto trideset pet dana u logoru Jasenovac”. Nekoliko je životnih situacija u kojima sam mogao izgubiti glavu, uz ostalo i u Jasenovcu, prisjeća se Bogdan Petković, penzionisani potpukovnik JNA i autor knjige “Sto trideset pet dana u logoru Jasenovac”, svoga burnoga života. Razgovaramo s njime u njegovu rodnom selu Gornji Marinkovac, u moslavačkoj općini Dubrava. Njegov neobičan ratni put počinje u novembru 1942. godine, kad su ga Nijemci poslali na prisilni rad u Beč. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog

Srpska imovina u Gospiću uništena do temelja / Foto Veritas

Srbi plaćaju čišćenje zapaljenih kuća u Hrvatskoj

Srbima koji su za vreme rata izbegli iz Gospića stiglo obaveštenje kojim ih vlasti ucenjuju. Ako odbiju, opština će prodati plac da namiri trošak Udruženje Gospićana “Nikola Tesla” poslalo je preko poslanika Miodraga Linte peticiju šefu srpske diplomatije Ivici Dačiću, kojom traži pomoć i zaštitu. Njih 150 dobilo je, a još toliko očekuje, obaveštenja iz Gospića da moraju ili sami da uklone šut od kuća koje su im hrvatske formacije minirale i zapalile u periodu od 1991. do 1993. ili da plate opštini za te usluge 2.500 evra. U suprotnom, čeka ih sudbina Radeta Komlenca iz Kusonja, kod Pakraca, kome su Hrvati srušili kuću, a onda uzeli plac da namire troškove

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.