arrow up

Istina o Jasenovcu – Ratko Dmitrović

Govor Ratka Dmitrovića na tribini, ”JASENOVAC-prećutani genocid” u organizaciji Pokreta Srpske Dveri u Čačku, 11. marta 2013. godine. Ratko Dmitrović, prvoklasni poznavalac srpsko-hrvatskih odnosa, njihove svakodnevnice, hrvatskog života, hrvatske kulture, novinar i kolimnista „Pečata‟, rođen u blizini Jasenovca. Govorio je o stradanju srpskog naroda, fenomenu ustaškog ubijanja, o pojavi Srba konvertita, njihovom učešću u zverskim ubijanjima pravoslavne braće kao načinu uklanjanja svedoka sramote odricanja verskog i nacionalnog identiteta; o tome kakva je hrvatska država i zašto je takva, ali i da Srbi ne stvaraju iluzije o bratskim odnosim sa onima koji im nikada nisu bili prijatelji. Po njemu, Jasenovac je najzloglasniji logor u svetu, jer niko nikad nije ubijao svoje protivnike

PRNJAVOR: Pokolj Srba kod gradskog groblja-grobnica “Radulovac 1941”

4. decembra 2019. godine navršava se 78 godina od stradanja Srba u masovnoj grobnici “Radulovac 1941.” pored prnjavorskog gradskog groblja. Piše: Bojan Milijašević, SOZ Prnjavor 4. decembra 1941. godine oko podneva, oružane snage Nezavisne države Hrvatske iz garnizona u Prnjavoru upadaju u sela zapadno od Prnjavora: Čorle, Paramije, Mlince i Lišnju. Jedna grupa ustaša i domobrana u selu Lišnji, tačnije na imanju Nikole Čornog, hvataju veći broj Srba koji su se tu zatekli jer su to jutro došli cijede ulje iz sjemenki upravo kod Čornog. Srbi nisu slutili nikakvu opasnost. Zarobljenike tada sprovode do Simića brda uzdignutih ruku, gdje su ih postrojili, pretresli i oduzeli sve dragocjenosti. Nakon kraćeg razgovora

Holokaust, zločin urezan u gene

Najnovija naučna studija otkrila je da se trauma žrtava Holokausta epigenetskim naleđem prenela na naredne generacije Piše: Sanja Zrnić Holokaust, najstrašniji zločin protiv čovečnosti savremenog doba, ostavio je večni ožiljak u istoriji jevrejskog naroda. Жrtve koncentracionih logora koje su preživele Drugi svetski rat usmeno su prenosile svedočenja o traumama urezanim duboko u pamćenje, ali prema novom naučnom istraživanju – one su urezane i u gene. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 8 . oktobra 2015. godine. Rejčel Jehuda, jedna od vodećih naučnica u oblasti posttraumatskog stresa, sa svojim timom iz njujorške bolnice Maunt Sajnai sprovela je istraživanje na trideset dvoje Jevreja koji su u koncentracionim

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 30. avgust 1941. Stradanje Srba u Potkozarju

Dana 30.8.1941. godine kostajničke ustaše su počinile strašni zločin u selu Čitluk, u opštini Kozarska Dubica.  Posebno je stradala familija Jandrić. U selu Čitluku živjela je velika porodica Jandrića. Tog jutra kada su ustaše upale u kuću Mikana Jandrića, njegov najmlađi sin stajao je u stalku. A onda, kao da se nebo sručilo na majku – zlikovac je sjekirom odsjekao djetetu obje ruke. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.  

Akademik Vasilije Krestić: Hrvatsko svojatanje Nikole Tesle

Da bi dokazali da je Tesla bio Hrvat, a ne Srbin srpske pravoslavne vere, hrvatski člankopisci bezočno falsifikuju istorijske činjenice, pozivaju se na hrvatsko državno pravo i na iz njega proističuće zaključke  U najnovijim raspravama održanim u Hrvatskom saboru povodom vandalskog rušenja spomenika Nikoli Tesli, koje se dogodilo 1992. godine, i namere da se on izvuče iz skladišta Likovne akademije, obnovi i ponovno postavi, nije moglo da bude zaobiđeno ni pitanje nacionalne pripadnosti tog velikog naučnika. To pitanje posebno je zatalasalo hrvatsku i srpsku javnost povodom obeležavanja 150-godišnjice rođenja Nikole Tesle. Tada su o tome objavljeni mnogi tekstovi s netačnim a ponekad i zlonamernim tumačenjima pa i falsifikatima. Netačnosti su

Ustaški zločin nad srpskim narodom u Prebilovcima u Hercegovini (treći deo)

Otvaranje jama, sahrana ustaških žrtava i gradnja Spomen hrama u Prebilovcima, posvećenog novomučenicima, pored starih i novih ustaša, smetalo je i drugima, u zemlji i inostranstvu, čiji je glavni politički cilj bio razbijanje Jugoslavije po avnojevskim šavovima, na srpsku štetu i nesreću. Ovi događaji otkrivali su, dotle sakrivenu ili zamagljenu istinu o užasnom stradanju Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, čiju su obnovu mnogi tada spremali. Kosti iz jama su upozoravale da bi takvi planovi bili, ne samo nepravedni nego i opasni. Takođe, tek razvijenom kultu Međugorja, odjednom je zapretila sramota. Ispalo je da se mnoštvo hodočasnika iz celog sveta klanjalo selu čiji su meštani, u jami pored sela, zatrli sve

Ustaški zločin nad srpskim narodom u Prebilovcima u Hercegovini (drugi deo)

Dubravsko selo Opličići koje se nalaze pored puta Čapljina-Stolac, bilo je meta ustaške akcije u isto vreme kad i Prebilovci. U ovom selu ubijeno je oko 160 Srba, uglavnom muškaraca starijih od 15 godina, ali je među žrtvama bilo i žena i dece. Posle mučkog prepada od strane komšija muslimana i Hrvata, opličićki Srbi su prvo zatvoreni u zgradu Duvanske stanice na Domanovićima. Posle ponižavanja i premlaćivanja, vezani žicom po dvojica, kamionima su sprovedeni do jame u obližnjem Bivoljem brdu, u koju je već bio bačen veliki broj Srba o Vidovdanu i posle njega. Kako se jama nalazi stotinak metara od puta za Mostar, bacanje je vršeno noću, u manjim grupama. Zločinci-jamari bili su komšije,

Prebilovci -dva puta ubijeni i zaboravljeni

Ustaški zločin nad srpskim narodom u selu Prebilovci u Hercegovini je bez primera i jedan je od najgorih i najsramnijih događaja u ljudskoj istoriji. Da pripadaju nekom drugom narodu, Prebilovci bi bili poznati i poštovani u celom svetu i zaštićeni u svakom pogledu, poput Aušvica, Hirošime, sela Lidica u Češkoj… Ovako, pošto su srpski, zaboravljeni su i zapostavljeni od svih, nažalost i od samih Srba. Većini žrtava nacizma i fašizma iz Drugog svetskog rata obezbeđeno je poštovanje i zaštita. Postoje posebni muzeji posvećeni njima gde im svetski državnici i druge značajne ličnosti ukazuju poštovanje. Na međunarodnom nivou postoje posebni dani posvećeni ovim žrtvama, o njima govore mnoge publikacije i filmovi, a oni koji

Kalendar genocida: 06. avgust. Godišnjica stradanja Srba sa Korduna i Like

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Жrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih seljaka. Velika Kladuša, Srpska pravoslavna crkva, mučilište i gubilište Srba, njih više od 2.450 u vremenu od 30. jula

lika-ustanak.jpg

Dr Drago Njegovan: Srpski ustanak u Drvaru i Srbu 27. jula 1941. godine protiv genocida Nezavisne Države Hrvatske

Uvod Dvadesetsedmojulski ustanak u Drvaru 1941. godine, povodom čije smo se sedamdeste godišnjice okupili na ovom naučnom skupu, možemo posmatrati u tri geo-politička konteksta: 1) evropskom, 2) jugoslovenskom i 3) kontekstu proglašenja Nezavisne Države Hrvatske i njenog genocidnog postupanja prema Srbima.[1] Nebi trebalo da ima spora o tome da su ovi konteksti povezani. U sklopu evropskog konteksta, ustanak u Drvaru se može posmatrati kao jedan u nizu regionalnih pokreta otpora protiv sila Osovine, specijalno motivisan novom situacijom na evropskom ratištu, proisteklom iz napada nacističke Nemačke na Sovjetski Savez, koji se shvata pre svega kao nemačko-ruski rat. U sklopu jugoslovenskog konteksta, ustanak u Drvaru se posmatra kao jedan u nizu ustanaka

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: Krvavi juli u Petrinji, Glini, Topuskom…

Ustaše su u Banskom Grabovcu kod Petrinje 24, 25. i 26. jula 1941. godine masakrirale 1.200 Srba. Poklane Srbe ustaše su zatrpale zajedno sa pobijenim psima, navode u Udruženju “Jadovno”. U pravoslavnoj crkvu u Topuskom u julu 1941. godine mučeno je i ubijeno nekoliko muškaraca, žena i djece, među kojima su bili Milutin Kordić i njegov maloljetni sin. Nikola Kordić, koji je tada imao 78 godina, nije mogao hodati, pa su ga ustaše dovezle zaprežnim kolima u crkvu i ubile. Ubijen je Dušan Zlokas /14/, a žene i djevojke su silovane. U selu Dragotina kod Gline u julu 1941. ustaše su poklale sedam žena i jedno dijete i zapalile ih.

Ilija_Zegarac.jpg

Ovdje (ne) počiva Ilija Жegarac

Slabašna pobuna presuđenih u Kordunaškom procesu, jedva da je činjenica političke prošlosti Srba i Hrvata, međutim argumenti koje su koristili u izražavanju svojeg nezadovoljstva, krupan su trag intelektualne historije prečanskih Srba. Piše: Жeljko Kresojević Gotovo svako ljeto Slobodan Жegarac dođe u Vojnić, svoje rodno mjesto. Obično prespava kod Bukava u komšiluku, svrati obavezno kod mog oca, njegovog druga. Sjete se djetinjstva, nestašluka, mladosti… Te njegove rane godine jedino je lijepo što ga veže za varošicu i kraj u kojem je rođen. Korača lagano ulicom koja vodi prema vojničkom “križu”. Bože, kakvog li apsurda. Ulica danas nosi ime Andrije Hebranga !? Zaustavi se na “križu”, pozdravi se, podivani sa malobrojnim poznatima.

pravoslavlje_logo.gif

Prilog objavljen 1991. godine: Sveti posao potomaka

Dostojna sahrana ustaških žrtava nakon pola veka 1991. godina, broj 573, strana 5> „Ko u jamu nije silazio i u njojzi primio naforu, obgrlio seni svoje dece celivao brata bez udova i poznao majku po osmehu, taj se nije iz niščih digao ni pojmio našu liturgiju“… Milan Komnenić (Jalovnica) Protekle jeseni, pred pedesetu gorišnjicu od stradanja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, srpski narod je počeo da sa hercegovačkih jama skida betonske oklope, koje je početkom šezdesetih godina postavila titovska vlast, u nameri da prikrije hrvatske zločine. Tako su se posle pet decenija stekli uslovi za hrišćansku i civilizovanu sahranu žrtava koje stradaše u neopisivim mukama samo zato što su bili pravoslavni

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 07. jul 1941. Godišnjica stradanja Srba iz Like

Pravoslavno groblje u selu Janjčići, Plaški. Krajem maja i 7. jula 1941. godine ustaše ubile 82 Srba i jednu ženu Srpkinju, Savu Janjčić. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.  Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/51/420-441,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska.   

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 15. jun. Godišnjica stradanja Srba ’42, ’44 i ’92

Na današnji dan Srbi su stradali u četiri navrata. Ukupan broj poginulih je 65. Gornje Primišlje, Slunj. Kuća Dane Čačića, ustaše poklale i spalile 2. juna 1942. godine 13 žena Srpkinja s njihovom djecom. Duliba, Perušić. U kući Munjas Petra ustaše poklale i spalile 15. juna 1944. godine 21 Srbina: 15 muških i 6 ženskih. Na lokalitetu Buna je 15. juna 1992. godine poginulo 18 srpskih boraca i civila. Tog 15. juna 1992. godine počeo je egzodus srpskog naroda u Mostaru i okolini. Za tri dana te 1992. godine na Buni nestalo 28 Srba, od tog broja još šest vojnika i tri civila vode se kao nestali. Istog dana kada je stradalo

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.