arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Obilježen Dan sjećanja na djecu ubijenu u NDH; Istina se mora čuti (FOTO/VIDEO)

Dan sjećanja na djecu ubijenu tokom genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj obilježen je u Gornjem Jelovcu kod Prijedora. Na spomen-obilježju u zaseoku Macure, služen je pomen. Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, izaslanici srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Danijel Egić, predstavnici ambasade Srbije u BiH. Na spomenik su vijence položili i predstavnici SUBNOR-a, udruženja koja baštine sjećanja na žrtve ustaških zločina u Drugom svjetskom ratu, Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila, Boračke organizacije, udruženja ratnih vojnih invalida, veterana i starješina Vojske Republike Srpske, udruženja amputiraca UDAS, žena žrtava rada

U VJEČNOST SE PRESELILA GORDANA JANIĆIJEVIĆ: Odlazak najhrabrije srpske novinarke

U danu kada SPC slavi sveštenomučenika vladiku Savu Gornjokarlovačkog i godišnjicu stradanja đenerala Dragoljuba Mihailovića odjeknula je vijest da je ovozemaljski svijet napustila ugledna srpska novinarka Gordana Janićijević, dugogodišnja novinarka kuće Politika, a kasnije urednica emisije „Srpski sv(ij)et“ koje se emitovala na TV IN4S. Gordana Janićijević je rođena 22. avgusta 1959. godine u Smederevu, od oca Đorđa i majke Radmile. – Odrasla sam u staroj, čestitoj srpskoj porodici u Umčarima. Pradjeda je poginuo na Solunskom frontu, djed je bio za kralja tako sam ja u porodici slušala drugačiju priču od one zvanične. Komunisti su nas poslije rata ojadili i mislim da se nikada nismo oporavili. Upravo djed mi nije dozvolio

(DOKUMENTA) Tito zanemarivao zločine Muslimanske milicije nad srpskim narodom, sudili samo onima koji su ubijali komuniste: Slučaj Osmana Rastodera i Rama Rastodera!

„… sa Osmanom Rastoderom mogao (je) sarađivati samo onaj koji čini zla i misli kao Osman Rastoder…“ Muslimanska milicija je naziv za paravojne grupacije iz Drugog svjetskog rata, koje su djelovanje pod zaštitom sila nacifašizma na prostoru Bosne i staroraške oblasti, odnosno Sandžaka. Naoružana od strane Njemaca, Italijana ili ustaša, Milicija je tokom rata počinila strašna zvjerstva protiv srpskog pravoslavnog življa. Prema određenim podacima, na prostoru Starog Rasa/Sandžaka, od pripadnika Muslimanske milicije, u periodu od početka rata do kraja 1942. godine, spaljeno je preko 140 srpskih sela. Međutim, poslijeratne vlasti pokretale su sudske postupke isključivo protiv onih pripadnika Milicije koji su se sukobili sa komunistima, ostavljajući tako nekažnjenom ogromnu većinu

Mitar Radonjić: Istina o Jasenovcu je utvrđena i zna se

Vlada FNRJ odredila je delegaciju da bude pri Međunarodnom sudu u Nirnbergu, koji je radio od 20. novembra 1945. do 1. oktobra 1946. U presudi tog suda konstatovana likvidacija 700.000 žrtava u Logoru Jasenovac. Kod nas u Srbiji se zamagljuje istina o koncentracionim logorima u Hrvatskoj. Već krajem aprila i maja 1941. godine počeli su da nastaju logori u NDH. Zakonska legalizacija izvršena je 23. novembra 1941. godine, pod nazivom „Kampovi za interniranje i radove”. U početku ih je bilo 22, od kojih su do kraja rata ostala samo dva – u Jasenovcu i Staroj Gradiški. Upravljanje kampovima bilo je zakonom povereno „Ustaškoj službi nadzora”. Prvi nadzornik kampa bio je

Andrej Rajevski: Draža Mihailović – čovek na kome će se temeljiti buduća Srbija

Svaka buduća Srbija vredna da se zove Srbijom može biti utemeljena na sećanju na Dražu Mihailovića i na vekovima poštovane srpske junake čiji je podvig otelotvoren u njemu. Ovo je za mene veoma poseban tekst, zato što su teme koje ću obraditi drage mom srcu i celoj mojoj porodici. Nakon boljševičke Revolucije,  moja porodica i još 1,5 miliona Rusa napustili su svoju voljenu otadžbinu na svršetku građanskog rata. Svi naši takozvani evropski “saveznici” odmah su nas izdali (ima li tu čega novog?). Organizovali su intervenciju i istovremeno podržali rusofobični boljševički režim (da, pomažući obema stranama, kao što Imperija to čini i danas u, recimo, kurdskim oblastima Iraka i Sirije). Svi

HABZBURŠKI NEOOSMANIZAM: Zapad zaluđuje Sarajevo obećanjima da bi NATO proširio do Save i Drine

Činovnici EU Đozep Borelj i Oliver Varhelji, povodom godišnjice događaja u Srebrenici, saopštili su da je to „jedan od najmračnijih trenutaka u modernoj evropskoj istoriji“ i zapretili: „Među nama nema mesta za one koji negiraju genocid, pokušavaju da prekrajaju istoriju i veličaju ratne zločince“. Piše: Boris Subašić Službenici aktuelne „nemačke Evrope“ su „zaboravili“ na nemački genocidni program prema Slovenima u Drugom svetskom ratu i autentični NDH projekat istrebljenja Srba, u kome su aktivno učestvovali mnogi muslimani iz BiH. EU je „zaboravila“ i da je Jerusalimski muftija Huseini dolazio u NDH da pozdravi osnivanje muslimanske SS „Handžar“ divizije od 21.000 dobrovoljaca. Taj „zaborav“ istoričari opisuju terminom „proces dugog trajanja“ u kome

Praznik Svete Djece novomučenika Jastrebarskih i Sisačkih proslavljen u Karlovcu

U petak, 13. jula 2023. godine, večernjim bogosluženjem sa petohljebnicom, otpočelo je praznovanje Svete djece mučenika jastrebarskih i sisačkih. Večernjim bogosluženjem načalstvovao je Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački g. Gerasim uz sasluženje prezvitera Saše Lončine i protođakona Nebojše Anđića.  Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački gospodin Gerasim načalstvovao je Svetom Arhijerejskom Liturgijom u novoj kapeli pri eparhijskom dvoru u Karlovcu, posvećenoj današnjim mučenicima. Preosvećenom episkopu su sasluživali: protoprezviter-stavrofor Radoslav Anđelić, prezviter Saša Lončina i protođakon Nebojša Anđić. Na početku Liturgije, episkop Gerasim rukoproizveo je Igora Vukobrata, studenta Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, u čin čteca.  Po zaamvonoj molitvi Episkop Gerasim je izvršio obred osvećenja koljiva i kolača koji su prineseni u slavu Božiju

Akademik Dimić: Hrvati pokušavaju da ulepšaju svoju istoriju

Tvrdnje zagrebačkih nadbiskupa, na čelu sa Josipom Bozanićem, da su u Jastrebarskom i Sisku tokom Drugog svetskog rata bila prihvatilišta za decu u kojem su navodno lečeni, a ne logori u kojima su mučeni i ubijani, po rečima akademik Ljubodraga Dimića pokušaj da se zaboravi i prekroji vlastita istorija za buduće generacije Hrvata. „To je pokušaj da se zaboravi vlastita prošlost, da se ona ulepša, da se kao takva populariše i da postane deo svesti stanovnika u Hrvatskoj koji sada stupaju na životnu scenu. Ti mladi će u narednim decenijama taj narativ prihvatiti kao istinit, a poništavaće ono što su istoričari do sada o tome rekli”, rekao je Dimić za

ZBOR NA KOSOVU U DALMACIJI 1893. 

Između Dinare i Jadranskog mora u Dalmaciji, po prilici na jedan sat od Knina, leži ovo drugo Kosovo polje, koje se pruža skoro do Siverićkog rudnika. Priredio: Tomo Radusin Narod, srpski koji je bio poslije propasti srpskoga carstva prinuđen, da, usljed raznijeh nedaća svojih, ostavlja svoja prađedovska ognjišta i da se na poziv austrijskih vladalaca sa oružjem u ruci i sa svojim imetkom preseli u razne krajeve Austrijsko-Ugarske monarhije – običavao je, da u novoj postojbini zatečena pusta mjesta naziva onijem imenima kakovijem je nazivao svoja mjesta, rijeke i planine svoje pređašnje carevine. Tako je Kosovo u Dalmaciji dobilo ime svoje od Kosova u Staroj Srbiji, na kome je propalo

NIKOLIĆ: U KOSTURNICI NISU KOSTI ANTIFAŠISTA, VEĆ SRPSKIH CIVILA

Miloš Nikolić, čijeg su djeda Jovu ubile ustaše drugog dana Trojica 1943. godine u Srebrenici zajedno sa još 250 srpskih civila, rekao je Srni da su komunističke vlasti prikrivale istinu o ovom zločinu, iako je svima bilo poznato da su snage NDH monstruozno pobile srpske civile na njihovim ognjištima. Nikolić podsjeća da se ustaški zločin u Srebrenici dogodio 14. juna 1943. godine, a u obližnjem selu Zalazje zločin je počinjen dan kasnije, 15. juna. On navodi da mu je o tim zločinima pričala komšinica Milena Jovanović koja je skrivena gledala šta ustaše rade. „U Srebrenici su ustaše 14. juna 1943. godine, prema njihovim dokumentima, ubile više od 155 srpskih civila.

Parastosom na groblju Šušnjar u Sanskom Mostu danas je obilježeno 76 godina od stradanja 5.500 Srba i 50 Jevreja, koji su ubijeni na tom mjestu na Ilindan 1941. godine.

Radmila Vuković, rođena Kragulj: DJETINjSTVO MEĐU CRNIM MARAMAMA

Moji roditelji Jovo i Desa su živjeli u svojoj kući u Sanskom Mostu, na lijevoj obali Sane, u tada glavnoj ulici. U prizemlju je otac držao gostionicu, a gore smo mi stanovali, brat, sestra i ja. Još u maju 1941. godine Vitomir Gutić, banjalučki stožernik, u svom govoru poziva na uništenje Srba, a kasnije i na njihovo istrebljenje. Tad se mnogi ugledni Srbi uznemiriše i počeše kovati planove za bijeg u Beograd. Pošto je moj otac, po pričanju, bio tih i povučen, reče da on neće ići jer se nije ni o šta ogriješio, i tako ostade. Ipak, jedne tople junske noći 1941. godine on je legao kao i obično

Feđa Dimović (BS): „Teci reko“ osvetljava deo zataškane istorije

Velikomučenički logor Jasenovac, naše najveće groblje u kome je satrveno više od 700.000 pravoslavnih Srba, naš najveći grad pod zemljom je simbol sveukupnog stradanja – Pokolja* srpskog naroda na teritoriji zločinačke NDH od 1941.. do 1945. Feđa Dimović; Foto: Nikola Zajc / Jadovno 1941. *Pokolj je sistematski državni zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog Svetskog Rata od srane Nezavisne Države Hrvatske na celoj njenoj teritoriji, kojom je obuhvaćeno više od milion Srba koji su pre 1941. godine živeli na tom području, piše na početku spota za pesmu „Teci reko“. Beogradski sindikat opevao je genocid nad Srbima u svojoj novoj pesmi „Teci reko“, zajedno sa Pavlinom Radovanović, div – devojčicom

„Jer … mi smo ista krv“, pesnički prvenac Đurđice Dragaš predstavljen u RTS Klubu

U Klubu RTS-a predstavljena je zbirka poezije „Jer…mi smo ista krv“ Đurđice Dragaš Vukovljak. Reč je o prvoj pesničkoj zbirci koju čine stihovi puni sete i tuge, a koju Đurđica posvećuje svim nevinim žrtvama. Đurđica Dragaš Vukovljak je urednica privredno-političke rubrike Prvog programa Radio Beograda. Iako se dugo bavi pisanjem a njeni tekstovi i pesme su objavljivani na sajtovima „Jadovno 1941“ i RTS-a, do sada nije objavila knjigu. Zbirka pesama Jer… mi smo ista krv njen je književni prvenac. O poeziji, književnom izrazu i inspiraciji za ovu zbirku govorili su Mile Rajčević, profesor i nekadašnji direktor OŠ u Gospiću, Momčilo Mirić, predsednik udruženja „Jadovno“ i Ana Tomašević, novinarka i urednica Radio Beograda.

DA SE NE ZABORAVI: Zvao se Slobodan Stojanović i samo je htio da nađe svog psa

Imao je samo jedanaest godina kada su ga, jedne duboke junske noći 1992. godine, roditelji šapatom probudili i rukom mu dali znak da je vrijeme da krenu. U zbjeg. U bijeg pred smrću. Zoru nisu smeli da dočekaju u svojoj kući, u svom selu Donja Kamenica, u bratunačko-zvorničkom kraju. Razuzdano i krvoločno zlo se spremalo da u to svoje uobičajeno “radno vreme” dođe po njih. Kao što je prethodnih zora dolazilo po druge seljane srpske vere i nacije. Iskradali su se na prstima, pognuti, u strahu da ne nagaze na neku granu i sve ostalo što od sebe zvuk daje. Plašili su se vlastitog kašlja… Čuo se samo pseći lavež,

EKSKLUZIVNO „Teci reko“: Novi spot Beogradskog sindikata i Pavline o genocidu nad Srbima u NDH

Pre godinu dana, u subotu 01. jula 2023. u podne je premijerno emitovan spot za pesmu „Teci reko“ Beogradskog sindikata i Pavline Radovanović koja se bavi Pokoljem nad Srbima u NDH. Pesma „Teci reko“ puštena je po okončanju opela stradalim Srbima kod Šaranove jame, kome su prisustvovali i članovi Sindikata. 01. jul 2023. Velebit, Šaranova jama; FOTO: Jadovno 1941. Piše: Vladimir Sudar Spot za pesmu „Teci reko“ Beogradskog sindikata i Pavline Radovanović premijerno je objavljen danas tačno u podne na Jutjub kanalu Sindikata i svim digitalnim platformama. Pesma „Teci reko“ objavljena je na novom albumu Beogradskog sindikata – „Sindikalno proleće“. Spot Beogradskog sindikata i Pavline o pokolju nad Srbima u NDH „Teci reko“ bavi

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.