U Nevesinju će danas biti obilježene 143 godine od početka ustanaka u Hercegovini – „Nevesinjske puške“. Program obilježavanja počeće u 9.00 časova služenjem Svete arhijerejske liturgije u Crkvi Vaznesenja Gospodnjeg u Nevesinju. U 11.30 časova u Krekovima biti služen parastos i položeni vijenci kod spomenika poginulim ustanicima, dok je za 12.00 časova predviđeno obraćanje zvaničnika i umjetnički program. Svečanosti obilježavanja prisustvovaće delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović, ministar porodice, omladine i sporta Jasmina Davidović, te izaslanik člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Velimir Sakan. Prva „Nevesinjska puška“ bio je ustanak podignut na području opštine Nevesinje 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti i da

Bečka policija izvešće na ulice brojne snage zbog večerašnje utakmice Mundijala Hrvatska-Engleska, a posebna pažnja biće posvećena kvartu Otakring, u kojem je nakon pobjede Hrvata nad Rusima u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva bilo mnogo ustaških ispada i uzvikivanja nacističkih slogana. Ovih dana, među policajcima je sprovedena brza edukacija u vezi sa ustaškim simbolima tako da njihovo isticanje ne bi prošlo neprimijećeno, kao što je bio slučaj nakon utakmice sa Rusijom. U bečkoj policiji upozoravaju da će opomenuti one koji budu isticali ustaške simbole, te da će svaki nered biti strogo kažnjavan. Mediji podsjećaju da ovakvih problema nije bilo od Evropskog prvenstva 2008. godine, kada su hrvatski navijači pravili incidente. Među policijskim

Fudbaleri Hrvatske su se plasirali među četiri najbolje ekipe na svijetu, pošto su savladali Rusiju poslije boljeg izvođenja penala (4:3). Jedan od junaka te, kao i one prethodne pobjede, protiv Danaca, bio je golman Danijel Subašić, čiji je otac Jovo pravoslavac, a majka Boja katolkinja. I tu počinje zaplet na Mundijalu koji je uzburkao strasti kao rijetko kada je o fudbalu riječ. I ne samo fudbal. Srbi su proglašavali Subašića za „našeg čovjeka“, dok su, kao po automatizmu hrvatski portali brže bolje dokazivali da je on zapravo njihov. I to nas vraća u period prije raspada Jugoslavije, kada su u hrvatskim gradovima živjeli i Srbi i Hrvati. Takav zaključak iznose i novinari „Jutarnjeg lista“, koji su se pozabavili

Vitold Pilecki Poljski vojni kapetan Vitold Pilecki dobrovoljno se javio da uđe u logor, kako bi saznao da li ima istine u glasinama o njemačkim zločinima U ranim danima Drugog svjetskog rata većina sijveta nije bila svjesna šta se događa u nacističkom kampu Aušvic, a jedan je čovjek odlučio da sam provjeri šta se dešava iza bodljikave žice. Poljski vojni kapetan Vitold Pilecki dobrovoljno se javio da uđe u logor, kako bi saznao ima li istine u glasinama o njemačkim zločinima. 19. septembra 1940. godine njemački vojnici su uradili upravo ono čemu se Pilecki nadao – uhvatili su ga na ulicama Varšave i deportovali u zloglasni logor. Naredne dvije godine