arrow up

Podijelite vijest:

Aleksandar Čotrić: Uvedimo i dan sećanja na zločine komunista

komunističkih pobednika, iako je srpski narod dao najveći doprinos borbi protiv nacističkog okupatora

Aleksandar Čotrić, narodni poslanik

Aleksandar Čotrić, narodni poslanik

Pored dana sećanja na srpske žrtve u Prvom i Drugom svetskom ratu, kao i u ratovima devedesetih godina prošlog veka, potrebno je u našoj zemlji, zakonom, ili odlukom Vlade, ustanoviti i dan kada ćemo se sećati žrtava komunističkog totalitarnog režima. Na tlu Srbije on je odgovoran za smrt više od sto hiljada ljudi, koji su sahranjeni u brojnim masovnim grobnicama. Osnovni cilj uspostavljanja dana sećanja je da se utvrdi puna istorijska i krivičnopravna istina o ovim događajima, da zločini ne ostanu nekažnjeni i da se nikada više ne ponove.

Od svih republika bivše Jugoslavije, Srbija je bila najviše pogođena zločinima komunističkih pobednika, iako je srpski narod dao najveći doprinos borbi protiv nacističkog okupatora, i u Srbiji, i na području čitave okupirane Jugoslavije. Srbi su se borili u dve gerile: komunističko-partizanskoj i antikomunističko-rojalističkoj. Zločini pobednika bili odmazda nad svima koji su se borili protiv nacizma, a bili su protivnici komunizma za vreme Drugog svetskog rata.

Prema nepotpunim podacima Državne komisije za pronalaženje i obeležavanje svih tajnih grobnica u kojima se nalaze posmrtni ostaci streljanih i na druge načine likvidiranih civila posle 12. septembra 1944. godine, u Srbiji se nalazi više od dve stotine grobnica u kojima su sahranjeni ubijeni civili, među kojima i veliki broj dece i žena. Među ubijenima najviše je bilo seljaka, domaćica, pripadnika srednje klase i duhovne antikomunističke elite.

Neophodno je da trajno pamtimo komunističke zločine protiv civilnog stanovništva, počinjene posle 1944. godine, kojima su desetine hiljada ljudi, iz ideoloških razloga lišeni života, slobode ili drugih prava, bez sudske ili administrativne odluke. Vlast totalitarnog komunističkog režima vršila je pojedinačna i masovna ubistva, ubijanje u zatvorima i logorima, torturu, deportaciju, zabranu povratka u domove, robovski rad i druge oblike fizičkog terora.

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​