fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Akcija: Zaborav je drugo ubistvo nevinih

Pozdravljajući ideju našeg proslavljenog šahiste Aleksandra Matanovića i akciju „Večernjih novosti“ da se podigne spomenik svim žrtvama genocida, Kolundžija smatra da je to prirodan dug i obaveza mlađih pokolenja, ali i simbol stradalništva koje je, kaže, Srbe pratilo „u

stopu“.

 

https://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2013/zrtve.jpg

 

– Bole me, zato, oskrnavljeni spomenici – govori pesnik koji je u zbirci „Darovi i uzdarja“ napisao i ovo: „Rušitelju moj oholi, uvek je lakše rušiti, ako ponovo oskrnaviš čeličnu ružu
očeva na Mrakovici, znaj i zapamti moje će srce biti prvo zrno u redeniku i svi
ćemo ko jedan na Mladenovu stranu stati – ponovo“.

Kolundžija kaže da podići spomenik stradalnicima
znači – poštovati sebe i poručuje: „Recite ne ratu! Ali recite to sa cvećem.
U ratu kao i u ljubavi – do izmirenja se dolazi izbliza (za stolom). Niko ne zna šta
je rat ko u njemu i nema sina. Rat je groblje bez dna.“

– Akcija „Večernjih novosti“ da se izgradi memorijalni centar posvećen mučenicima stradalim tokom tokom Drugog svetskog rata, posebno u „Jasenovcu“, zaslužuje podršku, kaže naš istaknuti
diplomata Vladislav Jovanović. – To je veliki dug koji sadašnja generacija Srba ima
prema žrtvama genocida kojima preti opasnost da ih polako prekrije zavesa zaborava.
Kada bi se to desilo, bilo bi to njihovo drugo ubistvo.

 

CRNA LISTA- PREMA službenim podacima objavljenim 1919. godine na Konferenciji mira u Parizu, od ukupnog broja poginulih muškaraca u Prvom svetskom ratu, prva je Srbija sa 22,4 odsto. Slede zatim: Francuska (10,5%),Nemačka (9,8%), Austrija ui Ugarska (9,5%), Italija
(6,2%), Velika Britanija (5,1%), Rusija (1,2%), Belgija (1,0%),SAD (0,2%).

 

Svet malo zna ili uopšte nije upoznat sa masovnim i stravičnim stradanjima Srba u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Saveznici sila osovina i drugi narodi koji su imali svoja slična stradanja kao izraelski narod, učinili su sve da se stradanja njihovih sunarodnika zauvek sačuvaju u sećanju novih generacija kako se i lična stradanja ne bi ikada više ponovila.

– Mi sa velikim istorijskim i vremenskim zaostatkom, blagodareći akciji „Novosti“ ispunjavamo tu obavezu i taj istorijski nacionalni i moralni dug prema ogromnim žrtvama našeg naroda u genocida tokom Drugog svetskog rata i njegove ponovljene varijante tokom rasturanja SFRJ i akcije „Oluja“ – kaže Vladislav Jovanović.

– Taj spomenik ili memorijalni centar, ne znamo još kako će se tačno zvati, doprineće stišavanju strasti, boljem razumevanju i pouzdanijoj dugoročnoj saradnji u regionu.

Spomenik, kaže Jovanović, ne izaziva, on stišava.

– On pomaže sadašnjim generacijama da izvuku pravo iskustvo iz prošlosti, a da ne opterećuju zajedničku budućnost. Zbog svega ovoga smatram da bi akciju „Novosti“ trebalo da podrže svi Srbi u zemlji i rasejanju i da taj budući memorijalni centar bude svetilište na kome će
se sabirati svi koji dođu da ga posete i odakle će se oplemenjeni vraćati svojim
domovima.

Na srpske žrtve tokom čitavog prošlog veka podseća i publicista Miodrag K. Skulić:

 

– Iako mala, Srbija je u Prvom svetskom ratu pretrpela više nego ijedna druga učesnica toga rata. Opominjuće zvuči broj od poginulih 1.247.435 stanovnika!

Prema podacima Konferencije mira u Parizu 1919. godine, to je, tvrdi Skulić, 28 odsto ili više od četvrtine celokupnog stanovništva prema popisu iz 1914. godine. U Prvom svetskom ratu Srbija je mobilisala 852.000 vojnika, što je činilo 15 odsto od ukupnog broja stanovnika, ili 30 odsto svih muškaraca, a 83 odsto muškaraca u dobu između 18 i 55 godina. Od ovog broja
poginulo je ili umrlo od rana i epidemija 402.435 vojnika.

– Do septembra 1915. godine poginulo je 172.508 vojnika – kaže Skulić.

– Prelazeći Albaniju umrlo ih je ili poginulo 77.455. Samo u borbama na Solunskom frantu 1916-1918. godine životom je platilo 36.477 vojnika. U zarobljeništvu je pobijeno ili umrlo 81.214, a 34.781 vojnik umro je od rana ili bolesti na teritoriji Srbije 1915. godine.

Što se tiče gubitaka civilnog stanovništva, tu se došlo, navodi Skulić, do broja 845.000. Od 200.000 građana koji su pošli za vojskom preko Albanije poginulo je ili umrlo preko 140.000 ljudi. Epidemija pegavog tifusa 1914-1915. odnela je 360.000 duša.

– Zbog ovih „mrtvih brojeva“ koji su opomena i nezaborav, pozdravljam inicijativu „Večernjih novosti“ da se podigne muzej genocida – kaže Skulić.

– Ceo dvadeseti vek za Srbe je bio vreme neviđenog stradanja na teritoriji Evrope. Spomenik, muzej ili memorijalni centar, šta bilo, najmanji je dug precima.

 

SINIŠA KOVAČEVIĆ, DRAMSKI
PISAC: SAČUVATI SEĆANjE

– PITANjE svih pitanja je zašto taj spomenik nismo imali do sada. I kao što je Jad Vašem u Izraelu zajednički spomenik sa pojedinačnim imenima svih stradalih, sa njihovim osnovnim podacima, samo tako možete sprečiti zaborav. A između emocije i zaborava je ogromna razlika.

VUK DRAŠKOVIĆ, KNjIŽEVNIK:NACIONALNI
DUG

– NARAVNO da podržavam akciju, ali mislim da nije dovoljan samo spomenik, nego da moramo, kao Jevreji, podići srpski Jad Vašem. Moramo u tom memorijalnom muzeju ispisati ime i prezime svake žrtve genocida, jer je to minimum našeg nacionalnog i državnog duga prema njima. Nema nijednog srpskog imena, a da nije ubijeno u „Jasenovcu“, u Jadovnom, u jamama, crkvama, rekama, srpskim kućama… širom genocidne NDH.

DR DRAGAN NEDELjKOVIĆ, REDOVNI
ČLAN EVROPSKE AKADEMIJE NAUKA: SRBI SU ZABORAVNI

– KRAJNjE je vreme da se spomenik podigne. Profesorka Smilja Avramov
i mi akademici, Vasilije Krestić, Kosta Čavoški i ja kao predsednik Srpskog narodnog
pokreta „Svetozar Miletić“, odavno smo to predlagali. Spomenik je naš
dug žrtvama. Ali i narodu srpskom, koji je opstao i treba da neguje nezaborav. Jer,
propadaju narodi koji su zaboravni, a Srbi su često zaboravni, tako da nikad ne
smemo zagubiti svoje sećanje na naše velike žrtve i one koji su zločine počinili.

 

Izvor: VEČERNjE NOVOSTI 

 

Vezane vijesti:

Akcija: Pogrom Srba još traje

Akcija: Spomenik ustaškim žrtvama

Akcija: Spomenik ustaškim žrtvama (2)

Akcija: Žrtve ustaša imaju pravo na ime

 

 

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: