arrow up

Podijelite vijest:

“A hoće li one koji nisu priznali Kosovo da isteraju iz EU?”

Akademik Matija Bećković izjavio je da ne razume čemu žurba da bude rešeno pitanje Kosmeta i dodao da stiče utisak da su sva druga pitanja rešena, pa je i Srbima i svetu jedino preostalo pitanje Kosova.

Čemu odjednom žurba da se reši pitanje Kosova: Matija Bećković Foto: A. Čukić
Čemu odjednom žurba da se reši pitanje
Kosova: Matija Bećković Foto: A. Čukić

– Ajde da za ovu priliku, uz Kosovo, nabrojimo još sedam sličnih, i to samo na slovo K: Korzika, Katalonija, Kipar, Kvebek, Krim, Kurilska ostrva, Koreja – rekao je Bećković za NIN.

Kada je reč o unutrašnjem dijalogu o Kosmetu koji je inicirao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, Bećković kaže da je ta debata završena prie nego što je i počela. On ističe da ne postoji unutrašnji dijalog, kao ni spoljašni monolog.

Komentarišući ocene da je Kosovo mit i zahteve iz sveta da ga se Srbi kao takvog odreknu, Bećković je rekao da oni koji se lako odriču tuđih mitova, od Srba traže da se odreknu svojih ne bi li i u tom pogledu postali “nebivali slučaj na svetu”.

– S druge strane ima istine i u onome da niko od nas ništa ne traži. Profesionalci rade svoj posao za velike pare. Došli su da unaprede život u nekoj rupi i svaki čas zaviruju u priručnik “Okupacija u 100 lekcija”. Štikliraju tačku po tačku proveravajući da li su obavili sve za šta su plaćeni. Svejedno im je čije je Kosovo i uz dobru i prijatnu večeru ne bi imali ništa protiv ni da nam ga daju. Makar usmeno – kaže Bećković.

Prema njegovim rečima, bio bi veliki uspeh kada Srbe ne bi tretirali mimo sveta i tražili od njih nešto što se ne traži ni od jednog drugog naroda, a to znači da Kosovo ne bude ni izuzetak, ni unikum, ni presedan koji se više neće primenjivati ni na koga.

– Kako priznanje Kosova može biti uslov za prijem Srbije u EU? Hoće li one koji nisu priznali Kosovo isterati iz istog razloga zbog kojeg Srbiju neće da prime? – upitao je srpski akademik.

Govoreći o stavu Srpske akademije nauka i umetnosti o Kosovu, Bećković je podsetio na primer iz ruske istorije kada je patrijarh Tihon odbio zahtev sovjetskih vlasti da ustupi zlatne relikvije da bi se kupilo oružje Crvenoj armiji.

– Na pitanje sudije da li to znači da crkva nema poverenja u sovjetsku vlast, on je odgovorio – znači, a na potpitanje da li misli da vlasti za to zlato ne bi kupile oružje, on je rekao – mislim. I dodao je da Ruska crkva nema pretpostavljenih i niko joj ne može naređivati šta da čini. Ako nađe za shodno da svoje relikvije ustupi, ona će to sama odlučiti i učiniti bez tuđih zapovesti – naveo je Bećković.

Upitan da kao tvorac kovanice da je Kosovo najskuplja srpska reč kaže šta bi se sada moglo nazvati najskupljom srpskom rečju, s obzirom na to da je prema nekim anketama Kosovo tek posle 10. mesta prioriteta građana Srbije, Bećković je naveo da bi te reči bile “mentalno zdravlje”.

(SRNA)

Izvor: Vesti online

Vezane vijesti: Matija Bećković

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​