arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Reintegracija zločina

24. januar 2025.

U povodu godišnjice mirne reintegracije Zajednica povratnika hrvatskog Podunavlja dala je priznanje Branimiru Glavašu. Nije ih zasmetalo što je nepravomoćno osuđen za ratne zločine nad Srbima, zasmetalo ih je što su im zbog toga prigovorili Centar za mir, nenasilje i ljudska prava i Dokumenta. Piše: Paulina Arbutina Hrvatska javnost i ove bi godine jedva i primijetila Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, spomendan prema Zakonu o blagdanima, a ne bi se ni sjetila značaja jedne od najuspješnijih mirovnih inicijativa da Zajednica povratnika hrvatskog Podunavlja nije povodom obilježavanja 27. godišnjice mirne reintegracije dodijelila priznanje ni manje ni više nego Branimiru Glavašu, nepravomoćno osuđenom za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima u Osijeku 1991.

Ustaško svjedočenje o zločinima: Mučio sam i ubijao Srbe na sve načine

24. januar 2025.

Među dokumentima Dinarske četničke divizije u Vojnom arhivu u Beogradu nalazi se i zapisnik o saslušanju ustaše Ante M. Gojčete, koji ima šest gusto otkucanih stranica. Dokument je objavljen u knjizi Miloslava Samardžića „Vojvoda Đujić i Dinarska četnička divizija“. U zaglavlju dokumenta stoji: „Učinjeno u Gorskom štabu Dinarske vojno-četničke divizije, u planini, 2. septembra 1942. godine. Obaveštajni odsek. Predmet: Istraga. Ispitivanje zarobljenog ustaše Gojčeta Milina Ante (79)“. Gojčeta, koja je zatečena na odsustvu, rođena je 1923. godine u Čitluku. Prije rata bio je rudar, a u to vrijeme bio je na službi u Glavnom ustaškom stanu u Zagrebu, u Preradovićevoj ulici br. 5. Optuženi je na početku saslušanja izjavio da

Spomenik porodice Dragaš

Krstovdan porodice Dragaš

22. januar 2025.

Na Krstovdan 1942. godine, ustaše su na padinama Trebevića, tačnije Liješća-Dragaša kuća (skretanje ka vrhu Trebevića) zvjerski mučili i ubili Rajka Dragaša i njegovih šestoro djece: Milka (17 god.), Neđo (15 god), Sreto (8 god.), Rada (6 god.) Krsto (4 god.) i Ljilja (3 god.) Jedina preživjela je kćerka Anđa, beba u kolijevci, na koju su ispaljena dva metka,od čega ju je jedan pogodio. Sve se to dogodilo ranim jutrom dok je majka Staka bila u Sarajevu, gdje je nosila mlijeko da prehrani porodicu. Otac Rajko i najstariji sin Neđo su ubijeni pred vratima kuće gdje su rezali drva, a krvavi pir se nastavio u kući nad ostalom djecom. Po

Olivera Šekularac: Za one što su zaboravili dedu i krst njegov, večnosti nema

22. januar 2025.

Od Božića, radosni praznici u nizu… Krstovdan se Bogojavljanjem okitio, nebo otvorio, i opet su očevi stihovi blizu… „Krstitelju sveti Jovane, vrane se legu u tornju tvoje zvonare…“ Pa nek’ bude volja Božija, možda me vide oni koji su mi krst darivali. A moj krst je lički, jadovnički, iz velebitskih jama iznikao, u ravnici sve u jamama oplakao, izbeglički od rođenja… Moj krst je dedin, izgoreo sa kućom, a u mojoj duši još gori. Preklan sa njim, a svakim danom sve više zbori i boli. U svakom prazniku suzom romori i molitvi privoli. U mom krstu zavičajna kolevka tiho se njiše, zna i ona da je zbog pradedovskog krsta postala pusta.

Pogled sa dna jame Ravni dolac

GOSPOD GA JE VASKRSAO TRI PUTA: Neobična životna sudbina Srbina iz Lijevna

21. januar 2025.

Nisam čuo da je Gospod tri puta vaskrsavao, ali jesam da je praštao 77 puta i još 77 potom.  Ali ni da se negdje ljepše svetilo teškom zločinstvu i bezdušju kao u starom Lijevnu. To je ovo današnje Livno, strašni grad iz pojanja slijepog guslara Filipa Višnjića, koji pjesmom slavi i žali velikog harambašu Starca Vujadina, a koga Turci „biše i mučiše, vadiše mu svijetle oči čarne“, povrh Lijevna u bijeloj kuli. No, izdržao je, ne izdade mlade krčmarice koje su ga vinom napajale, ni jatake što mu zaklon bjehu. Lijevno je prvi naziv ovog mjesta, izveden iz staroslovenske riječi „hlijevno“, mjesto gdje se sliva zemaljsko blago. To je prevažan

veritas2.jpg

VERITAS: Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba sa Ravnih Kotara 22. januara 1993. godine (akcija “Maslenica”)

21. januar 2025.

Dvadesetdrugog  januara 1993. godine Hrvatske oružane snage izvršile su agresiju na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK). Agresija pod kodnim nazivom “Maslenica” izvršena je u toku realizacije “Vensovog plana”, kojim je godinu dana ranije RSK stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN-a (UNPROFOR). Bila je to treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN-a, u čije članstvo je primljena dvije godine ranije.U narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage su uspjele da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara na Ravnim Kotarima, uključujući i aerodrom Zemunik i nekoliko visova na Velebitu, i da preuzmu kontrolu nad branom i hidroelektranom Peruća. U ovoj agresiji najviše su stradala tri srpska sela: Islam Grčki, Kašić i

Kako su potrošene zlatne rezerve Kraljevine Jugoslavije

21. januar 2025.

“Novosti“ otkrivaju kako je potrošena 84.574 kilograma zlatnih rezervi Kraljevine Jugoslavije. Američki saveznici naplatili oduzetu imovinu svojih državljana, ali i svu „pomoć“ partizanima i četnicima Prema raspoloživim podacima, uoči Drugog svetskog rata Kraljevina Jugoslavija je posedovala 84.574 kilograma čistog zlata. Uviđajući opasnost po zemlju, knez Pavle je odobrio da veći deo zlatnih rezervi bude prebačen u Englesku u maju 1939. godine. Transport je izvršio razarač „Beograd“ i tako je u Englesku banku stiglo 980 sanduka u kojima se nalazilo 3.379 zlatnih poluga. U ovoj banci Narodna banka Kraljevine Jugoslavije je već imala 225 zlatnih poluga, pa je ukupna rezerva u Velikoj Britaniji uvećana na 44.886,61 kilogram čistog zlata. Nakon početka

Đurđica Dragaš: Oči Jovanove

20. januar 2025.

Pitaju me, progone me, čekaju me, gledaju me.. Usnule, zaleđene, skamenjene,oči Jovanove. Nežne, dečje, neljubljene,oči Jovanove. Vidim ih u svakom kutku neba,čujem u svakoj kapi kiše. Gledaju me iz zlaćanog  klasja,uplašene i okrvavljene. Kriju se u mraku Velebita, gonjene i uhvaćene,  ranjene i umorene,oči Jovanove. Otrgunte sa majčinih grudi, iz očevih ruku.Uplakane i prestravljene, umiruće oči Jovanove. Oči što zapamtiše nebo bez meseca i  mokru travu, zadah krvnika i miris krvi. Gledaju me, neviđene, zaboravljene.Pitaju me, progone me, čekaju me,oči Jovanove. Od istog autora: KOLUMNISTI – PRIJATELJI: ĐURĐICA DRAGAŠ

Dušan Opačić: ZLOČIN POD LEDOM – SEĆANJE NA NOVOSADSKU RACIJU

19. januar 2025.

Preko tebe će srljati razbijene horde, Još jednom ćeš, Dunave, teći krvavo vrući, Leševi s tvoga dna će dušmane svoje svući I pozdravljaće svoje osvetnike gorde. (Jovan Popović) Drugi svetski rat doneo je neviđeno stradanje milionima ljudi širom sveta, ali i veliki broj zločina koji su ostavili ožiljke srpskom narodu koji ne zarastaju. Jedan od najmračnijih događaja u istoriji našeg naroda, koji simboliše najsuroviji oblik nasilja i mržnje, jeste Novosadska racija, sprovedena u januaru 1942. godine. U toku samo dva dana, grad Novi Sad i njegovi stanovnici postali su žrtve sistematskog etničkog čišćenja, u kojem je život izgubilo oko hiljadu i trista (prema nekim procenama i do dve hiljade) nedužnih ljudi, dok su hiljade drugih doživele neopisive patnje. Ovaj zločin, koji se dogodio u Bačkoj, predstavlja

Ubice šetaju gradom

19. januar 2025.

Prva akcija albanskih esesovaca – racija na Jevreje u Prištini. Kriminalci oslobođeni i ušli u sastav divizije Hitler je marta 1944. godine oslobodio iz zarobljeništva oko 4.000 Albanaca, bivših vojnika kraljevske Jugoslovenske vojske. Oni su stavljeni na raspolaganje Himleru kako bi ih mobilisao u SS diviziju. Povratak ratnih vojnih zarobljenika prikazivan je kao veliki uspeh albanskog kvislinškog vođstva, ali i kao velikodušnost i prijateljski gest Hitlera i nemačkog Rajha prema Albancima. Bivši zarobljenici počeli su da pristižu prvih dana aprila i priređivani su im pompezni dočeci. Već u Beogradu su ih sačekivali pripadnici Albanskog narodnog saveza i započinjalo je ubeđivanje za stupanje u 21. SS-diviziju „Skenderbeg“. Po dolasku u svoja

Ustaški poziv pravoslavcima da se priključe SS „(Handžar) diviziji“

19. januar 2025.

Javite se još danas!“ „Već su se brojni MUSLIMANI i KATOLICI javili u SS-diviziju. Sada je red na vama, PRAVOSLAVCI, da se pokažete jeste li dobri Bošnjaci, jeste li za red i mir, za očuvanje svojih kuća i svojih života od svih neprijatelja! Na strani najbolje vojske svieta bit ćete svi vi onda borci za VAŠ NAROD, VAŠU VJERU I ZA VAŠU LIJEPU BOSANSKU DOMOVINU! Jer naša dobrovoljačka SS-divizija sa postrojbama redarstva i oružničtva bit će postrojena na zavičajnom tlu i ostat će u Bosni! Vi ćete dobiti najbolje oružje, najbolju hranu i najbolju opremu kao i dostatnu plaću! VAŠE OBITELJI BIT ĆE IZDAŠNO PODPOMOGNUTE TAKO, DA SE VI NEĆETE

Crno jezero: Grobnica za 2000 Srba

17. januar 2025.

Odlomak iz zapisa Svetozara Ćulibrka iz Buševića. Svetozar je bio prvoborac i nosilac Spomenice 1941. „Malo zatim, uđe jedan ustaša i izdvoji deset ljudi, zatim ih sveza i ponovo vrati. Govorilo se da će u Gospić na rad ili u Njemačku. Naveče je uletio u crkvu jedan ustaša sa isukanim bajonetom. Išao je od čovjeka do čovjeka i svakom stavljao bajonet pod grlo, prijetio i psovao. Tako ih je pripremio za pokolj koji je već bio počeo te noći  u Sokolskom domu. Za njim je došao drugi ustaša i donio kutiju „Ibra“ u kojoj je bilo 500 komada cigareta i svima ih podijelio. Stavljajući cigaretu u usta, Ilija je tiho

Dane Lukić: „Jadovno“

17. januar 2025.

Nastojali su da ubiju samo jednog od dvojice žicom povezanih nesrećnika, tako da bi ubijeni svojim padom povukao u jamu onog živog. Govoriti o teroru koji su ustaše sprovodili po našim selima ne bi bilo potpuno ni razumljivo a da ne spomenemo velebitski logor „Jadovno“. Idući od Gospića prema Karlobagu, ispred sela Brušana odvaja se makadamski put za selo Trnovac. Mesto logora su odabrali dobri poznavaoci terena, ustaše koji su ponikli u ovim krajevima, koji su znali dubinu i položaj svake jame. Zatočenike i nesrećnike su iz gospićkih logora dovozili kamionima ovim putem do Trnovca i kod crkve ih iskrcavali. Tu su ih povezivali žicom po dvojicu za leve i

Skelanko majko

16. januar 2025.

Ruke širiš, Bogu se moliš, decu štitiš, u Višnjeg gledaš. Kuda si pošla ženo bez glasakuda ti zamrlo telo hodakako te nose umrle noge,kako korake odnese voda? Kuda si krenula, o majko srpskadok krik bola u nebo seželaka ti zemlja a noga čvrstapotmuli bati pod tobom beže. Kuda hodiš, o heroinosokoli tići pred tobom letevinuše se anđeli Hristakrila im mlada u svodu svetle. Ruke širiš, Bogu se molišdecu štitiš, u Višnjeg gledaš,đavolji okot redom smrt bacati sa dečicom na presto sedaš. Kuda si pošla Srpkinjo, majkobljesak tvog lica suncu je zrakstigla si, evo carice svetla,u naručju Hrista stisak je jak. Nevena Tatić-Karajović Posvećeno majkama Skelana koje su stradale i izgubile

Skelani, 30 godina od zločina: O tihom i tužnom dečaku čija je kuća ponovo puna radosti

16. januar 2025.

Kad je sve bilo gotovo, kad su niz Drinu utihnuli rafali i po selima iznad vode dogorele poslednje kuće, kad je pao i poslednji kamen sa kamena i poslednja krvava kama vraćena u korice, kad su se po selu utišali krici i jauci, umrli nedoklani i izvađene poslednje oči, ostala je samo priča o tihom, tužnom dečaku, velikih, uplakanih crnih očiju koji je ostao sam na svetu. I jedna fotografija, valjda najtužnija od kako je rata i ratovanja. Na njoj dečak, u nekoj svetloj jaknici, u ledeno jutro pored Drine, stoji sam kraj tri sveže humke i tri krstače zakićene belim peškirima. A pod crnom zemljom mu je sve što

NAJNOVIJE VIJESTI

Mladost

Sve u svemu, imale smo sretno djetinjstvo, okružene ljubavlju i brigom, a

Predgovor

Prije nekoliko godina boravila sam u Americi i tamo upoznala jednu bibliotekarku

Prilozi uz knjigu

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja

Internet

Mišljenja iznesena na internet stranicama koje slijede su privatna mišljenja njihovih autora

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA