arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Desničari u Zagrebu prekinuli tribinu o stradanju srpskih civila

Grupa desničara prekinula je sinoć u Zagrebu tribinu posvećenu stradanju srpskih civila na Petrovačkoj cesti. U prostorijama Srpskog privrednog društva Privrednik u Zagrebu održavala se tribina pod nazivom „Petrovačka cesta duga 28 godina”, ali je prekinuta zbog verbalnih ispada većeg broja desničara koji su bili u publici, dobacivanja i onemogućavanja učesnika da govore, preneo je portal Indeks. Tribinu je vodio novinar Saša Kosanović, a gosti su bili Ante Nobilo i Slađana Čanković. Pričalo se o raketiranju izbegličke kolone 1995. godine, a gosti su celu priču nameravali da, kako navodi zagrebački portal, prokomentarišu s pravnog aspekta. Smislen razgovor trajao je oko pola sata, a onda su krenula dobacivanja iz publike. U

Te noći su doveli jednu grupu Srba – njih 60 i pobacali u rijeku Plivu

Ustaše su, pod zapovjedništvom satnika Herenčića, 14. septembra 1941. godine ubile 111 Srba u Podmilačju (14 km od Jajca) i bacili u jamu dugu 16, a široku 8 metara. Evo šta svjedočanstvo kaže o tom tragičnom septembru 1941. godine: ,,Čim je došla Herenčićeva bojna u Jajce, odmah prvih dana otpočeli su sa masovnim hapšenjem u gradu i selima Vinac i drugima i pohapšene ljude su smjestili u jevrejski templ, pravoslavnu crkvu i Privrednu banku. Noću 14-18. septembra ove ustaše su izvele grupu od 156 uhapšenih iz templa i crkve i na Podmilačju kod mosta sve poklali i zakopali u jame. Herenčića ustaše su te noći dovele jednu grupu Srba –

Optužnica protiv hrvatskih pilota, u ime Aleksandre iz kolone pitam: Šta se čekalo do sad

Odavno me nešto nije iznenadilo kao vest da je srpsko Tužilaštvo za ratne zločine podiglo optužnicu protiv četvorice hrvatskih pilota zbog napada na kolonu izbeglica na Petrovačkoj cesti. Prva reakcija bila je onako, iz srca – hvala bogu, a onda je usledilo i pitanje – šta se čekalo do sad! Piše: Đurđica Dragaš Prošlo je 27 godina od tog krvavog i suludog zločina u kojem je bukvalno iskasapljeno i spaljeno trinaestoro ljudi među kojima je bilo i šestoro dece. Mnogi od preživelih nisu dočekali ni ovaj nagoveštaj pravde. Umrli su tugujući, pitajući se kakav je to svet u kojem nije zločin bombardovati kolonu izbeglica. Otišli su razočarani, nesrećni, zaboravljeni. Sećam se

SVIM BILOGORCIMA

Izgleda da je u Republici Srbiji sazrelo vreme da se sagledaju sve posledice rata 1991. – 1999. godine, te da se i za područje istočne Bilogore pokrenu sudski postupci zbog ratnih zločina, maltretiranja i drugih povreda međunarodnog ratnog prava i ljudskih prava, a koje su počinile hrvatske vlasti i pojedinci. U okviru Zavičajnog udruženja „Bilogora“ do sada je napravljen, nadamo se konačan, popis 26 stradalih vojnika i 52 civila koji su izgubili život u periodu od 1991. – 1997. godine. Ovaj popis je u velikoj meri nepotpun i često ne sadrži mnogo lične podatke i pobliže detalje o okolnostima stradanja i izvršiocima zločina. Istovremeno, popis ne sadrži ni jedan podatak

Stari Brod: Obilježeno 80 godina od Pokolja u Starom Brodu kod Višegrada

Juče, uoči dana kada se praznuje Sv. novomučenik Vukašin Mandrapa, u Starom Brodu kod Višegrada, parastosom je obilježeno 80 godina od stravičnog zločina nad Srbima kada su hrvatske i muslimanske ustaše pukovnika NDH Jure Francetića, izvršile Pokolj nad više od šest hiljada srpskih civila. Najmasovnije ubijanje je izvršeno 22. marta 1942. godine, ali su ubijanja trajala i do početka maja. Ovom molitvenom i komemorativnom Sabranju, prisustvovala je i delegacija udruženja Jadovno 1941. iz Banje Luke kao i prijatelj udruženja i jedan od dvojice zadužbinara Memorijalnog centra, gospodin Spasoje Albijanić. Za podsjećanje, autor nebozemno lijepog, jedinog Memorijalnog centra posvećenog žrtavama Pokolja, je mladi arhitekta iz Zvornika Novica Motika. Pomenu za stradale,

Ustašluk u Hrvatskoj – maturanti u crnim uniformama salutiraju, profesorka oduševljena – FOTO

Maturanti jednog razreda Industrijsko-obrtničke škole u Slavonskom Brodu bili su odeveni u uniforme koje podsećaju na HOS-ove, a pozirajući za fotografiju svi su podigli ruku u fašistički pozdrav. Poslednji dan nastave maturanti širom Hrvatske u sredu su tradicionalno obeležili „ludim danom“ odnosno „norijadom“. Davni je običaj da se učenici svakog razreda tog dana „uniformišu“ radi prepoznatljivosti i da svojom odećom pošalju neku poruku. Poruka koju su poslali maturanti razreda CNC operatera Industrijsko-obrtničke škole u Slavonskom Brodu nije im nimalo na ponos, iako se, kako piše portal SBplus, osmeh i ponos vide na licu njihove profesorke hrvatskog jezika. Kako navodi portal Net.hr, skandalozno je, naime, što su ti maturanti bili odeveni

FOTO: WIKIPEDIA

Hrvatskoj smeta „jasenovački mit”

Izvršni odbor Srpske akademije nauka i umetnosti sopštio je danas da su „uprkos iskustvu, članovi SANU zatečeni „primitivnim tonom mržnje u objavi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ‘Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku Uniju’“. „Bez iluzija da će se iko od onih u međunarodnoj zajednici koji su nas neumorno podučavali novim civilizacijskim vrednostima oglasiti povodom ovog huškačkog političkog pamfleta, sami, upravo iz poštovanja prema svim žrtvama ‘logora smrti’, nećemo ulaziti u obezvređeni prostor replike „sa onima koji besramno koriste izraz ‘jasenovački mit’. Ali je dobro i korisno da znamo šta misle”, navode

DECA, ŽRTVE POKOLjA U NDH, NOVI SVECI: Mučenici Jastrebarski i Sisački u kalendaru SPC

Iz saopštenja za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve sa redovnog zasedanja održanog u Sremskim Karlovcima i Beogradu od 15. do 21. maja 2022. godine. Ovogodišnje redovno zasedanje Svetog Arhijerejskog Sabora  Srpske Pravoslavne Crkve započeto je 15. maja u Sremskim Karlovcima, jednom od sedišta Patrijaraha srpskih, a povodom proslave značajnog jubileja – stogodišnjice ujedinjenja srpskih pokrajinskih Crkava u jednu i jedinstvenu Srpsku Pravoslavnu Crkvu i vaspostavljanja statusa autokefalne Srpske Patrijaršije (1920). Proslava ovog značajnog jubileja već dva puta je odlagana usled pandemije koronavirusa. Saborski oci su posebnu pažnju posvetili temi svetih ugodnika Božjih. Prepoznajući u primeru njihovog vrlinskog života, mučeništva, ispovedništva i podvižništva neugasivu revnost za veru, Srpska Pravoslavna

Andrej Rajevski: Draža Mihailović – čovek na kome će se temeljiti buduća Srbija

Svaka buduća Srbija vredna da se zove Srbijom jedino može biti, i biće, utemeljena na sećanju na Dražu Mihailovića i na vekovima poštovane srpske junake čiji podvig je bio otelotvoren u njemu. (The Saker, 19. 10. 2019) Ovo je za mene veoma poseban tekst, zato što su teme koje ću obraditi drage mom srcu i celoj mojoj porodici. Nakon boljševičke Revolucije,  moja porodica i još 1,5 miliona Rusa napustili su svoju voljenu otadžbinu na svršetku građanskog rata. Svi naši takozvani evropski “saveznici” odmah su nas izdali (ima li tu čega novog?). Organizovali su intervenciju i istovremeno podržali rusofobični boljševički režim (da, pomažući obema stranama, kao što Imperija to čini i

Ranko Radelić: Ono što se ne može danas, daće se sutra

Gakovo je raseljeno šezdesetih godina i izgrađen vojni poligon sa strelištem, gdje su na obuku dolazili vojnici iz obližnjih vojnih garnizona – Virovitica, Bjelovar, Daruvar … Infrastrukturu je čuvao vod vojnika, koji su istovremeno služili i kao goniči divljači kada su visoki oficiri dolazili u lov i odsjedali u za tu svrhu napravljene tri vikendice, a četvrta je bila lično vlasništvo tadašnjeg komandanta V vojne oblasti, Martina Špegelja. Početkom rata u Gakovu je ostao samo zastavnik Nedeljko Čukarić i dva majstora, civilna lica na službi u JNA, koji su uredno, svakog jutra iz Velike Dapčevice dolazili na posao. Padom virovotičke kasarne u ruke hrvatskih snaga, u Gakovu se našao i

XII SABOR BILOGORACA 29. MAJA 2022.

U pozivu za 11. Sabor Bilogoraca održanom krajem decembra prošle godine u Pančevu, napisali smo – Vremena su bremenita i ko zna šta nosi 2022. Kad ako ne sad? Sredinom ove godine, moto ovog poziva aktuelniji je, čini se, nego što je ikada bio. Na osnovu Odluke članova Organizacionog odbora prisutnih na sednici 16. aprila 2022. u Grockoj, Zavičajno udruženje „Bilogora“ organizuje XIISabor Bilogoraca u nedelju, 29. maja 2022. u Belom Potoku, Dugo Polje 1A (nedaleko raskršća Avalskog i Kružnog puta), sa početkom u 11,00 sati. Hotel „Sučević“ (Tel. 011/390-7777) u kojem će se skup održati ima dovoljan broj parking mesta, a okolinu i putne pravce možete pregledati ako u Google maps

NAJAVA: Promocija knjige Mirka Radakovića „KORDUN OD LjEPOTE DO GOLGOTE‟

Pozivamo Vas na promociju knjige “Kordun od ljepote do golgote“ dana 15.05.2022.god u 11 časova; Beograd, Savski trg br.9 (klub “Nikola Tesla“). O knjizi govori  akademik Vasilije Đ. Krestić. Mišljenje Miodraga Kojića knjizi: „KORDUN OD LjEPOTE DO GOLGOTE‟      Obaveštavamo sve ljubitelje slobode, pravde i istorijske istine, da je u martu 2022.godine na svetlo dana iznjedrena vredna i značajna knjiga autora Mirka Radakovića, pukovnika u penziji, svedoka mnogih događaja i delioca sudbine sa svojim Podom u borbi za opstanak, (u nastavku rata 1991‒ 1995.god.) srpskog identiteta i golih života Kordunaškog naroda.    Knjiga sugestivnog naziva „Kordun od ljepote do golgote‟ je verodostojan istorijski dokument, tehnički i estetski savršena, u izdanju tri patriotska

NOVA KNjIGA MILETA RAJČEVIĆA: Svjetla ugašenih ognjišta

Upravo je izašla iz štampe knjiga: Mile Rajčević: Svjetla ugašenih ognjišta u kojoj autor želi da ostavi pisani trag istoriji, da se ne „počupa korijenje i sačuvaju istine o srpskom narodu“ koji je vijekovima živio na ovim prostorima, imao svoju bogatu istorijsku i kulturnu baštinu. U knjizi se nalaze istine o zločinima koji su se dogodili srpskom narodu u nekadašnjoj opštini Gospić i okolnim srpskim selima koja su etnički očišćena, započeto u 2.svjetskom ratu 1941 – 1945.godine, a dovršeno u građanskom ratu u Hrvatskoj pedeset godina kasnije 1991 – 1995.godine. Čitaoci će u knjizi pronaći podatke o Kaznionici Okružnog suda u Gospiću, prvom koncentracionom logoru za Srbe 1941. godine, „Kristalnim

Vasilije Krestić: Bez stvarnih razloga, naučno sasvim neosnovano, smanjujemo broj žrtava postradalih u genocidu

Oni koji u ime države čine te i takve falsifikate, a u tome glavnu ulogu ima Muzej žrtava genocida (državna ustanova Srbije), odlikovani su ove godine Sretenjskim ordenom. To je još jedan nesumnjivi dokaz da država, iz svojih političkih razloga, stoji iza te nimalo časne falsifikatorske rabote. REČ AKADEMIKA VASILIJA KRESTIĆA NA KOMEMORACIJI ŽRTVAMA GENOCIDA DRŽANOJ 28. APRILA KOD KULE NEBOJŠE Pozdravljam zajednički istup  preživelih logoraša, više društava, udruženja, saveza i organizacija, koji su organizovali ovaj komemorativni skup. Ja danas neću ništa da govorim o samom genocidu, jer o tome se zna mnogo a nije lako reći nešto novo, značajno i nepoznato. Nemam nameru da bilo čime podstičem i podžarujem

Željko Pantelić: U PAKLU SKENDERIJE – Priča o ratnom zločinu za koji niko nije odgovarao (VIDEO)

Telefon u kancelariji u prizemlju pomoćnog objekta Vojne bolnice Sarajevo tog 2. maja 1992. zazvonio je nešto pre 13 časova. Kapetan I klase Marko Labudović znao je ko sa tog telefona zove i pre nego što je podigao slušalicu. Halo – izgovorio je sa zebnjom.– General Kukanjac – predstavio se glas sa druge strane.– Izvolite druže generale, kapetan Labudović.– Labudoviću, Šuput je sa svojima upao u zasedu negde kod Doma JNA, formirajte grupu i krenite da mu pomognete i izvučete ranjene i poginule. ODMAH! Pogledao je za stolom starešine diverzantskog odreda kojim je komandovao. Sedeli su u tišini gledajući u ,,motorolu“ na stolu, iz koje su dopirali vapaji njihovih kolega

NAJNOVIJE VIJESTI

Ustaško ljeto 1941.

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Ustaško ljeto 1941. (1) Kad je Velebit bio grobnica

Sozercanje

Osim neshvatljivog zaborava, nemara i nemanja odnosa prema stradanju predaka, najgore što

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.