arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
sadilovac-4-org.jpg

GODIŠNjICA STRADANjA NEDUŽNIH SRPSKIH CIVILA U SADILOVAČKOJ CRKVI NA KORDUNU

31. jul 2020.

Selo Sadilovac nalazi se na reci Korani, na Kordunu, na samoj granici Korduna, Like i Bosne. Prema nekim podacima selo Sadilovac nastalo je 1790. godine dolaskom prvog pravoslavnog sveštenika Gaje Grgića, koji je sa sobom doveo i naselio srpski narod. Malo po njihovom dolasku napravljen je i pravoslavni hram posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, sagrađen 1826. godine. Parohiju Sadilovac čine: Sadilovac, Vaganac, Lipovača, Smoljanac, Irnovac, Grabovac, Drežnik i Korana. Dana 31.07.1942. godine ustaški zlikovci su u ovoj crkvi pobili i zapalili 463 muškarca, žena i dece (od kojih 149 mlađih od 13 godina) iz Sadilovca, Bugara, Lipovače i okolnih sela. Jedini greh ovih nevino postradalih ljudi je bio to što su

Livno: Sjećanje na 1.600 Srba stradalih na Ognjenu Mariju (FOTO)

30. jul 2020.

Sveta liturgija služena je danas u Spomen-kapeli-kosturnici u Livnu povodom obilježavanja 79 godina od kada su ustaše pobile 1.600 Srba u Livanjskom polju. Paroh livanjski Predrag Crepulja rekao je Srni da su ustašnje od Ognjene Marije do Ilindana 1941. godine, tokom Drugom svjetskog rata, pobile 1.600 Srba. On je istakao da je to bilo jezivo stradanje Srba sa područja Livna koje su komšije Hrvati odvodili od kuća i žive bacali u jame bezdanke na Dinari i Kamešnici gdje su skončavali živote u najvećim mukama. – Iz jame Ravni dolac poslije četrdeset dana izvađeno je 14 Srba koji su kasnije i svjedočili o preživjelim mukama – istakao je paroh livanjski. Prema njegovim

Saša Nedeljković: Pomoć stradalnicima iz Hrvatske

30. jul 2020.

Najveće iskušenje na kome se pokazala čvrstina sokolske zajednice  bio je dolazak izbeglica iz novostvorene Banovine Hrvatske 1939. Pred hajkom HSS i njegove Zaštite sokolske izbeglice iz Banovine Hrvatske pomoć su potražile u Beogradu i Srbiji. Najugroženiji sokoli u Betini kod Šibenika Branko Bilić, Šime Kapov, Petar Juroš i Jere Mikin, pred terorom Zaštite, sklonili su se u Beograd 21. novembra 1939. Primio ih je Savez Sokola u Beogradu i pomogao im. (1) “Jutarnji list” od 17 decembra 1939. objavio je apel Sokolskog društva Beograd II za pomoć sokolima, koji su bili otpušteni iz službe u raznim mestima Banovine Hrvatske, ili koji su pred pretnjama i napadima morali da se

Protestno pismo povodom obnove i odbrane ustaških zločina i ideja

30. jul 2020.

Protestno pismo 26 istaknutih intelektualaca povodom izjava i postupaka Dubravke Stojanović i Nikole Samardžića. Sa nevericom smo pročitali izjavu Dubravke Stojanović, redovne profesorke istorije na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, objavljenu na portalu „Nova Es“ (26. 7. 2020), o Blagoju Jovoviću, atentatoru na Antu Pavelića: „Davanje ulice tom čoveku znači da Beograd podržava uzimanje pravde u svoje ruke, da slavi krvnu osvetu, ubice i nasilnike. […] To je necivilizacijski sunovrat, to je slavljene osvete, principa ‘oko za oko’ i slanje poruke da je svako nasilje dozvoljeno“. Smisao ove izjave nije promenjen iskazom da je Pavelić počinio „monstruozne zločine“. Nekoliko sedmica ranije (30. 6. 2020), Nikola Samardžić, još

IVANOVIĆ JARAK – KRNjAK – krv i nekoliko mjeseci poslije pokolja

29. jul 2020.

U Ivanović Jarku, predjelu šume Loskunja kod Krnjaka na Kordunu, ustaše su izvršile masovni Pokolj Srba 29. jula 1941. godine. Izaslanik ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH, Božidar Cerovski nakon masovnih pokolja srpskog naroda na području Gline, krenuo je sa svojim koljačima – ustašama na pogrom Srba u Vojniću, Vrginmostu i Krnjaku na Kordunu. Organizacione pripreme izvršili su na terenu Mijo Žunac, veterinar iz Vojnića, oružnički narednik Antun Rupčić, šef postaje u Krnjaku i ustaški povjerenik Općine Krnjak Dragutin Muić (9) iz Vukmanića. Muić je prema dogovoru pozvao Srbe da dođu u Krnjak 29. jula i donesu pomoć u hrani i odjeći za Slovence koji su se tada nalazili

Dačić: Milošević se odlaskom u Knin ne bi žrtvovao za srpske interese

29. jul 2020.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić ocijenio je da izjava potpredsjednika Vlade Hrvatske Borisa Miloševića iz Samostalne demokratske srpske stranke o odlasku u Knin na obilježavanje 25 godina od hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja“ kao žrtvovanju, nije žrtvovanje za srpske interese.  – Mislim da je to više interes Hrvata – rekao je Dačić. On je naglasio da se Srbi koji su pozvani da prisustvuju obilježavanju 25 godina od „Oluje“ praktično pozivaju da toj akciji daju legitimitet. – Nadam se da predstavnici Srba neće ići na obilježavanje „Oluje“. Hrvatska je izvršila etničko čišćenje, Srba je bilo 560.000, sada ih je 180.000. Srbi su im tamo potrebni da bi oprostili „Oluju“. To je moje

LOGOR “CIGLANE”, ZABORAVLjENO STRATIŠTE POTKOZARSKIH SRBA

29. jul 2020.

Služenjem parastosa i polaganjem cvijeća, obilježeno je stradanje žrtava ustaškog terora u logoru “Ciglane”. Kroz ovaj logor prošlo je preko 14.500 žitelja Kozare i Potkozarja, većinom onih koje su ustaše i domobrani zarobili nakon Bitke na Kozari. Objavio D. Stojnić Bio je to sabirni logor, u kojem su logoraši bili i gladni i žedni, i kojim su harale razne bolesti. Krajnje odredište za one koji prežive “Ciglane”, bili su logori smrti “Jasenovac” i “Gradiška”, priča Mladen Vučkovac, autor knjige o ovom logoru. – Ni danas se ne zna koliko je ljudi stradalo na ovom mjestu. Inače se o ovom logoru vrlo malo zna. Nije se o njemu ranije ni puno

JVUO

USTANAK SRBA 1941. GODINE: Spontani otpor ustaškom progonu

28. jul 2020.

Ustanak Srba 1941. bio je spontani odgovor na progone, pokolje i planirano biološko uništavanje od strane fašističke vlasti u Hrvatskoj. U početku otpor  nije bio  posebno organizovan, naročito u organizaciji oružane borbe. Ustanak je isprovociran žestinom djelovanja fašističkih neprijatelja. Poslije sloma Jugoslavije granica Njemačke sa Rajne pomjera se na Vislu. Namjera je Njemačke  da ovlada istočnom Evropom, a taj  politički, osvajački, plan zavisio je od velikih sila izvan njemačkog kruga. Jugoslavija je 1941. razbijena. Na ruševinama Jugoslavije  povučene su granice novih država, i ta je činjenica velikim dijelom  odredila i prirodu izbijanja ustanka Srba na toj teritoriji. Ustanak je bio neminovan iako ga niko nije planirao. Prema novonastaloj geopolitičkoj situaciji

Sandra Blagić: Časni krst na Dinari

27. jul 2020.

Tog krvavog ljeta na Ognjenu Mariju 30. jula 1941. godine mještani sela Donji i Gornji Rujani, nisu ni slutili da će njihove prve komšije Hrvati, ustaše, počiniti stravičan Pokolj. Autor: SANDRA BLAGIĆ, 13.04.2019. Tog vrelog ljetnjeg dana komšije Xrvati, vrata do vrata, sa kojima su do juče dijelili hljeb, svoje komšije Srbe odveli na klanje.Naivne majke, bake i djeca, povjerovali su svojim komšijama kako ih vode na prisilni rad u Dalmaciju.Gonili ih uz Dinaru, bez kapi vode i korice hljeba. Nedaleko od same jame nalazi se Sajdina pećina odakle su prozivali porodice i vodili ih nad jamu. Neke su udarali, gurali a neke majke su same skakale sa svojom djecom

Ranko Radelić: BILOGORKA NA ČELU SKUPŠTINE SRBIJE

27. jul 2020.

Iz vijesti koja nije do kraja provjerena, saznajemo da će Smilja Tišma otvoriti Prvu (konstitutivnu) sednicu Narodne skupštine Republike Srbije. Datum još nije poznat. Smilja Tišma je rođena u selu Zrinska (Zrinjska u izgovoru Bilogoraca) na Vidovdan 1930. od oca Ilije i majke Marije rođ. 1896. Jošilović u Gornjoj Kovačici. Smiljin djed Andrija Tišma bio je solunski dobrovoljac, pa je to možda bio jedan od razloga da mu je sin Ilija među prvim Srbima iz Zrinske odveden od ustaša 17. maja 1941. i ubijen 1943. u Jasenovcu. Ukupno deset Tišmi iz ovog naselja sa oko 120 srpskih kuća izgubilo je život u Drugom svjetskom ratu. Uskoro nakon oca, u julu

Pupovac: Razmislićemo o odlasku na godišnjicu „Oluje”

27. jul 2020.

Milorad Pupovac, predsednik Samostalne demokratske stranke Srba (SDSS), koja je koalicioni partner u hrvatskoj Vladi, izjavio je da će razmisliti o odlasku predstavnika SDSS na proslavu godišnjice „Oluje” u Kninu. „Razmislićemo ovih dana šta bi za predstavnika SDSS značio odlazak na obeležavanje ‘Dana pobede’ i vojno-policijske akcije ‘Oluje’ u Kninu, jer je to teško ratno nasleđe sa teškim traumama i na hrvatskoj i na srpskoj strani, pa treba pronaći dobar način da se to prevlada”, rekao je Pupovac danas tokom obeležavanja Dana ustanka u Srbu. Pupovac je rekao da će predstavnici SDSS o svom učešću na obeležavanju godišnjice „Oluje” više reći narednih dana, prenosi Hina. „Pustite nas da razmislimo šta

BARAJEVO, 4. AVGUST 2020. GODINE: Pomen za Srbe ubijene u zločinačkoj akciji “Oluja”

27. jul 2020.

U organizaciji Udruženja izbjeglih, prognanih, raseljenih i doseljenih “Novo Ognjište” Barajevo i lokalne SPCO, na praznik Marije Magdaline 4. avgusta 2020. godine, sa početkom u 18 časova u sabornoj crkvi Svetog Save u Barajevu prvi put biće održan pomen za Srbe ubijene u zločinačkoj akciji “Oluja”. U tom zločinu učinjenom prije 25 godina hrvatske vojno-policijske snage su sa vijekovnih ognjišta protjerali više od 250.000 krajiških Srba. Prema podacima Komesarijata za izbjeglice evidentirana su imena 1.856 poginulih i 836 nestalih Srba, među kojima je 1.220 civila.  Mada je ova zločinačka akcija imala sve elemente genocida, prema odluci Međunarodnog suda u presudi iz februara 2015. godine “Oluja” je okvalifikovana kao etničko čišćenje.

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 26. jul 1941. Godišnjica stradanja Srba iz Like i Banije

26. jul 2020.

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u 1941. godini: Banski Grabovac, Petrinja, 24, 25. i 26. jula 1941. godine ustaše i oružnici masakrirali 1.200 Srba. Poklane Srbe ustaše zatrpale zajedno s pobijenim psima. Ledenice na Kršu. 26. jula 1941. godine ustaše poklale porodicu Paripović Mile od 8 članova, te suprugu i dijete Paripović Dane. Duman, skrovita dolina u srcu Velebita. 25/26. jula 1941. godine ustaše su u dvorištu kuće Đure Marčetića Vugonje zaklale 48 Srba. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005. 

JEDNO PISMO MATIJINOG OCA

25. jul 2020.

U pismu kapetana Vuka N. Bećkovića, komandira Rovačkog bataljona JVuO i oca zlatoustog Matije, koje je 14. novembra 1941. upućeno Štabu komunista Komskog odreda u Manastiru Morača stoji: „Ogriješili ste se o dužnosti Srbina i Slovena zašto bacate ljagu na naše pleme… Samozvana komunistička komanda koja ubija najbolje sinove naševa plemena, a ostale naziva izdajicama i prijeti da nas oružanom snagom za svoj cilj uređuje, mi joj poručujemo: Naše strpljenje je dostiglo vrhunac da vaši i takvi postupci izazivaju bratsko krvoproliće za koje jedino vi snosite odgovornost pred srpskim narodom i istorijom. Prekinite sa takvim daljim postupkom jer nema danas ni plemena ni organizacije koja može i smije da Rovačkom

MASTILOVIĆ: Mapa Jugoistočne Evrope sve više liči na onu koju je uspostavio Hitler 1941. godine

25. jul 2020.

Nema sumnje da je ono što je radio Haški tribunal u prethodnom periodu ne samo pokušaj cementiranja novog geopolitičkog stanja na Balkanu, već i novi način falsifikovanja istorijskih činjenica. Osim toga, upornim pokušajima da se Srbi u Haškom tribunalu „zvanično“ proglase za glavne krivce krvavih ratova na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih godina XX vijeka, pa čak i za genocidni narod, nastoji se amnestirati i opravdati uloga zapadnih sila u razbijanju Jugoslavije, ali i  zločini genocida koje su nad Srbima u Drugom svjetskom ratu provodili Hitlerov Treći Rajh i njegovi vjerni saveznici i sateliti, poput Nezavisne Države Hrvatske.  U petak, 24. jula, predsednik Ruskog istorijskog društva (RIO) Sergej Nariškin,  održao je

NAJNOVIJE VIJESTI

Mračni bezdan smrti

Doktor Nikola Nikolić (1896-1986) bio je član organizacije Mlada Bosna, aktivni učesnik

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA