arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Ustaški zločin nad srpskim narodom u Prebilovcima u Hercegovini (treći deo)

Otvaranje jama, sahrana ustaških žrtava i gradnja Spomen hrama u Prebilovcima, posvećenog novomučenicima, pored starih i novih ustaša, smetalo je i drugima, u zemlji i inostranstvu, čiji je glavni politički cilj bio razbijanje Jugoslavije po avnojevskim šavovima, na srpsku štetu i nesreću. Ovi događaji otkrivali su, dotle sakrivenu ili zamagljenu istinu o užasnom stradanju Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, čiju su obnovu mnogi tada spremali. Kosti iz jama su upozoravale da bi takvi planovi bili, ne samo nepravedni nego i opasni. Takođe, tek razvijenom kultu Međugorja, odjednom je zapretila sramota. Ispalo je da se mnoštvo hodočasnika iz celog sveta klanjalo selu čiji su meštani, u jami pored sela, zatrli sve

Odalović: U toku identifikacije tijela 400 Srba ubijenih u „Oluji“

Predsjednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljko Odalović izjavio je da je u toku identifikacija 400 tijela žrtava stradalih u akciji hrvatske vojske i policije „Oluja“ 1995. godine, koja su ekshumirana u Hrvatskoj, te da je gotovo izvjesno da je riječ o Srbima. Veljko Odalović (Foto: Medija centar Beograd) – Što se tiče `Oluje` i grobnica koje smo mi do sada pronašli, na oko 1.200 ekshumacija smo prisustvovali kao Komisija Republike Srbije. Mi smo do sada 800 tela identifikovali, još oko 400 tela je u postupku i izvesno je da su to Srbi, nemamo dilemu. Treba više volje, treba više dinamike – rekao je Odalović za TV „Hepi“. On

U Prebilovcima Dan Svetih novomučenika (FOTO)

U Prebilovcima se obilježava Dan Svetih novomučenika prebilovačkih i donjohercegovačkih. U Hramu Hristovog Vaskrsenja služena je sveta liturgija. Prebilovci, liturgijaFoto: RTRS U prvim danima avgusta 1941. godine, ustaše su na kućnom pragu ubile ili žive, u jamu Šurmanci, bacile više od 800 mještana ovog sela, uglavnom žena i djece. Prebilovci, liturgija (Foto: RTRS) Njegova svetost patrijarh srpski Irinej osveštao je 8. avgusta 2015. godine Hram Vaskrsenja Hristovog koji je sagrađen u znak sjećanja na 4.000 Srba iz donje Hercegovine stradalih od ustaša u Drugom svjetskom ratu i bačenih u jame, čije su kosti minirane 1992. godine u Spomen-kosturnici koja se nalazila na mjestu današnjeg Hrama. Po povratku Srba u Prebilovce,

Ustaški zločin nad srpskim narodom u Prebilovcima u Hercegovini (drugi deo)

Dubravsko selo Opličići koje se nalaze pored puta Čapljina-Stolac, bilo je meta ustaške akcije u isto vreme kad i Prebilovci. U ovom selu ubijeno je oko 160 Srba, uglavnom muškaraca starijih od 15 godina, ali je među žrtvama bilo i žena i dece. Posle mučkog prepada od strane komšija muslimana i Hrvata, opličićki Srbi su prvo zatvoreni u zgradu Duvanske stanice na Domanovićima. Posle ponižavanja i premlaćivanja, vezani žicom po dvojica, kamionima su sprovedeni do jame u obližnjem Bivoljem brdu, u koju je već bio bačen veliki broj Srba o Vidovdanu i posle njega. Kako se jama nalazi stotinak metara od puta za Mostar, bacanje je vršeno noću, u manjim grupama. Zločinci-jamari bili su komšije,

Prebilovci -dva puta ubijeni i zaboravljeni

Ustaški zločin nad srpskim narodom u selu Prebilovci u Hercegovini je bez primera i jedan je od najgorih i najsramnijih događaja u ljudskoj istoriji. Da pripadaju nekom drugom narodu, Prebilovci bi bili poznati i poštovani u celom svetu i zaštićeni u svakom pogledu, poput Aušvica, Hirošime, sela Lidica u Češkoj… Ovako, pošto su srpski, zaboravljeni su i zapostavljeni od svih, nažalost i od samih Srba. Većini žrtava nacizma i fašizma iz Drugog svetskog rata obezbeđeno je poštovanje i zaštita. Postoje posebni muzeji posvećeni njima gde im svetski državnici i druge značajne ličnosti ukazuju poštovanje. Na međunarodnom nivou postoje posebni dani posvećeni ovim žrtvama, o njima govore mnoge publikacije i filmovi, a oni koji

Kalendar genocida: 06. avgust. Godišnjica stradanja Srba sa Korduna i Like

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Žrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih seljaka. Velika Kladuša, Srpska pravoslavna crkva, mučilište i gubilište Srba, njih više od 2.450 u vremenu od 30. jula

Rođendan

Rođen sam 4. avgusta 1995. godine, već sam dobro zagazio u četrdeset i neku, ne sjećam se koja je bila, ali pamtim da sam se tada rodio, ja i moj ćaća i mater i moja Anđa i djete od pet godina, pet godina rata… pet godina odrastanja. Niko mi nikada nije kazivao da se može čovijek u godinama roditi i progledati, osim što se moglo čuti od popa Dušana koji bi grdio čeljad da se još rodili nijesu, iako su se krstili poodavno, to bi zna u ljutnji, kad bi ko opsova ili vrageta u njegovoj blizini. Eto tako i ne pamtim koliko mi je bilo godina kada sam se

Izbjeglička kolona

Bojanić: OLUJA – ZLOČIN KOJI TRAJE !

Godišnjica zverskog i genocidnog staradnja Srba u takozvanoj operaciji „Oluja“ od hrvatskih-ustaških zveri i u njenom nastavku, akciji takozvanoj „Maestral“, kada je izvršen zverski i genocidni hrvatski-ustaški zločin  na 13 opština BiH, biće obeležena Centralnom državnom manifestacijom Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji „Oluja“  koja će se održati u nedelju 4. avgusta 2019. u 19 sati, kod manastira Krušedol na Fruškoj Gori. Republika Srbija i Republika Srpska zajedno će obeležiti godišnjicu stradanja i progona Srba iz Hrvatske, što je vrlo pozitivno. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je sve građane Srbije, a posebno Krajišnike, da dođu danas u Krušedol, gde će biti obeležena godišnjica „Oluje“, da odaju

Sjećanje ne blijedi ni poslije 78 godina od krvavog ustaškog pira u Lici

Selo Smiljan  (rodno selo Nikole Tesle). 1. avgusta 1941. godine ustaše  poklale 66 muškaraca, žena i djece i spalile u njihovim kućama pod vodstvom Rude Ritza (učitelj, zlikovac, komandant ustaškog logora Jadovno na Velebitu), Adžije Jose i Dragana Devčića. Dolina u Pločanskom klancu, Udbina. Prvog avgusta 1941. godine ustaše zaklale nekoliko desetaka Srba iz okolnih zaselaka od kojih samo iz sela Komića. Njive u selu Gnjatovići, Lovinac, Gračac, postale su groblje pobijenih Srba. Ustaše su 29. jula i 2. avgusta 1941. godine od ukupno 150 stanovnika poklale 125. Selo životom zapustjelo. U nepopaljene kuće ubijenih Srba ustaše uselili Hrvate iz Rudopolja, Jasenova i Golica. U selu Komić ustaše su 01.

NAJNOVIJE VIJESTI

Stope u snijegu..

Svjedočenje Kate Bukve rođene Trbojević o obruču na Petrovoj gori, pokoljima i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.