arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

BEĆKOVIĆ: ZABORAVLjENI NAJZNAČAJNIJI SRPSKI VOĐA 20. VIJEKA

Jovan Dučić pisao je o vrhovnom komandantu srpske vojske u Prvom ratu, Kralju Aleksandru Karađorđeviću, koji je otkupio rukopis “Gorskoga vijenca” i iz Beča ga posle 1918. godine donio u svoju biblioteku. Iz te porodične svojine, nečijom samovoljom je odnesen na Cetinje – rekao je Bećković i dodao se ovih godina mnogo slušalo o Prvome ratu. – Vrhovni komandant te vojske imao je samo 21 godinu kad je počeo tom vojskom da komanduje. Prošlo je više od pola vijeka da otadžbina nije uždila svijeću za dušu tog najznačajnijeg srpskoga vladara dvadesetoga vijeka. Prije 74 godine ubijen je on, sin jednog, unuk dva kralja, praunuk vožda Karađorđa, rođen na Cetinju, ostao

Mihailovoj hrabrosti divio se i kralj Petar

Malo poznata biografija neustrašivog valjevskog oficira koji se borio u prvom svetskom ratu. Odbio poziv Milana Nedića zbog čega je uhapšen i bio u zarobljeništvu. Ovde Petar! – začulo se u telefonskoj slušalici. – Koji Petar? Prezime! – Ovde kralj Petar! – Izvolite, Vaše veličanstvo! – skoči, kao oparen, stade mirno i petama udari jednu o drugu, srpski oficir. – Za pokazanu i osvedočenu hrabrost prilikom prvog i drugog prelaska preko Save i porobljavanje neprijateljskih vojnika, ja vas pod današnjim danom unapređujem u čin poručnika. – Hvala, Vaše veličanstvo! – Tićili mi se takvi junaci u mojoj vojsci – uzvratio je kralj. – Čuo nas Bog, Vaše veličanstvo! Ovako je

SKUPŠTINA CRNE GORE SPREMNA DA UKINE I 13. JUL, DAN USTANKA PROTIV FAŠIZMA

U Crnoj Gori, posle brisanja jednog od najslavnijih perioda njene istorije – herojske borbe crnogorskih junaka u Prvom svetskom ratu protiv Austrougarske, uz prethodno izvojevane pobede protiv dugovekog Otomanskog carstva, a u tim borbama crnogorski narod podneo je ogromne žrtve, i posle neki dan u Skupštini Crne Gore izglasane odluke da se poništi odluka crnogorske Skupštine o prisajedinjenju sa Srbijom i ulaska u Kraljevinu SHS, 1918. godine – javljaju se ideje da sadašnja Skupština Crne Gore proglasi ništavnim 13. jul 1941, Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma. A sve zbog želje da se čim pre uđe u Evropsku uniju. U koju su po zaista hitnim i prekim postupcima primljene zemlje

Stepa Stepanović: “Otadžbini se daje sve, a od nje se ne uzima ništa”

Savremenici su zabeležili da Stepa Stepanović nije trpeo bilo kakve povlastice. Živeo je i radio pod parolom “otadžbini se daje sve, a od nje se ne uzima ništa”. Kada je konačno došlo vreme da ode u dugo zasluženu penziju, Stepa Stepanović je tražio da mu država pokloni samo jedno – njegovu ostarelu kobilu Vilu. Bio je to konj na kojem je vojvoda učestvovao u mnogim bitkama i vojnim pohodima i još za vreme Stepinog službovanja je bila stara, oronula i predviđena za odstrel. Stepa Stepanović to nikako nije hteo da dozvoli! Kako bi spasao kobilu tražio je da ona bude njegov poklon povodom odlaska u penziju i, uz mnogo čuđenja

Šamac: Spomen-obilježje Srbima koje su ubile ustaše 1944. godine

U Šamcu je danas otkriveno i osveštano Spomen-obilježje za više od 70 srpskih civila sa područja ove opštine koje su na današnji dan 1944. godine strijeljale ustaše. Spomenik je podignut za 56 nedužnih srpskih žrtava iz Srpske Tišine, 12 iz Šamca, dvije iz Brvnika i jednu iz Pisara. Njih su ustaše 1. decembra 1944. godine izvele iz kuća, prevezle skelom u Hrvatsku i strijeljale. Načelnik opštine Šamac Đorđe Milićević rekao je da je dužnost i obaveza na ovaj način se odužiti nevino stradalim žrtvama u Drugom svjetskom ratu koje su izgubile živote samo zato što pripadaju srpskom narodu. „Stradali su nevini ljudi, koji nisu učestvovali u Drugom svjetskom ratu ni

Sud još nije razmatrao Nedićevu rehabilitaciju

Do kraja ove godine neće biti poznato da li će biti usvojena žalba podnosioca zahteva za rehabilitaciju kvislinškog premijera Po svemu sudeći, do kraja ove godine neće biti poznato da li će Apelacioni sud usvojiti žalbu podnosioca zahteva za rehabilitaciju Milana Nedića, saznaje „Politika”. Naime, krajem jula Viši sud u Beogradu odbacio je zahtev za poništenje uredbe FNRJ iz 1949. godine kojom je Nedić proglašen za ratnog zločinca i oduzeta su mu građanska prava i imovina. Na ovu odluku ubrzo su se žalili podnosioci zahteva, ali sudije Apelacionog suda još nisu većale na ovu temu. Iako je najavljivano da je rok za donošenje odluke tri meseca, gotovo je nemoguće da

SIN SUDIJE KOJEG JE ZAKLAO NASER ORIĆ: Svi znaju šta je uradio, njega su oslobodili, a mog oca ponovo ubili!

Vladimir Ilić, sin sudije kojeg je zaklao Naser Orić, o ishodu procesa pred sudom u BiH. SIN ubijenog sudije Slobodana Ilića, Vladimir, s nevericom je dočekao vest da je Naser Orić oslobođen pred Sudom BiH za ubistvo njegovog oca. Za „Novosti“ kaže da, nažalost, ništa drugo nije ni očekivao. – Moj otac je ponovo ubijen! Svi znaju da je Naser Orić ubica, a evo, oslobođen je. Nemam više šta da vam govorim – sa gorčinom u glasu kazao nam je Vladimir. Orić i Muhić optuženi su da su u mestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubili trojicu zarobljenih Srba – Slobodana Ilića, Milutina Miloševića i Mitra Savića. Jedan od svedoka tvrdio

ODJEK ULASKA SOVJETSKOG SAVEZA U RAT U SRPSKOJ HERCEGOVINI

U toj opštoj ustaničkoj psihozi, vest o ulasku Sovjetskog Saveza u rat protiv sila Osovine, bljeskom munje je osvetlila mračnu perspektivu srpskog naroda u fašističkoj Hrvatskoj, prevashodno u buntovnoj Hercegovoj zemlji. Radost koju je ta vest izazvala u srpskoj Hercegovini, reljefno je izrazio Mirko Vučetić, tada knez u selu Biogradu, kolevci Nevesinjske puške 1875. godine, na narodnom zboru u tome selu, kada je gromko uzviknu Dragu Pojužini, koji je stajao pokraj njega: „Pucaj, Drago, neka sve gori!“. Ta vest je hercegovačkim Srbima osuđenim na biološko istrebljenje, dala krila. Jer, valja imati na umu činjenicu da su oni imali beskrajno poverenje u snagu Rusije. Na euforična dovikivanja iz okolnih proustaških sela

STO GODINA OD ROĐENjA PRVE JUGOSLAVIJE: Stvaranje Kraljevine SHS – dan za slavlje ili dan žalosti

Na današnji dan, pre tačno sto godina , stvorena je prva Jugoslavija, država u kojoj je Srbija žrtvovala svoju državnost i o kojoj su mišljenja krajnje podeljena Prilikom zaključenja ove naše mirovne konferencije u Versaju, ja moram da izrazim svoje veliko žaljenje što je s političke pozornice sveta nestalo jedno veliko istorijsko ime, a to je Srbija. Autor: Ljiljana BEGENIŠIĆ Ove reči izgovorio je Žorž Klemanso, predsednik francuske vlade na kraju Versajske konferencije kojom je okončan Prvi svetski rat. A nekoliko meseci pre tog događaja, Srbija je svoju državnost žrtvovala u korist nove države – Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je kasnije nazvana Kraljevina Jugoslavija. Nova država, u koju

ŠKOLEGIJUM: Kako „Magazin za pravedno obrazovanje“ širi neistine i govor mržnje

Ovih dana pažnju mi je privukao tekst pod naslovom „Glogov krst u srcu Kozare – Prilozi istoriji beščašća: analiza kataloga/ brošure Stalne muzejske postavke Kozara u NOB- u, Muzeja Mrakovica.“ Autor teksta je književnik i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gospodin Nenad Veličković. Objavljen je u časopisu „ŠKOLEGIJUM – Magazin za pravedno obrazovanje.“ Odgovorni uredni časopisa je gospodin Veličković, a časopis se može kupiti i na kioscima širom Republike Srpske. Na početku Veličkovićevog teksta, nalazi se fotografija vanjskog dijela muzeja, na kojem je nacrtan čovjek u srpskoj narodnoj nošnji kako na muzeju vrši veliku nuždu. Ovim prikazom vrijeđa se čitav jedan narod, njegova tradicija, ali i Memorijalni muzej na

Dragoljub Draža Mihailović

Vladimir Kolarić: Dva filma o Draži

O filmovima „General Mihailović – Heroj i kazna“ (2015) i „General Draža Mihailović“ (2018). Snimanje filmova o (do skoro) proskribovanim temama ne predstavlja samo mogućnost da se „čuje druga strana“ ili da se odgovori na do tada dominantne narative kroz (anti)propagandu ili otvaranje društvenog dijaloga, nego i mogućnost preispitivanja i suočavanja sa – bez obzira na ideološke i druge podele – našom zajedničkom prošlošću. Film, pa i dokumentarni, nije i ne bi trebalo da bude puka ilustracija gotovih teza, nego istraživanje, nikada pravolinijski put do istine, evokacija, koja nužno ima svoje različite rukavce i otvara prostor za različite mogućnosti recepcije. Tema ravnogorskog pokreta i generala Draže Mihailovića otvorena je za

RAJILIĆ: SVI SRBI DA NAPUSTE SUD I TUŽILAŠTVO BiH

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić smatra da svi srpski predstavnici treba da napuste Sud i Tužilaštvo BiH zbog oslobađajuće presude ratnom komandantu takozvane Armije BiH Naseru Oriću. „Sve srpske sudije i tužioci treba da napuste institucije pravosuđa u BiH, pa neka ih onda vodi i savjetuje američka Ambasada u BiH, kao što je to radila i do sada“, rekla je Rajilićeva Srni. Prema njenim riječima, ovo je nepravedna presuda i razočaravajuća za porodice srpskih žrtava rata u BiH, kojim se bezbroj puta do sada pokazuje da u BiH nema prava i pravde za Srbe. Rajilićeva kaže da su cijelom Balkanu, izuzev pravosuđu BiH, poznati zločini

Nemanja Dević: Težak li je naš greh, kada ih ne pamtimo i ne spominjemo

Prkoseći novogodišnjoj euforiji, čitam o našim postradalim i progonjenim sveštenicima 1941-1945. i kasnije, u “građanskom ratu u miru“. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 3. januara  2018. godine. Listam knjige Veljka Đurića Mišine, Save Jovića, Velibora Džomića, naposletku uzimam i jednu spomenicu poginulih pravoslavnih sveštenika iz 1960. ili 60 i neke… i gledam te likove, te oči, biografije koje su postale žitija. Kakvi su sve pastiri postradali… Mnogo ih je, najboljih, mučenički postradalo od komunista, mnogo od Nemaca, Bugara, Mađara, Arnauta… ali najviše od ustaške ruke. Umoreni su najsvirepije, da bi se ta “granica civilizacija“ pomerila dalje na istok, do Drine. To kako

Kitarovićeva bez odgovora na pismo u kojem je upozorena na ustaštvo

Predsjednik Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović još nije odgovorila na pismo u kojem je još prije mjesec dana upozorena na alarmantno širenje revizionizma i veličanje ustaštva u hrvatskom društvu. Poslanici u Saboru Milorad Pupovac i Veljko Kajtazi, predsjednik Jevrejske opštine Zagreb Ognjen Kraus i predsjednik antifašista Hrvatske Franjo Habulin u pismu su stavili akcenat na knjigu „Sluga domovine“ o veličanju ustaškog koljača i komandanta logora Jasenovac Maksa Luburića, te ukazali da je revizionizam sve izraženiji, kao i da zabrinjava što, osim Katoličke crkve i pojedinih jedinica lokalne samouprave, u tome učestvuju i „braniteljska udruženja“. „Umanjuje se broj žrtava i negira se da su ti zločini počinjeni u NDH kao i da

NAJNOVIJE VIJESTI

Ustaško ljeto 1941.

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Ustaško ljeto 1941. (1) Kad je Velebit bio grobnica

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.