arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Bista četniku Slavku Cvetiću, ponosu Majdanaca (Foto B. Lomović)

Četnik kome su partizani podigli spomenik

16. jun 2018.

U školskom dvorištu rodnog sela, kapetan Slavko Cvetić sam sebi namakao omču i gurnuo stolicu ispod nogu Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 22. juna 2016. godine. Rudnik – I da je živeo do kraja rata, niko u Majdanu ne veruje da bi pripadnik ravnogorskog pokreta Slavko Cvetić pogazio zakletvu i prestao da puca u okupatora. Nažalost, 13. decembra 1942. godine, okončao se njegov život u 27. godini, posle godinu i po dana istinskog otpora neprijatelju. Nemci su ga obesili o staru lipu pred školom u rodnom selu. Živih svedoka danas nema, ali živi još priča o tom događaju koju smo čuli od

Dr Đuro Zatezalo: Jadovno

Kaznionica Okružnog suda u Gospiću koncentracioni logor – Knjiga Jadovno 1.

16. jun 2018.

Odmah po proglašenju Nezavisne Države Hrvatske, ustaše su zaposjele sve kaznionice i zatvore Kraljevine Jugoslavije na teritoriji nove države. Tako su zaposjeli i kaznionicu Okružnog suda u Gospiću i u nju, već od 11. aprila 1941. godine, počeli zatvarati Srbe i komuniste, bez obzira na nacionalnost, s područja Gospića i njegove okoline, a od početka juna i iz svih krajeva NDH. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. juna 2015. godine. Kaznionica u Gospiću je kod starijih građana ovog mjesta poznata i pod imenom „Geriht“ (Gericht, njem., sud). To je velika četvorostrana zgrada, osnove 130×130 metara, na dva sprata. Krila zgrade su međusobno

Spuštanjem cvijeća u rijeku Bunu i služenjem parastosa u Staroj crkvi u Mostaru danas je obilježeno 26 godina od egzodusa Srba iz doline Neretve kada je nestalo 431 lice srpske nacionalnosti, protjerano više od 30.000 Srba i uništena sva srpska imovina.

Obilježeno 26 godina od egzodusa Srba iz doline Neretve

15. jun 2018.

Spuštanjem cvijeća u rijeku Bunu i služenjem parastosa u Staroj crkvi u Mostaru danas je obilježeno 26 godina od egzodusa Srba iz doline Neretve kada je nestalo 431 lice srpske nacionalnosti, protjerano više od 30.000 Srba i uništena sva srpska imovina. Na današnji dan 1992. godine zapaljena je i Saborna crkva Svete trojice u Mostaru, tada najveća pravoslavna bogomolja na Balkanu, a nakon toga i svi pravoslavni hramovi u dolini Neretve. Obilježavanje je organizovala Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nevesinje, koja ujedno obilježava i Dan nestalih istočne Hercegovine. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nevesinje Aljonka Dželetović rekla je da se 1992.

Promovisana knjiga "Prijedorski logor Ciglana

Prijedor: Promovisana knjiga „Prijedorski logor Ciglana 1942. godine“

15. jun 2018.

„Prijedorski logor Ciglana 1942. godine“ naziv je knjige koja je promovisana u prijedorskoj Gradskoj čitaonici. Logor Ciglana djelovao je od ljeta 1942. do proljeća 1943. godine. Kroz ovaj logor prošlo je 14.500 logoraša. Kako bi se sačuvalo od zaborava stradanje i patnja naroda u Kozarskoj ofanzivi, u knjizi autora Mladena Vučkovca, predočena je istina o prijedorskom logoru koji je bio jedan od 11 logora kojima je Kozara bila opkoljena. „Iz tih sabirnih logora oni su deportovani dalje u te zloglasne logore, kao što je Jasenovac, Gradiška, Banjaluka, Beograd, zatim čak do Norveške i u Aušvicu“, kaže Mladen Vučkovac, autor knjige „Prijedorski logor Ciglana 1942. godine“. Logor „Ciglana“ nalazio se na

U LjUBLjANI PROJEKCIJA FILMA „KRST NAD JAMOM“

15. jun 2018.

  Srpska pravoslavna crkvena opština u Ljubljani i Kulturno prosvjetni centar „Sveti Kirilo i Metodije“ organizuju projekciju dugometražnog dokumentarnog filma „Krst nad jamom“, autora dr Dušana J. Bastašića, u produkciji udruženja građana „Jadovno 1941“, koja će se održati u Parohijskom domu u Ljubljani, u subotu 16. juna 2018, s početkom u 18.45 časova. Ulaz je besplatan. Izvor: SPC Ljubljana Vezane vijesti: Prikazan film “Krst nad jamom” autora Dušana Bastašića Dokumentarni film”Krst nad jamom” 3.juna u Kozarskoj Dubici Dokumentarni film „Krst nad jamom“ u petak 08. juna u Novom Sadu KRST NAD JAMOM: Pamtiš li Srbine crvenu rijeku što nam iz grudi teče?! Film „Krsta nad jamom“ predstavljen u Beogradu Bećković:

bilogora-parastos-2012-1.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Događanja pred Prvi i Drugi svjetski rat

15. jun 2018.

Krajem 19. i početkom 20. vijeka, pa i kasnije, pravaštvo je važna i značajna komponenta hrvatske povijesti. Fraza o „ocu domovine” je proizvod pravaškog pokreta. Njegovi pripadnici slavili su i slave Starčevića kao proročku, karizmatsku figuru. Starčevićevo učenje izvire iz spleta reakcija na stvarnu društveno-političku uvjetovanost, ali i iz njegova karaktera. Umjesto da se Starčevićeva sadašnjost i budućnost shvati kao naša prošlost, njega se pretvara u uzornoga suvremenika sa funkcijom mita. Starčevićevo djelovanje uvjetovano je položajem Hrvatske u Habzburškoj monarhiji s glavnim pitanjem – ostvariti hrvatsku državnost unutar Monarhije ili izvan nje. Svoje uvjerenje da su, osim Bugara, svi Južni Slaveni zapravo Hrvati, Starčević je prvi put formulirao 1852. kao

Kao puk majora Gavrilovića: Junaci sa Košara izbrisali živote iz brojnog stanja za otadžbinu

15. jun 2018.

Pre 19 godina 14. juna završena je bitka za Košare na Kosovu i Metohiji u kojoj je poginulo 108 srpskih vojnika. Vojni stručnjaci su saglasni da je odbrana Košara sprečila kopnenu invaziju na Srbiju i da je onemogućila prekid komunikacije među srpskim formacijama. Pukovnik Ljubinko Đurković koji je komandovao odbranom Košara kaže da bi posle gotovo dve decenije prateći sijaset parametara koje tada nisu mogli da se sagledaju, neko mogao da kaže da je sve na Košarama moglo da bude drugačije. On, ipak, zahvaljujući sećanju svih saboraca i vojnih stručnjaka ostaje pri stavu da nije. „U toku izvođenja borbenih dejstava od 9. aprila, na Veliki petak, do 14. juna, bilo je 1.357 vojnih učesnika, poginulo je 108, a ranjeno 265 i danas svaki

Foto: Ministarstvo odbrane Srbije

Vulin: Izložba Dijanina deca će nastaviti da živi

15. jun 2018.

Ministar odbrane Aleksandar Vulin obišao je danas Izložbu „Dijanina deca“ u Domu Vojske Srbije u Beogradu, poslednji dan pred njeno zatvaranje Ministar odbrane Aleksandar Vulin obišao je danas Izložbu „Dijanina deca“ u Domu Vojske Srbije u Beogradu, poslednji dan pred njeno zatvaranje. Vulin je izrazio veliko zadovoljstvo, jer može da kaže da je izložba o Dijaninoj deci i sve ono što je Dijana Budisavljević uradila za srpsku, jevrejsku, romsku decu, za čovečanstvo, naišla na veliku pažnju građana. „Više od 5.000 naših sugrađana videlo je izložbu o Dijani Budisavljević, svemu što je uradila i kako je spasavala srpsku decu od ustaškog noža. Ðaci više od 30 osnovnih i srednjih škola prvi

Sedište Hrvatske-radio televizije (arhivska fotografija)

HRT mora da vrati na posao novinara otpuštenog zbog filma o masakru u Dvoru

14. jun 2018.

Hrvatska-radio televizija je, prema odluci suda, dužna da na posao vrati novinara Sašu Kosanovića, koji je pre dve godine dobio otkaz, a obrazloženje je da je takva odluka doneta nezakonito. Novinar Saša Kosanović je na Fejsbuk profilu objavio da je dobio pravosnažnu presudu suda, na osnovu koje HRT mora hitno da ga vrati na posao. „O raspletu ove tragikomedije, pokorno ću javljati i dalje“, napisao je Kosanović. Kosanović je na HRT-u otkaz dobio zbog učestvovanja u filmu „15 minuta – Masakr u Dvoru“. On je tada izjavio da je službeno dobio redovan otkaz zato što, kako tumači poslodavac, nije imao pisanu dozvolu generalnog direktora HRT-a Gorana Radmana za rad na filmu u

Nedeljko Čubrilović Foto: RTRS

Spomen-područje Donja Gradina zaslužuje posebnu pažnju institucija

14. jun 2018.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je da je Spomen-područje Donja Gradina jedinstvena javna ustanova u Srpskoj koja zaslužuje posebnu podršku Vlade i institucija u njenom nastojanju da doprinese širenju istine o stradanju u ovom stratištu. „Ovo je stratište nezapamćeno kroz istoriju na ovim prostorima, gdje su stotine hiljada grobova, a prostor je prilično neuređen. Meni je zadovoljstvo da je Narodna skupština baš u ovom sazivu uspjela da usvoji Deklaraciju o genocidu počinjenom nad Srbima na ovom prostoru“, rekao je Čubrilović koji je danas posjetio Spomen-područje Donja Gradina u Kozarskoj Dubici. On je podsjetio da je donesena i odluka o izgradnji Memorijalnog centra Donja Gradina i jačanju Spomen

KUD Masleša Foto: RTRS

Radojičić: Banjaluka ponosna na antifašističku borbu

14. jun 2018.

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić rekao je da je Banjaluka ponosna na antifašističku borbu i da već decenijama njeguje tradiciju i sjećanje na narodnog heroja Veselina Maslešu. „Veselin Masleša je narodni heroj, intelektualac, puiblicista i jedno od najpoznatijih imena Banjaluke iz vremena Narodnooslobodilačkog rata /NOR/“, podsjetio je Radojičić u Banjaluci u obraćanju povodom obilježavanja 75 godina od pogibije narodnog heroja Veselina Masleše. Radojičić je podsjetio da se Masleša u ranoj mladosti priklonio idejama ljevice i antifašizma. „Masleša je prošao period školovanja od Beograda, preko Frankfurta do Pariza i zbog svog naprednog stajanja već tada je bio prvo protjeran iz Francuske za Beograd, a zatim iz Beograda nazad u Banjaluku“, rekao je

Milan Mandić (Foto: novi.ba)

Sudbina 350 sarajevskih Srba i dalje nepoznata

14. jun 2018.

Na pomoćnom stadionu Koševo u Sarajevu na najmonstruozniji način su ubijani i sahranjivani Srbi u proteklom ratu, a u ovom gradu su nestala 842 srpska civila, od kojih se još traga za oko 350, rekao je predsjednik Udruženja porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila Sarajevsko-romanijske regije Milan Mandić. „Taj podatak je približan tačnom broju, jer i sam Alija Izetbegović, a kasnije Sulejman Tihić i Vlada Federacije BiH izjašnjavali su se da je 6.500 stanova napušteno i da nije tražen povrat imovine. Onda možete misliti o koliko je porodica riječ i koji je tačno broj nestalih Srba u Sarajevu“, izjavio je Mandić Srni. On kaže da se postavlja pitanje

Filmski reditelj iz Češke Vaclav Dvoržak sa saradnicima počeo je da snima materijal za dokumentarni film o srpskom stradanju u Srebrenici u proteklom otadžbinskom ratu.

Dvoržak počeo da snima film o srpskom stradanju u Srebrenici

14. jun 2018.

Zbog istorijske istine potrebno je da se demantuje serija laži o navodnom genocidu nad srebreničkim Bošnjacima i da se ispriča priča o srpskim žrtvama u Srebrenici za koje šira javnost ne zna, ističe Dvoržak. Razgovarao: Miro PEJIĆ Filmski reditelj iz Češke Vaclav Dvoržak sa saradnicima počeo je da snima materijal za dokumentarni film o srpskom stradanju u Srebrenici u proteklom otadžbinskom ratu. Dvoržak je izjavio Srni da je prije osam godina počeo da radi na snimanju razgovora i kadrova, te prikupljanju građe za dokumentarni film o stradanju srebreničkih Srba, ali da je posao prekinut zbog nedostatka finansisjkih sredstava. „Taj materijal je nestao jer je umro snimatelj sa kojim sam sarađivao.

Kako je NDH u Potkozarju pokatoličavala Srbe? Foto: RTRS

Kako je NDH u Potkozarju pokatoličavala Srbe? (VIDEO)

14. jun 2018.

Trećinu ubiti, trećinu protjerati, ostale pokatoličiti, to je bio plan nekadašnje NDH u Drugom svjetskom ratu. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. aprila 2016. godine. O tome i danas govore preživjeli svjedoci. I zbog toga, kažu, u Prijedoru u to vrijeme nije bilo građana pravoslavne vjere. Jedni su ubijeni u pokolju krajem jula i početkom avgusta ’41. ili završili u Jasenovcu. Drugi protjerani u Srbiju, a preostali Srbi pokršteni u katoličku vjeru. Dokazi o pokatoličavanju Srba , tvrde svjedoci, mogu se naći u svakoj školi na prostoru bivše NDH, gdje su sačuvane matične knjige. O pokrštavanju pravoslavaca u Prijedoru svjedoči porodica Ostojić.

U Novom Gradu 14. juna, film „Krst nad jamom“ i izložba „Tamo gdje pravednici počivaju“

14. jun 2018.

Udruženje građana „Jadovno 1941.“  i JU „Kulturno-obrazovni centar Novi Grad“ imaju čast da vas pozovu na projekciju dugometražnog dokumentarnog filma „Krst nad jamom“ autora Dušana Bastašića  i prikazivanje izložbe umjetničke fotografije „Tamo gdje pravednici počivaju“ autora Nikole Zajca Vrijeme i mjesto održavanja: Otvaranje izložbe je u gradskoj Vijećnici 14.  juna 2018. godine sa početkom u 11 časova Projekcija filma „Krst nad jamom“ je u prostorijama Amfiteatra Javne ustanove „Kulturno obrazovnog centra Novi Grad“ sa početkom u 12 časova. Ulaz je besplatan. Radujemo se Vašem dolasku! Katalog izložbe: Trejler za film možete pogledati ovdje: Projekat je podržan od strane Uprave za dijasporu i Srbe u regionu Ministarstva spoljnih poslova R. Srbije

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA