arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Foto: Youtube/AP

Kitarovićeva slavi uz Tompsona

Predsjednik Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović proslavila je pobjedu reprezentacije te zemlje nad Argentinom na Mundijalu u Rusiji tako što je citirala stihove omiljenog kontroverznog pjevača Marka Perkovića Tompsona, poznatog po ustaškim „šlagerima“. Kitarovićeva je na „Fejsbuku“ citirala stihove iz Tompsonove pjesme: „Zagrlimo se pred svima, neka vide da nas ima!“. Ona je više puta izjavljivala da joj je Tompson omiljeni pjevač, uprkos njegovom podržavanju ustaškog slogana „Za dom spremni!“ i stihova o „Jasenovcu i Gradiški staroj“, mjestima na kojima su ustaše u Drugom svjetskom ratu pobile stotine hiljada Srba, Jevreja, Roma i antifašista. Tompsonu je zabranjeno da nastupa svuda, osim u Hrvatskoj i većinskim hrvatskim kantonima u Federaciji BiH. I

Odvajanje djece od roditelja vidjeli smo i u NDH“

Poznati američki novinar Džeremi Skahil je politiku Donalda Trampa da odvaja djecu od roditelja migranata usporedio s praksom u zločinačkoj tvorevini NDH. Novinar je stanje sa migrantskom djecom uporedio s logorom za djecu koji su ustaše tokom Drugog svjetskog rata držali u Sisku. U epizodi podkasta nazvanoj “administracija mržnje”, Skahil na početku citira svjedočenje zaposlenika Crvenog krsta o tome šta je vidio u jednom logoru za djecu, na početku ne navodeći o kojem je logoru riječ. Skahil ističe da su vlasti to mesto opisivale kao “sklonište za djecu izbjeglice”, te navodi svjedočenje zaposlenog u Crvenom krstu. “Nedaleko od ambulante, iz druge barake mogao se čuti tužni plač djece. U njoj

Prebilovci

Hercegovci ponovo pisali Incku: Opština Čapljina je od 2016. godine nesavjestan držalac prebilovačkog privatnog zemljišta

Hercegovci iz Srbije nedavno su posredstvom Vicokog Predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Valentina Incka dobili pismeni odgovor načelnika opštine Čapljina Smiljana Vidića iz koga je jasno vidljivo da će se nastaviti sa uzurpacijom srpske zemlje u Prebilovcima. Čvrsto riješeni da se  do kraja bore za zaštitu osnovnih ljudskih prava Hercegovci iz Srbije uputili su Valentinu Incku novo pismo koje objavljujemo u cijelosti  Poštovani Gospodine Incko, Zahvaljujemo vam na razumevanju i iskrenom trudu da sa upoznate sa činjenicama vezanim za sporno raspolaganje opštine Čapljina zemljištem u srpskom stradalničkom, a sada i povratničkom selu Prebilovcima. U tom  smislu sasvim  nam je razumljivo nastojanje da dobijete i odgovor Čapljine sa njihovim pogledom na nastalu

© Sputnik / Aleksandar Milačić

Sprema li Zapad novu veliku manipulaciju srpskim žrtvama — sada sa novim ciljem

Premijeri Srbije, Makedonije, Crne Gore i privremenih institucija Prištine na predstojećem samitu u Londonu, početkom jula, mogli bi, kako se formuliše u zapadnim krugovima, da naprave značajan korak ka utvrđivanju činjenica o ratnim zločinima na prostoru bivše SFRJ. Šta se krije iza te, za sada, nezvanične najave? Prema nekim informacijama koje su procurele u javnost, ideja je da 9. i 10. jula, na sastanku u okviru Berlinskog procesa, lideri stave paraf na deklaraciju o osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava. U ovu komisiju nisu uključeni Bosna i Hercegovina niti Hrvatska, iako su na prostorima ovih dveju država počinjeni najmasovniji zločini tokom devedesetih. Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje

Nikola N. Živković: Dok su Solunci još govorili

Prikaz knjige Vladete R. Košutića „Dok su Solunci još govorili“; izdavač: „Čigoja“, 2011, Beograd, str. 116 Reč je o zbirci kazivanja, koje je profesor Vladeta Košutića počeo da prikuplja 1972. godine, prvo iz sokobanjskog, a godinu dana kasnije i iz svrljiškog kraja. Najbolje da prepustim reč samim srpskim ratnicima. Vladeta Košutić posetio je 1972. godine Dragutina Jankovića iz Čitluka, sokobanjska opština, rođenog 1890. Evo njegove priče: „Provrveo sam svuda, i kroz Albaniju, i Krv, i Francusku i Solun. Ranjen prvu put u Mačvi 1914, a drugi put 1916, na Kajmakčalanu… Preko Malte se vraćamo za Solun, sunce ujutro izađe iz vodu, uveče zađe u vodu.“ Veoma je interesantna sudbina Jeremije

U Lugovima kod Šamca danas je služen parastos za 24 borca Vojske Republike Srpske /VRS/ i šest civila iz Srnica koji su poginuli u proteklom ratu, kao i za poginule iz drugih mjesta širom BiH čije porodice danas žive u parohiji Lugovi.

U Lugovima služen parastos za poginule srpske borce i civile

U Lugovima kod Šamca danas je služen parastos za 24 borca Vojske Republike Srpske /VRS/ i šest civila iz Srnica koji su poginuli u proteklom ratu, kao i za poginule iz drugih mjesta širom BiH čije porodice danas žive u parohiji Lugovi. Parastos je služen pored spomen-ploče kod Crkve Svetog Sisoja u Lugovima, gdje su položeni vijenci i prislužene svijeće. Predsjednik Skupštine opštine Šamac Nikolina Škrbić istakla je, obraćajući se okupljenima nakon parastosa, da treba poštovati žrtvu poginulih, koji su za Republiku Srpsku dali ono najvrednije – svoj život. „Zato je dužnost svih nas da poštujemo tu žrtvu, da poštujemo njihove porodice i pomažemo toj kategoriji koliko god je moguće.

Goli otok

Golootočani: Muke teške četiri miliona

Porodice i NVO traže od države da obešteti zatočenike Golog otoka. Bivši logoraši su digli glas da isprave višedecenijsku grešku. Kaznu na hrvatskom ostrvu izdržavalo je 3.399 Crnogoraca Sedam decenija je prošlo od raskola Tita i Staljina koji je podelio Crnogorce na „patriote i izdajnike“. Ovi „drugi“, od kojih su mnogi postali zatočenici Golog otoka, mahom nisu dočekali pravdu. Logoraši su opet digli glas, a podršku su im dali malobrojni saborci i nevladin sektor tražeći od države da ispravi „krivu Drinu“ i obešteti mučenike. Više od stotinu familija čiji su članovi robijali, najavilo je tužbe za odštetu u visini od oko četiri miliona evra! Kaznu na vrelom kamenu hrvatskih ostrva

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos za Srbe koje su prije 26 godina na Miljevačkom platou kod Drniša ubili i masakrirali pripadnici hrvatske vojske, u prisustvu Unprofora.

Parastos za Srbe stradale prije 26 godina kod Drniša

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos za Srbe koje su prije 26 godina na Miljevačkom platou kod Drniša ubili i masakrirali pripadnici hrvatske vojske, u prisustvu Unprofora. Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, koji je prisustvovao parastosu, rekao je da je Miljevački plato jedna u nizu zločinačkih akcija hrvatskih snaga koja je sprovedena s ciljem etničkog čišćenja Srba sa njihovih vjekovnih ognjišta i pokazuje svu brutalnost i svirepost hrvatske vojske i policije. Linta je podsjetio da, osim presude dvojici vojnika za ubistvo jednog srpskog zarobljenika, niko drugi nije procesuiran, niti kažnjen za taj zločin, što pokazuje da je hrvatsko pravosuđe i dalje etnički motivisano i ima

Miljevački plato

Zločin na Miljevcima bio najava etničkog čišćenja Srba iz Hrvatske

Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije saopštila je, povodom 26 godina od zločina nad Srbima na Miljevačkom platou kod Drniša, da je taj zločin bio najava etničkog čišćenja Srba iz Hrvatske, koje se konačno desilo u zločinačkim akcijama „Maslenica“, „Medački džep“, „Bljesak“ i „Oluja“. Iz Koordinacije ukazuju da o monstruoznosti zločina u kojem je ubijeno 40 srpskih teritorijalaca govori to što su žrtve nakon mučkog ubistva izmasakrirane, a njihovi posmrtni ostaci po uzoru na ustaške zločine bačene u krašku jamu i zatrpane smećem kako bi zločin ostao prikriven. „Dva mjeseca od počinjenog ratnog zločina, na pritisak međunarodne zajednice, izvršena je ekshumacija svih ubijenih

Bitka za opstanak: Božica Živković Rajilić

Rajilić: Očekujem konačno usvajanje zakona

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić očekuje da će u Narodnoj skupštini Srpske konačno biti usvojen zakon o zaštiti žrtava ratne torture. „Riječ je o tolerantnom zakonu i uvjerena sam da će svi narodni poslanici, bez obzira iz koje političke opcije dolaze, poržati njegovo usvajanje“, rekla je Rajilićeva danas novinarima u Banjaluci. Rajilićeva je istakla da je za Udruženje žena žrtava rata ova sjednica parlamenta Srpske istorijska, jer će se, kako je istakla, „prvi put nakon 23 godine dati mjesto žrtvama ratne torture i popraviti sve greške svih vlasti od nastanka Republike Srpske do danas“. Ona je izrazila zahvalnost resornom ministarstvu, Vladi Republike Srpske, a posebno

Profesor Vladeta Jerotić

Vladeta Jerotić: Kako misliti danas o čudima u Međugorju

Na pragu smo trideset pete godine od objavljivanja tzv. videlaca Bogorodice od strane nekolicine hrvatskih adolescenata oba pola u malom hercegovačkom selu Međugorju. U neposrednoj blizini mesta viđenja, u Prebilovcima, odigrao se 1941. godine jedan od najstrašnijih zločina u Drugom svetskom ratu, čije su žrtve bile isključivo Srbi. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 02. septembra 2015. godine. Međugorje, kao mesto, ne samo javljanja Bogorodice nekolicini mladih, već i njeno neprestano, svakodnevno javljanje, privuklo je do danas preko milion hodočasnika iz celog sveta, najvećim delom katolika, najčešće bolesnih ljudi, od kojih neki treba da su doživeli izlečenje od svoje duge bolesti, posle višednevnih

Pridvoracka_jama.jpg

Fotografije zločina u Pridvoračkoj jami – prvi dio

Trebinjac Danilo Sikimić, imajući dovoljno svijesti o istorijskoj važnosti dokumentarnog dokaza, ratne je 1941. godine, u tada okupiranom Trebinju, dana 6. oktobra otišao do Pridvoračke jame, i krijući – svojim fotoaparatom, ovjekovječio svu strahotu ovog strašnog zločina. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 02. marta 2016. godine. Naime, tog dana Italijani su organizovali vađenje posmrtnih ostataka 13 Srba koje su ustaše bacile u jamu, i to u noći 23-24. juna iste godine. Sikimić je snimio okupljene dobrovoljce, Trebinjce Rada Gurovića i Jefta Škora, kako u vrećama izvlače posmrtne ostatke 12 nastradalih Srba, a Obrena Stijačića neraspadnutog, sa rukama na grudima! Od dobijanja podatka

Pridvorica – poklano selo

Zločin u Pridvorici specifičan je po tome što nije bilo svjedoka jer su pobijeni svi stanovnici, osim onih koji se nisu tu zatekli. Priredila: Milosava SUPIĆ VUKOVIĆ Pridvorica je jedno od najstradalnijih mjesta Srba u Hercegovini u kojem su ustaše 1941. godine pobile sve stanovnike, njih 186, s tim da se ne zna koliko je bilo tek rođene, a nekrštene djece, pa se smatra da je žrtava bilo i više od 200. Milan Nikčević, profesor istorije iz Gacka, navodi da je Pridvorica, selo koje se nalazi u Borču, u gatačkoj opštini, rana koja ne može da zacijeli i ima simboličnu važnost za Gačane i cijelu Hercegovinu. Zločin u Pridvorici specifičan

U Kulturnom centru u Trebinju održana je promocija stripa "Ponori zla" o nezapamćenom stradanju i zločinima nad stanovništvom istočne Hercegovine u Drugom svjetskom ratu, autora Jovana Bratića iz Nevesinja.

„Ponori zla“ u strip romanu

U Kulturnom centru u Trebinju održana je promocija stripa „Ponori zla“ o nezapamćenom stradanju i zločinima nad stanovništvom istočne Hercegovine u Drugom svjetskom ratu, autora Jovana Bratića iz Nevesinja. Autor je na 205 strana, kroz 1.050 fotografija, preko izmišljenih likova govorio o istorijskim, istinitim i stvarnim događajima. „Strip opisuje događaje i uspostavu ustaške NDH-a na ovim prostorima i prve zločine na njima. Priča prati i junski ustanak protiv NDH-a vlasti 1941. godine i nakon toga opisuje događaje koji su bili tragični po srpsko stanovništvo Hercegovine, bratoubilački građanski rat koji je raspolutio redove ustanika na rojaliste i revolucionare komuniste“, istakao je Bratić sinoć na promociji. On naglašava da sam naslov „Ponori

Parastos stradalima na Miljevačkom platou

Prije 26 godina (21.juna 1992.godine), na području Miljevačkog platoa, kod Drniša dogodio se monstruozan zločin nad srpskim pripadnicima Teritorijalne odbrane. U mučkom napadu pred očima UNPROFOR-a ubijeno je 40 srpskih Teritorijalaca, a nekolicina ranjena i zarobljena. Srpsko selo Nos Kalik srušeno je do temelja i spaljeno, jedan dio stanovništva pobijen, a drugi interniran na otočić u Šibenskom arhipelagu. Po završetku vojničke akcije hrvatski vojnici započeli su krvavi pir. Umjesto da tijela poginulih vrate porodicama, koriste srpske zarobljenike pod pretnjom smrti da tijela bacaju u Krašku jamu. Po svjedočenju jednog od preživjelih srpskih zarobljenika, na tijela u jamu bacani su psi i mačke da dovrše masakriranje tijela. Na kraju je bacano

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.