arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Prebilovci

Pljačka i pustošenje Prebilovaca: Šta piše u Zemljišnim knjigama Opštinskog suda u Čapljini

SND Prebilovci objavljuje javno dostupan dokument – popis iz Zemljišne knjige opštinskog suda u Čapljini KP Kravarica – Crno Brdo u KO  Prebilovci. Ovaj dokument potvrđuje da je zemljište kolektivno vlasništvo i nasljeđe žrtava ubijenih 1941. godine u hrvatskom genocidu. Mehanizacija koja je 1992. rušila hram, uništavala srpske kuće i kosti žrtava sada razara zemljište, prirodnu okolini i ništi vjekovima građeno biće sela Prebilovci. Priložene fotografije jasno pokazuju da je vitalni prostor sela raskopan, djelom pretvoren u privatne plantaže, dok su vjekovni atarski putevi presječeni, a pristup imanjima onemogućen. MILENKO JAHURA, PREDSJEDNIK SND PREBILOVCI  ZEMLjIŠNA KNjIGA OPŠTINSKOG SUDA U ČAPLjINI KP KRAVARICA – CRNO BRDO u KO Prebilovci stanje suvlasništva sa

Surdulica – Milići; S leva na desno: Milica, Vesna, Aleksandar, Stamenka, Vladimir, Ljiljana, Miomir; foto: Vranjska Plus

Devetoro žrtava bombardovanja u Surdulici u kući Milićevih

Ne mogu da dignem ruku na sebe, a hoću Topao, sunčan aprilski dan u Surdulici. 27. april 2009. Zraci padaju i obasjavaju brzu, bistru reku Vrlu, a vetar koji dolazi sa okolnih brda, dok stojimo ispred novosagrađene kuće Milićevih, uvlači se pod kožu. Izaziva nepodnošljivu jezu u pustoj ulici Zmaj Jove. Deset godina koje slede nose sa sobom traumatična sećanja na 27. april 1999. godine. Tada su dve bombe razorne moći pogodile porodičnu novu kuću Vojislava Milića u kojoj su devet lica poginula, od toga šestoro njegovih najmilijih. Na mermernoj ploči postavljenoj na kući, u kojoj niko ne stanuje, stoje imena poginulih: Stamenke (66), Aleksandra (37), Vesne (37), Miljane (15),

Duško Radun Foto: SRNA

Obilježavanje 100 godina od smrti Principa 29. aprila

Načelnik opštine Bosansko Grahovo Duško Radun rekao je danas Srni da bi 29. aprila u Bosansom Grahovu trebalo da bude obilježeno 100 godina od smrti Gavrila Principa. „Programom obilježavanja predviđeno je služenje liturgije, ali i prigodan kulturno-umjetnički program. Pozivnice za ovaj događaj uručili smo predsjednicima Srbije i Republike Srpske Aleksandru Vučiću i Miloradu Dodiku“, rekao je Radun. On očekuje da će Vučić i Dodik potvrditi dolazak na obilježavanje 100 godina od smrti Gavrila Principa. „Za sada su nam dolazak potvrdili predstavnici Pokrajinske vlade Vojvodine, kao i predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta. Pozivnica je upućena i predsjedniku Srpskog nacionalnog vijeća u Hrvatskoj Miloradu Pupovcu“, naveo je Radun. On vjeruje

„Male novine“

Veliki rat u „malim novinama“

Valjevci od zaborava nastoje da sačuvaju heroje i značajne događaje u svetskom sukobu na početku 20. veka. Poduhvat Udruženja za negovanje tradicije valjevskog kraja Prvi srpski avion u borbu je poleteo sa aerodroma u Valjevu. Naši vojnici su imali najbolje puške na svetu – „kokinke“, koje je usavršio čovek sa ovih prostora, kao i originalno naoružanje i maskirnu opremu. Lipton, čije čajeve danas pijemo, zdušno je pomagao Srbima, govoreći da je to najdruželjubiviji narod na svetu. Kralj Petar Prvi Karađorđević bio je sin Valjevke. Srpska vojska prva je u istoriji oborila vojni avion i vodila rovovsku bitku, i nije izgubila nijednu ratnu zastavu. Podvizi srpskih lekara u Velikom ratu i

Ilustracija/Thinckstock

Svjedočenja o stradanju srpskih civila u Brodu

U nastavku suđenja Alminku Islamoviću za ratni zločin nad srpskim civilima na području Broda 1992. godine, svjedok Tužilaštva BiH Hazva Nukić rekla je da su je komšije muslimani iz sela Kobaši u kojem je živjela optužili da je bila „povezana sa četnicima“, zbog čega su je uhapsili vojni policajci u Slavonskom Brodu, gdje je radila, i predali vojnoj policiji u Bosanskom Brodu. Nukićeva je u Sudu BiH navela da je do izbijanja rata svakodnevno putovala u Slavonski Brod, gdje je kao medicinska sestra radila u ambulanti, te da je u maju 1992. godine samo dva puta mogla da dođe kući jer nije bilo prevoza preko Save. „U Slavonskom Brodu me

Jandroković odbio da bude pokrovitelj Dana pobjede nad fašizmom

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković odbio je da bude pokrovitelj obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom, objavio je na svom „Fejsbuk“ profilu poslanik SDP-a Ranko Ostojić. Portal „Indeks“ prenosi da je Ostojić na svom „Fejsbuk“ profilu objavio i dokumentaciju poslatog, a zatim odbijenog prijedloga. „Ovim putem želimo obavijestiti da je Predsjedništvo Sabora odbilo prijedlog da Hrvatski sabor bude pokrovitelj obilježavanja Dana Evrope i Dana pobjede nad fašizmom. S obzirom da se Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom zapravo nigdje ne obilježava u Hrvatskoj, ovom inicijativom sam želio podstaći da se na Evropskom trgu u Zagrebu napravi bar jedna manifestacija, ali, nažalost, Sabor je našao za shodno da odbije prijedlog iz

Aušvic (Foto Vikipedija)

Optužen bivši čuvar iz Aušvica

Njemačko tužilaštvo saopštilo je danas da je optužilo bivšeg SS čuvara iz logora smrti Aušvic kao saučesnika u ubistvima. Tužilaštvo u Štutgartu objavilo je da je optužilo muškarca starog 94 godine, koji je rođen u Srbiji. Njegov identitet nije objavljen jer je imao 19 godina u vrijeme navodno počinjenog zločina. U saopštenju se navodi da je on služio kao čuvar u Aušvicu krajem 1942. godine i početkom 1943. godine. Procjenjuje se da je, za to vrijeme, u gasne komore poslato 13.335 ljudi. Osumnjičeni je preko svog advokata rekao da nije bio upoznat sa pozadinom dešavanja ni sa ciljevima događaja, niti je znao za detalje o ubistvima, navodi tužilaštvo. Osumnjičeni je

Kod spomen-obilježja u Batkuši kod Šamca služen je parastos i prislužene su svijeće za 18 boraca otadžbinskog rata, sedam civilnih žrtava i 45 poginulih u Drugom svjetskom ratu.

Služen parastos za poginule borce VRS u Batkuši

Kod spomen-obilježja u Batkuši kod Šamca služen je parastos i prislužene su svijeće za 18 boraca otadžbinskog rata, sedam civilnih žrtava i 45 poginulih u Drugom svjetskom ratu. Porodice poginulih boraca, te predstavnici mjesnih boračkih organizacija i lokalne vlasti položili su cvijeće i vijence. Načelnik opštinskog Odjeljenja za opštu upravu Lepa Trivić rekla je da su se danas poklonili žrtvama otadžbinskog rata, onima koji su platili najveću cijenu za stvaranje Republike Srpske. „Dužnost svih nas je da nikada ne zaboravimo njihovu žrtvu, jer da nije bilo ljudi koji su svojim životima postavili temelj naše Republike, mi danas ne bismo mogli razmišljati o stvaranju bolje i prosperitetnije Republike Srpske“, istakla je

Sveće u Donjoj Gradini (Fo­to: Tanjug)

Dan sećanja na jasenovačke žrtve

Spirala zločina od Paga, Jadovnog, preko Jasenovca, Gradiške, do Sajmišta, Kragujevca, prema Brodu, Prebilovcima, hercegovačkim jamama odnela je milion žrtava srpskog naroda u Drugom svetskom ratu Banjaluka – U najvećem stratištu – Donjoj Gradini, malom mestu u Republici Srpskoj, smeštenom na obali reke Save – preko puta nekadašnjeg koncentracionog logora Jasenovac, Republika Srpska i Srbija su obeležile Dan sećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac. Bio je to logor smrti pod okriljem Nezavisne države Hrvatske (NDH), koji se po mnogobrojnim istorijskim izvorima od ostalih nacističkih logora razlikovao po bestijalnosti po kojima su žrtve skončavale. I po tome što pripadnici ustaškog režima u logorima NDH nisu štedeli ni

Crvenoarmejci u oslobođenom Beogradu

U susret Danu pobjede: Prošlo je vrijeme ćutanja – pobjede ostaju pobjede

Prošlo je vrijeme ćutanja, podaci o genocidu izvršenim nad srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu polako ulaze u osnovnoškolsko obrazovanje.  Kultura sjećanja, svijest o  strašnoj istorijskoj sudbini srpskog naroda, koji se nalazi na međi nekadašnjeg Istočnog i Zapadnog rimskog carstva, polako se uobličava u svijesti sadašnjih đaka. Srpski narod, koji je kroz istoriju oduvijek njegovao slobodarski duh i pravdoljubivost, perfidnim metodama manipulacije javne svijesti došao je u poziciju da na svim frontovima brani svoje pravo na istinu i pravdu. Narod koji je imao dva antifašistička pokreta doveden je u situaciju da ova velika istina biva zasjenjena  njegovim navodnim zločinima u posljednjem ratu. Dok većina naroda u našem okruženju izmišlja svoju

Draža Mihailović

Apel Draže Mihailovića Srbima partizanima iz 1944.

U početku sveopšte ofanzive dobro naoružanih partizanskih snaga 1944. godine na teritorije pod kontrolom Jugoslovenske vojske, uz sveopštu podršku iz vazduha savezničkim bombardovanjima srpskih gradova i komunikacija, glavnokomandujući Jugoslovenske vojske đeneral Dragoljub Mihailović upućuje apel partizanima srpske nacionalnosti ukazujući im na stvarne ciljeve hrvatskog rukovodstva komunističke partije i komunističko-ustaške saradnje, kao i njihovu zloupotrebu. „Srbi, partizani! Postavite pitanje vašim vođama zašto vas sada, pred kraj rata, kada neprijatelj izdiše, dovode u Srbiju. Mi smo dovoljno jaki da se sami od neprijatelja oslobodimo, koji se sprema da napusti našu zemlju. Zašto vas Tito ne vodi u borbu protiv ustaša koji su poklali našu braću, žene, sestre i decu, nego protiv nas,

Esad-paša Toptani

Prijatelj za sva vremena.

Od izbijanja balkanskih ratova i nešto docnije i Velikog rata, na našoj strani bio je i Esad-paša Toptani, armijski đeneral Turske carevine, koji je završio francusku Vojnu akademiju u Sen-Siru. Jedno vreme bio je postavljen i kao komandant glavnog obezbeđenja poslednjeg sultana Abdula Hamida Drugog. Poticao je iz stare vlastelinske albanske porodice, rodom iz varoši Kroje, čiji se preci prvi put pominju još iz vremena pre najezde Turaka. Pripadao je onom malom soju osoba kod kojih su čojstvo, junaštvo, viteštvo i data reč bile prave svetinje, a koje su se lagano, s početka 20. stoleća, počele gubiti. Kao komandant grada, Esad-paša je u Prvom balkanskom ratu sedam meseci branio Skadar,

Monodrama "Pu spas za sve nas" Foto: SRNA

Gradiška: Izvedena monodrama prema motivima dnevnika Diane Budisavljević

U Kulturnom centru u Gradišci večeras je izvedena monodrama „Pu spas za sve nas“ prema motivima dnevnika Diane Budisavljević, koja je tokom Drugog svjetskog rata spasila na hiljade srpske djece iz ustaških logora. Monodramu je režirala i glumila lik Diane Budisavljević beogradska glumica Jelana Puzić. Puzićeva je navela da je bilo veoma zahtjevno raditi monodramu o Diani Budisavljević, ali da se osjećala dužnom da na najbolji način prikaže lik velike heroine koja je nepravedno zapostavljena. Ona je navela da je razlog nastanka monodrame to što je su Dianu zaboravili oni za koje je mnogo uradila. „Pred kraj predstave se iznosi stav da je nakon Drugog svetskog rata cela ova priča

Zaboravljeni heroj iz Miljevića kod Gradiške-spasio desetine jasenovačkih logoraša!

22. aprila 1945. godine, prilikom proboja logoraša iz Jasenovca, Mile Ristić iz Miljevića kod Gradiške, zadužio je svoj narod i njegovu istoriju herojskim činom o kojem se danas malo zna. http://arh3.rtrs.tv/arhiva/2018/04/15/tvclip027277.mp4 Priču o ovom junaku pripremio je naš Slaviša Sabljić. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske Vezane vijesti: DONjA GRADINA – Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida (RTRS UŽIVO)

Donja Gradina Foto: RTRS

DONjA GRADINA – Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida (RTRS UŽIVO)

U Spomen-području Donja Gradina obilježen je Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu, Donjoj Gradini. Obilježavanju Dana sjećanja prisustvovali su predsjednik Srpske Milorad Dodik, premijerka Željka Cvijanović i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je koncentracioni logor Jasenovac bio državni projekat Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ za koji nikada niko nije odgovarao i koji i danas nema svoju zvaničnu kategorizaciju kao genocid na Srbima, Jevrejima i Romima. http://arh3.rtrs.tv/arhiva/2018/04/15/tvclip027267.mp4 „Ovo je mjesto koje navodi čovjeka da ćuti, jer nema šta da kaže, a sada znam da moramo da govorimo o ovome, da ne bi bilo

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.