arrow up
Foto B. Subašić

Izbrisano i sećanje na srpske graničare

Banatska klisura u Rumuniji, u kojoj je Sveti Sava podizao zadužbine. Od naše velike oblasti ostalo nekoliko sela i veliki broj toponima Najstarija i nekad najbrojnija srpska zajednica u Rumuniji živi u Banatskoj klisuri, pojasu koji počinje ravnicom od ušća Nere u Dunav, a završava se u planinama iznad Đerdapa. Danas je od nje ostalo 13 malih sela koja se pominju kao srpska još u srednjem veku i veliki broj srpskih geografskih toponima. Najsetnije ime nosi planinski vrh Domogled, s koga su srpski hajduci i graničari habzburške imperije gledali otadžbinu preko Dunava. Oni su se na podunavskim ograncima Karpata borili s Turcima i obučavali dobrovoljce – frajkore iz Srbije. Reporteri

Toplica – vek posle

Autor: Nenad BLAGOJEVIĆ Posle okončanja srpsko-turskih ratova sedamdesetih godina pretprošlog veka, kada su se Osmanlije povukle na prostor južne Srbije, novooslobođeni krajevi bili su gotovo pusti. Tako retko nastanjeni bili su potpuno nezaštićeni, od upada šiptarskih i muhadžirskih bandi koje su otimale stoku, letinu i žene pri tome ubijajući muške glave i čineći razne zulume. Muslimane iz BiH koji su dobrovoljno napustili svoja imanja ne želeći da budu na teritoriji pod hrišćanskom vlašću turci su nazivali starom arapskom reči muhadžir što znači izbeglica. Sami muhadžiri nisu poslušali reči Alekse Šantića koji je kroz pesmu upućenu njima rekao svu istinu od koje su bežali.   Ostajte ovdje… Ostajte ovdje!…Sunce tuđeg neba, Neće

Maglaj: Grob Spomenka Gostića Foto: SRNA

„Nasljeđe“ odalo počast Spomenku Gostiću, najmlađem borcu VRS

Članovi Udruženja djece poginulih boraca „Nasljeđe“ Republike Srpske danas su na mjesnom groblju Gornji Ulišnjak, federalna opština Maglaj, položili vijence i odali počast za najmlađeg borca Vojske Republike Srpske Spomenka Gostića, koji je poginuo prije 24 godine. Predsjednik bijeljinskog odbora Udruženja djece poginulih boraca „Nasljeđe“ Branislav Šušljik rekao je Srni da je dužnost i obaveza da se od zaborava sačuva žrtva Spomenka Gostića, ali i svih očeva koji su svoje živote utkali u temelje današnje Republike Srpske. „Spomenkova hrabrost i odluka da u teškim vremenima bude sa ljudima koji su branili svoje postojanje na rodnoj grudi, mora da bude trajno podsjećanje budućim generacijama da su za opstanak na ovim prostorima

Biljana Zarić Foto N. Skenderija

Mog muža, oficira JNA, u zatvor oterali hrvatski šovinisti

Biljana Zarić, za „Novosti“, o golgoti svog supruga Dobrivoja Zarića u Splitu u vreme MASPOKA. Izbačen iz vojne službe, Saveza komunista, u zatvoru bio pet meseci. „Kriv“ zato što je rekao da su Zagreb i Split jugoslovenski gradovi Bezrezervno dajem novac za spajanje dva jugoslovenska – pare ne dam za povezivanje dva hrvatska grada.“ Rečenica koju je mornarički oficir Dobrivoje Zarić izgovorio 21. aprila 1971. na sastanku mornaričkih starešina u splitskoj ratnoj luci Lora, skupo ga je koštala. Izbačen je iz vojne službe, Saveza komunista, dobio je zatvorsku kaznu, koju je odležao u niškom zatvoru. Tih godina političkom pozornicom Hrvatske divljao je hrvatski šovinizam sa proustaškim ispadima. Klicali su Srbima

Foto Aleksa Stanković

Hrvoje Hribar: Zagreb drma grip fašizma

Reditelj o povlačenju sa mesta direktora Hrvatskog audio-vizulenog centra, protagonistima „Majn kampfa“, komplikovanoj političkoj situaciji… Hrvatski audio-vizuelni centar (HAVC) proteklih sedam godina služio je kao najbolji primer svim filmskim centrima u regionu – prvi put u istoriji ovog prostora filmski radnici izborili su se za zakon koji im garantuje autonomiju. Po sistemu HAVC-a, finansiranje proizvodnje filmova ne zavisi od volje političara i stranaka koje su na vlasti, niti od poreza iz džepova građana, nego novac obezbeđuje industrija koja komercijalno eksploatiše audio-vizuelna dela. A onda je država sredinom 2016. i pod „palicom“ tadašnjeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, započela „disciplinovanje“ filma. U HAVC je poslat upravni nadzor, državna revizija dala je nepovoljno

Mile Savić

Mile Savić: Spomenko – ime slobode

Srpska istorija prepuna je svetlih primera mladih boraca. Mnogi ljudi, kao što je nekada bio Momčilo Gavrić, a nedavno Spomenko Gostić Srpska istorija prepuna je svetlih primera mladih boraca. Mnogi ljudi, kao što je nekada bio Momčilo Gavrić, a nedavno Spomenko Gostić, najmlađi vojnik u ratu u Bosni i Hercegovini, imali su osećaj kada treba braniti pravdu i suprotstaviti se fašističkim namerama da sve ljudsko i pravoslavno unište. Srpski borac nikada nije bio osvajač, već je uvek branio svoj kućni prag. Spomenko je jedan dečak sa planine Ozren, koji je u ratu ostao siroče. Ne želeći da ode sa kućnog praga, priključio se vojsci Republike Srpske da brani svoje selo

Okupatorski vojnici vešaju Srbina

Feljton: Toplički ustanak 1917. godine (14) Herojska smrt Nika Vukčevića

Teško je nabrojati sve strahote koje su činjene prilikom ugušenja ustanka. Narod je platio strašnu cenu bugarske okupacije. Uništena je mladost, kako bi se Srbi u korenu istrebili Zločini bugarskog okupatora su, u stvari, materijalizacija smišljene strategije uništavanja jednog naroda zarad proširenja sopstvene teritorije. Činjenice to jasno pokazuju: od novembra 1915. godine do aprila 1916. godine, pobijeno je oko 500 intelektualaca i oko 3.000 ostalih žitelja samo u Vranjskom okrugu; u Dubokoj dolini, Dubravi, Stojkovoj šumi, Romanovačkom potoku, Zankovoj livadi, Radičevoj njivi, Kobračevoj reci, Kaliferu, Radićevoj bari, Vlaškom dolu i pored reke Vrele zaklano je ili streljano 3.000 ljudi, žena i dece; u zloglasnoj Arapovoj dolini, iznad Leskovca, marta i

Polaganje cveća na spomenik u Gračanici, posvećen otetim i nestalim Srbima na Kosovu i Metohiji (Foto RTV KiM)

Жrtve traže pravdu, obnovu i ljubav

Obeležavanje martovskog pogroma na KiM počelo je juče u Manastiru Gračanica služenjem parastosa stradalim žrtvama jednog od najvećih mirnodopskih zločina u ovom delu Evrope. U crkvenoj porti okupili su se građani, politički predstavnici, sveštenici, monasi, porodice i uruženja otetih i nestalih Srba. Po izlasku iz manastira, s belim ružama u rukama, kolona od nekoliko stotina osoba prošetala je glavnom ulicom i položila cveće na spomenik posvećen otetim i nestalim Srbima u Pokrajini.  U galeriji Doma kulture Gračanica otvorena je izložba slika pod nazivom „Naslikaj mi Prizren”. Radovi su nastali, krajem prošle godine, na koloniji u Manastiru Svetih Arhangela kod  Prizrena koji je u nasilju 17. marta 2004. teško postradao zajedno

Grafiti mržnje

Hrvatsko „mudrovanje“

Autor: Vladimir Frolov Zabrinuta za stanje „srca Evrope“, upriličila je nedavno Federika Mogerini višednevnu radnu posetu zemljama tzv „zapadnog Balkana“, pritom obilazeći pažljivo jedno neofašističko žarište na rubnom delu postojeće EU, koje je izvor evidentnih pojava i događaja, te ga čak i Amnesty International (AI) u svom godišnjem izveštaju o stanju ljudskih prava, apostrofira. Draga Federika kao Talijanka, iako je navodno levičar (barem iz mladosti), obilazi kao „mačka oko vruće kaše“ oko ovih pojava u Hrvatskoj, samo da se ne daj Bože ne izvuče iz mračne prošlosti potsećanje na Musolinija i „crne košulje“, ili prisećanje na Adolfa molera i naciste (i smeđe i crne!), pa pola današnje „demokratske“ EU mora

Spomen-obeležje Donja Gradina,foto Tanjug/M.Jelesijević

Dnevnik zabluda: Spomenici razdora

Nedavno je usvojena odluka da se narodnom heroju Milanu Tepiću podigne spomenik na teritoriji beogradske opštine Savski venac Nedavno je usvojena odluka da se narodnom heroju Milanu Tepiću podigne spomenik na teritoriji beogradske opštine Savski venac. Ovaj major Jugoslovenske vojske poginuo je 1991. kod Bjelovara u Hrvatskoj kada je digao u vazduh sebe i vojno skladište, ne želeći da ga prepusti neprijatelju. Tepiću je već postavljena spomen-ploča u istoimenoj ulici na Dedinju. Sama najava podizanja spomenika izazvala je diplomatsku oluju u Hrvatskoj, koja je uputila protestnu notu Srbiji. Na mestu bjelovarske Barutane, hrvatske vlasti već su podigle spomenik hrvatskim vojnicima poginulim uz Tepića, kao žrtvama srpske agresije. U zemljama okruženja,

Ulica Spomenka Gostića

Danas postavljanje ploče sa nazivom ulice Spomenka Gostića

U višegradskom naselju Garča danas će biti postavljena tabla sa nazivom ulice Spomenka Gostića, nakon što je u lokalnoj skupštini odlučeno da jedna ulica u Višegradu ponese ime najmlađeg poginulog borca Vojske Republike Srpske. Postavljanju ploče prisustvovaće načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević, predstavnici višegradske Boračke organizacije i autor filma „Spomenko na vječnoj straži“ Mile Savić, potvrđeno je Srni u opštinskoj upravi. Đurević je rekao da je Višegrad prva opština koja je nazvala ulicu po Spomenku Gostiću, te zahvalio odbornicima Skupštine opštine koji su tu ideju sproveli u djelo. Savić, koga su za snimanje filma „Spomenko na vječnoj straži“ inspirisali Spomenkovo herojstvo, poštenje i ljubav prema svom narodu, zahvalio je opštini

Danka Kojadinović

Jadovno, sunovrat evropske civilizacije

English Gorda planina, snegovi, kiše i odroni, bujna vegetacija, prekrili su staze suza srpskih i jevrejskih stradalnika. More kraj ostrva Pag, progutalo je na hiljade ljudi, žena i dece, Srba i Jevreja.  Premnogo je je poslednjih decenija potrošeno reči, papira, medijskog prostora u analizi građanskih ratova na Balkanu krajem dvadesetog veka. Bilo je i analitičara koji su se bavili atomizacijom Balkana u cilju destabilizacije Evrope, a u interesu  unilateralne sile, SAD. Pisalo se o uticaju lokalnih, a nešto manje i svetskih medija, na eskalaciju etničkih i verskih sukoba, dajujući im nerealno veliki uticaj. Neki su, negirajući skoro identične situacije iz prošlih decenija i vekova, sve pripisivali kolapsu ideološke matrice socijalizma-komunizma

SLOM Bugarska vojska se vraća u Vlasotince Fotografija preuzeta iz knjige "Toplički ustanak 1917." autora Novice Pešića

Feljton: Toplički ustanak 1917. godine (13) Užasni i krvavi zločini okupatora

Okupator je sa dosta muka, uz žestok otpor srpskih boraca, uspeo da osvoji ustanička područja. Austrougarska vojska, zajedno sa Bugarima, 13. marta 1917. godine, ušla je u Prokuplje Posle teškog poraza na Mramoru, Austrougari su se brzo konsolidovali i nastavili nastupanje ka slobodnoj ustaničkoj teritoriji. Četovođa Radisav Tošić sa svojim borcima uspešno je pružao otpor, dobro se tukao i Novica Veljović, koji je štitio prilaze Malom Jastrepcu sa severne strane, ali je položaje morao da napusti jer je dobio hitno naređenje da zaustavi napad albanskih pljačkaša koji su upali u Kosanički srez i počeli da pale i pustoše sela. U jablaničkom i pustorečkom kraju vrlo hrabro, umešno i uporno borili

Patriajrh Irinej sa Vaseljenskim patrijarhom, Vartolomejom nedavno na liturgiji u manastriru Jasenovac (FOTO: SRPSKO KOLO)

Srbi i Srbijanci: Kako smo upali u zamke Brozovih ideoloških podanika

Još u Brozovo doba insistiranje na „srbijanskom“ zapravo je bila negacija svega srpskog. Zato danas ne treba da čudi što komšije i za našeg patrijarha kažu da je „srbijanski“ Nedavno su mi se prijatelji trajno nastanjeni u Novom Sadu, a koji su rodom i porijeklom sa juga Srbije požalili kako se u prestonici sjeverne srpske zemlje često susreću sa dobacivanjima: „Gdje ste Srbijanci?”. Termin Srbijanac nekada je bila odrednica za Srbina koji živi na prostoru Srbije. Vremenom se ovaj termin pretvorio u nešto potpuno drugo, najčešće uvredljivo. Vjerovatno nije ni slučajno što je ovaj tekst inspirisan primjerom iz Novog Sada, jer na tom prostoru, svojevremeno, Srbi koji su bili pod

* SVEDOČANSTVO Staro sajmište, nekad zloglasni "Juden lager Semlin" / Foto Z. Jovanović

Zakon ne rehabilituje Nedića

Navedene kritike Zakona o Starom sajmištu smatram neutemeljenim Nacrt zakona o Starom sajmištu predstavljen je krajem januara na sednici Komisije za Staro sajmište, a narednih mesec dana budući zakon bio je izložen salvama kritika dela domaće javnosti. Pod tim podrazumevam pre svega članke Jovana Bajforda i Srđana Miloševića, te izjave Sonje Biserko, Жarka Koraća, Čedomira Jovanovića, Olge Manojlović Pintar i Harisa Dajča. Kritika Nacrta bazirana je, uglavnom, na sledećim tvrdnjama: 1) Nacrt zakona je pokušaj rehabilitacije generala Milana Nedića; 2) ovaj tekst pokušaj je revizije istorije Drugog svetskog rata na prostoru Kraljevine Jugoslavije; 3) njime se teži apsolutizaciji srpskih žrtava logora na Starom sajmištu i marginalizaciji žrtava jevrejske i romske

NAJNOVIJE VIJESTI

Izrael

“Što je u jednom imenu?”, kaže Julija kad čuje da je Romeo

Zagreb

U Zagrebu nakon četiri godine! U početku sam osjećala samo umor i

S partizanima

Kad je početkom rujna Italija kapitulirala, na Sušaku je nastala prilična panika.

Na Sušaku

Od lipnja 1941. pa do kapitulacije Italije u jesen 1943. godine živjela

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu.

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi

Fritz

No sudbina je promijenila tijek ovih događaja. Otputovala sam, doduše, u Pariz,

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.