arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Potpisnici Deklaracije fotografisani 20. jula 1917. godine na Krfu, Nikola Pašić (dole u sredini) i Ante Trumbić (desno od njega)

Deklaracija još deli Srbiju

Na današnji dan pre sto godina na Krfu potpisano stvaranje zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca Ujedinjeni narod Srba, Hrvata i Slovenaca sastavljao bi državu, koja bi brojala oko 12 miliona državljana. Ona bi bila garantnija narodne nezavisnosti i svestranog narodnog kulturnog napretka, jak bedem protiv germanskog nadiranja, nerazlučni saveznik svih onih kulturnih naroda i država, koje su istakle princip prava i slobode naroda i princip međunarodne pravde, i dostojan član nove međunarodne zajednice.“ Ovo je zaključak Krfske deklaracije, prvog zajedničkog političkog akta Vlade Kraljevine Srbije i Jugoslovenskog odbora, kojim je dogovoreno osnivanje zajednice Srba, Hrvata i Slovenaca. Deklaracija je u celosti objavljena u srpskim novinama, jula 1917. godine, potpisana

Hrvati će 2067. rešiti „srpsko pitanje“: Neće biti nijednog Srbina

U Hrvatskoj postoji identitetski problem koji vodi ka tome da postoji konsenzus o neprihvatanju Srba kao političkog naroda u Hrvatskoj, u čemu se ne razlikuju mnogo najveće tamošnje političke stranke. Problem Srba u Hrvatskoj, u kojoj je skoro tri puta više napada na ovu manjinu nego na Kosovu, nije samo srpski, nego evropski. Trend je opadanja. Demografija će učiniti svoje i za 50 godina neće više biti srpskog pitanja u Hrvatskoj. Izuzetak može da se napravi ako Srbija bude jaka i ako pomogne te, kakve su da su, srpske ustanove u Hrvatskoj. Recimo, imamo srpsku zajednicu opština u Slavoniji, ali je ona samo nevladina organizacija. Međutim, kad bi Srbija tu pomogla, kad bi imala neke fondove, to

Donji Jelovac Foto: RTRS

U Donjem Jelovcu obilježeno stradanje Srba u Drugom svjetskom ratu (VIDEO)

U Donjem Jelovcu kod Kozarske Dubice, obilježena je godišnjica od stradanja naroda iz ovog kraja u Drugom svjetskom ratu. U hramu Vaznesenja Gospodnjeg, služena je sveta arhijerejska liturgija. Srbi na meti ustaša, poznata je činjenica iz Drugog svjetskog rata kao i da su stradale čitave porodice, a među njima najviše stanovnici Potkozarja. Osamdesetdvogodišnji Miloš Knežević, još kao dječak, izgubio je cijelu porodicu. – Izgubio sam braću, sestare, stričeve, babe i djedove…svi su pobijeni – kaže Knežević. U Donjem Jelovcu u Drugom svjetskom ratu, stradalo je stotine Srba. Na ovom lokalitetu postoji masovna grobnica sa više od 200 stradalih iz Jelovca i okolnih sela, među kojima je i 75 djece mlađe

Rimokatolički velikodostojnici s nadbiskupom Alojzijem Stepnicem u poseti poglavniku NDH Anti Paveliću (Foto: sajt H – Alter)

Status Stepinca izgubljen u prevodu

Beograd – Zajedničko saopštenje Mešovite komisije Srpske pravoslavne crkve i Hrvatske biskupske konferencije, posle šestog i poslednjeg sastanka održanog 12. i 13. jula u Domu Svete Marte  u Vatikanu, javnosti nije pružilo jasan odgovor: da li će se dijalog dve crkve nastaviti, ili je otvoren put ka proglašenju kardinala Alojzija Stepinca za sveca. Hrvatski mediji najavljuju da bi se to moglo dogoditi u novembru 2018. na dvadesetogodišnjicu Stepinčevog proglašenja blaženim. Međutim, izvori bliski vrhu SPC za „Politiku” navode da se u poslednjoj, diplomatski sročenoj, rečenici zajedničkog saopštenja nagoveštava dalji razgovor dveju crkava radi pronalaženja kompromisa. Ta rečenica glasi: „Komisije su se saglasile oko mogućnosti buduće saradnje, u pogledu zajedničkog rada,

Rehabilitacija Stepinca značila bi i rehabilitaciju NDH

Rehabilitacija kontroverznog nadbiskupa Alojzija Stepinca predstavljala bi i rehabilitaciju NDH, te je zbog toga Stepinac problem Srpske pravoslavne crkve /SPC/ i Srba, ali i svih antifašista, pa i hrvatskih, rekao je Momčilo Diklić sa Instituta za evropske studije. „Stepinac je projektant eliminacije srpske nacije i pravoslavne vere. To je tako i to je jasno kao suza. Katolička crkva bila je oslonac NDH“, rekao je Diklić za „Sputnjik“. Aleksandar Raković sa Instituta za noviju istoriju Srbije smatra da iako mješovita pravoslavno-katolička komisija ni poslije godinu dana rada nije približila stavove strana o pitanju kanonizacije Stepinca, to ne znači da će papa Franja dati saglasnost za nju. On je dodao da je

Srbi prineti na tacni NATO-u i Katoličkoj crkvi?

Jasno je kao suza da je nadbiskup Alojzije Stepinac projektant eliminacije srpske nacije i pravoslavne vere, ma koliko se Hrvati upinjali da dokažu suprotno. A iako mešovita pravoslavno-katolička komisija ni posle godinu dana rada nije približila stavove strana, to ne znači da će papa Franja dati saglasnost za Stepinčevu kanonizaciju. Komisija, koju je formirao papa na molbu patrijarha srpskog Irineja, imala je šest sastanaka, a nakon poslednjeg u Vatikanu izdato je saopštenje koje je, po mišljenju dr Aleksandra Rakovića sa Instituta za noviju istoriju Srbije, očekivano potvrdilo da nema dogovora. Zasad srpski članovi komisije ne izlaze u javnost sa ocenama njenog rada, ali je, kaže Raković, jasno da što se tiče Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj, ona nije spremna da odustane

O jednoj uzaludnoj komisiji

SEJANjE SOLI Nedavno je završen rad mešovite rimokatoličko – pravoslavne komisije o Alojziju Stepincu. Na osnovu zajedničkog saopštenja, saznali smo da je „Stepinčeva komisija“ osnovana na molbu patrijarha Irineja papi Franji, koji je tu molbu velikodušno usvojio, omogućivši članovima iste da u pristojnoj atmosferi slobodno govore na zadatu temu. Svi učesnici dijaloga su svesni da kanonizacija Stepinca zavisi samo od pape, ali i da se postupak kanonizacije kod pravoslavnih i rimokatolika razlikuje. Članovi komisije su u toku rada bolje shvatili istorijsku epohu od Prvog svetskog rata do trenutka kada je Stepinac umro, ali su pojmili i to da istorija ima različita tumačenja, pri čemu se ona naročito razlikuju kad o

patrijah-lukijan-bogdanovic.jpg

Obezglavljeno dostojanstvo

Stradali patrijarh Lukijan Bogdanović je bio sigurno jedna od najmarkatnijih figura među Srbima ,,prečanima“ s početka dvadesetog veka. Sto godina posle njegovog misterioznog ubistva i dalje se ne može tačno utvrditi kako je skončao. Ukidanjem samostalnosti Karlovačke mitropolije, njegovom smrću i posleratnom optacijom stavljena je tačka na ,,srpsko pitanje“ unutar Kraljevine Ugarske. U noći 29. oktobra 1913. godine u svojoj rezidenciji nadomak srpske varoši Tabana, episkop budimski dr Georgije Zubković je nervozno šetkao po svojoj kancelariji. Noć je bila gluva i sumorna, onako kako znaju da budu jesenje budimpeštanske noći. Očekivao je telegram za koji je mislio da nikada neće morati da čeka. Radilo se o važnoj stvari, toliko važnoj

krvavalitija.jpg

Na današnji dan: Krvava Litija

19. jula 1937. godine, desila se „Krvava Litija“. Skupština Kraljevine Jugoslavije, uz odobrenje namesnika kneza Pavla Karađorđevića, i uz zalaganje predsednika vlade Milana Stojadnovića, trebala je da održi sednicu o Konkordatu sa Vatikanom. Verni narod i sveštenstvo su za taj dan zakazali moletestvije za ozdravljenje obolelog patrijarha Varnave. Policija je zabranila taj skup. Litija je trebalo da krene od Saborne crkve u Beogradu do hrama Svetog Save. Bila je zamišljena kao velika manifestacija u borbi protiv Konkordata. U Knez Mihalovoj ulici nastala je tuča i hrvanje građana sa žandarmima. Intervenicija policije je bila veoma brutalna. Tadašnji ministar policije bio je Slovenac Anton Korošec, inače rimokatolički bogoslov. Preko ulice Kralja Petra

Episkop bački dr Irinej: „Večernje novosti” – ozbiljan list ili fabrika laži?!

Kao glavni tekst „Večernjih novosti” od 15. jula tekuće godine najavljen je na naslovnoj strani, slovima od blizu dva santimetra (dok sâm naziv lista ima slova od oko santimetar i po), tekst novinarskog dvojca R. Dragović – J. Kerbler, posvećen šestom sastanku Mešovite komisije Srpske Pravoslavne Crkve i Hrvatske biskupske konferencije o ulozi Alojzija Stepinca pre, tokom i posle Drugog svetskog rata. Naslov najave sa naslovne strane glasi: „Potpisano: Stepinac je mučenik?!” Nadnaslovom se tvrdi da je to „šok na kraju rada komisije”, a podnaslovom da „u zajedničkom saopštenju nema ni slova o njegovoj ulozi u zloglasnoj NDH” i da „u SPC nezvanično priznaju” (ni naznake, naravno, o tome ko

Proslava „Oluje“ bez Tompsona, nastupa Prljavo kazalište

Gradonačelnik Knina Marko Jelić izjavio je da će povodom 22. godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja“ 5. avgusta u Kninu nastupiti Prljavo kazalište. Dan ranije će u tom gradu biti održana sednica Vlade Hrvatske. „Ovo je praznik svih nas i potrebno se držati temelja na kojima je nastala država, a to su antifašizam i antitotalitarizam. Nema razloga da se veličaju režimi koji nisu temelj društva koje bi trebalo da počiva na toleranciji, razumevanju i hriršćanskim vrednostima“, rekao je Jelić. On je izrazio nadu da će ove godine proslava proteći dostojanstveno i u najboljem redu, prenela je agencija Hina. Za razliku od prethodne dve godine, ove godine na obeležavanju „Oluje“ neće nastupiti kontroverzni

Orahovac (Arhiv) Foto: RTS

Obilježeno 19 godina od kidnapovanja Srba iz Orahovačke župe

U Velikoj Hoči danas je obilježeno 19 godina od zločina nad Srbima i Romima na području Orahovca koje su počinili pripadnici terorističke Oslobodilačke vojske Kosova /OVK/. Na današnji dan 1998. godine iz Orahovca i okolnih sela – Zočište, Retimlje, Opteruša i Velika Hoča kidnapovano je više od 40 Srba i Roma, a ostali stanovnici su protjerani. Pripadnici terorističke OVK su od 11. do 22. jula 1998. godine na području opštine Orahovac kidnapovali i odveli u logore više od 100 Srba i Roma. Predsjednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljko Odalović poručio je danas da Srbija neće odustati od zahtjeva da počinioci zločina nad Srbima i nealbancima na Kosovu i

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik

Dodik: Izetbegović zna da islamističke fondacije okupiraju Podrinje

Kada je Tužilaštvo BiH moralo da odustane od optužbi za organizovanje referenduma u RS, Sarajevo je izmislilo novu priču kako bi politički prvaci Republike Srpske bili držani pod stalnim pritiskom pravosuđa, izjavio je za Sputnjik predsjednik Srpske, Milorad Dodik. „Izjava Bakira Izetbegovića da predsjednik Republike Srpske treba krivično da odgovara zbog izjave koju je dao u Bratuncu — da su poznati projekti islamskih fondacija koje su usmjeravale novac kako bi se muslimani vratili uz Drinu i kako bi je ponovo okupirali — govori o sistemu u BiH u kome Izetbegović ima uticaja na tužilaštvo i ostale institucije. Takođe, Bakirov potez govori i o potrebi da se politički funkcioneri Srpske drže

Tužilaštvo BiH

Tužilaštvo BiH bez odgovora na zahtjev za ekshumaciju srpskih žrtava u Odžaku

Tužilaštvo BiH nikada nije odgovorilo na zahtjev za ekshumaciju posmrtnih ostataka žrtava srpske nacionalnosti iz pravoslavnog groblja u Odžaku, koji mu je još 2010. godine uputio Institut za nestala lica BiH, rekla je Srni portparol Instituta Lejla Čengić. – Institut ima informaciju da bi se na gradskom groblju Odžak, u dijelu gdje je pravoslavna parcela, moglo nalaziti četiri do pet žrtava srpske nacionalnosti, a pretpostavlja se da je riječ o pripadnicima Vojske Republike Srpske. Institut je zahtjev za ekshumaciju uputio Tužilaštvu BiH još 2010. godine i do sada nam nije ništa odgovoreno, izjavila je Čengićeva. Ona je naglasila da je Tužilaštvu pisana i urgencija, nakon čega, takođe, nisu dobili nikakav

Knjiga: Rimska kurija i južnoslovenske zemlje

Svim srcem preporučujemo Rimsku kuriju i južnoslovenske zemlje Jovana Radonića svakom srpskom domu kao delo koje će nas uvek podsećati na to ko smo, šta smo i kuda idemo. Godine 1950, u izdanju Srpske akademije nauka, pojavila se studija istoričara Jovana Radonića Rimska kurija i južnoslovenske zemlje od XVI do XIX veka. Do dana današnjeg, to je jedna od najznačajnijih studija o odnosu papstva prema pravoslavnom Srpstvu. Rađena po najboljim izvorima (pre svega, izvorima same Rimske kurije), ona nas, kada je pažljivo pročitamo, budi iz intelektualnog i moralnog dremeža, kome smo tako skloni. Njena argumentacija je ubedljiva, stil kojim je pisana klasičan, zaključci koji se nameću neizbežni. Koje god mesto u knjizi da se

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.