arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
MASAKR Kafić u kom su ubijeni srpski mladići Foto MUP Srbije

Hiljadu priča, a nijedna istina o „Pandi“

Danas se navršava punih 19 godina od svirepog ubistva šestorice srpskih mladića u pećkom kafiću. Roditelji ogorčeni što se ni posle toliko vremena još ne zna ko je kriv za smrt njihove dece Kako vreme odmiče, sve je teže. I dalje se, nažalost, može čuti hiljadu priča oko imena nalogodavaca i izvršilaca svirepog ubistva naših sinova, pa je normalnoj osobi teško da poveruje u sve to. Izgleda se se tu krije nešto krupno, ali videćemo šta će istraga da pokaže – kaže za „Novosti“ Milena Radević, majka Ivana Radevića (25), koji je na današnji dan 1998. godine, sa još petoricom srpskih mladića, ubijen u pećkom kafiću „Panda“. Uoči devetnaestogodišnjice ovog

Dejtonski sporazum Foto: RTRS

Danas 22 godine od potpisivanja Dejtonskog sporazuma

Na današnji dan prije 22 godina u Parizu je zvanično potpisan Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, poznatiji kao Dejtonski sporazum, čime je okončan građanski rat u BiH. Sporazum su, u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, potpisali nekadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman, te Alija Izetbegović iz BiH. U svojstvu svjedoka dokument su u Jelisejskoj palati u Parizu potpisali predsjednici SAD Bil Klinton i Francuske Žak Širak, premijeri Rusije Viktor Černomirdin i Velike Britanije Džon Mejdžor, njemački kancelar Helmut Kol i predsjednik Vlade Španije Felipe Gonzales, koji je bio predstavnik EU. Ovim dokumentom potvrđen je mirovni sporazum postignut 21. novembra u Dejtonu, koji je

Ubijeni_neduzni_srpski_mladici_u_Pandi.jpg

Godišnjica ubistva srpskih mladića u „Pandi“

Ni posle 19 godina nema odgovora na to ko je pucao i ubio šest srpskih mladića u kafiću „Panda“ u Peći. Poznato je da su dva maskirana napadača upala u kafić i pucala iz automatskog oružja. Na dan kada se taj zločin dogodio, porodice ubijenih mladića dolaze na pomen. Neke od porodica ubijenih srpskih mladića redovno, svake godine dolaze na pećko pravoslavno groblje i zapale sveće nastradalima. Na tom groblju su sahranjeni Ivan Obradović, Vukota Gvozdenović, Svetislav Ristić, Zoran Stanojević, Dragan Trifković i Ivan Radević. Bili su uzrasta od 14 do 25 godina. http://www.rts.rs/upload/storyBoxFileData/2016/12/14/8956883/Panda-141216.mp4 Njihove ubice još nisu otkrivene. Zločin se dogodio u vreme sukoba državnih snaga reda Srbije sa

Danas parastos za 109 ubijenih Srba u Bjelovcu

U crkvi Svetog proroka Ilije u bratunačkom selu Bjelovac danas će biti služen parastos za 109 ubijenih Srba iz tog i susjednih sela Sikirić i Loznička Rijeka, od kojih su njih 68 muslimanske snage masakrirale 14. decembra 1992. godine. Služenjem parastosa, te polaganjem cvijeća uz spomen-ploču postavljenu na zid crkve biće obilježeno 25 godina od stradanja Srba iz Bjelovca, Sikirića i Lozničke Rijeke. Iz opštinske Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila najavljeno je da će prije parastosa, u 11.00 časova u Bratuncu biti uručene monografije pod naslovom „Ne zaboravi voljena zemljo“ za osam srpskih porodica iz Bratunca i četiri iz Srebrenice koje su u posljednjem ratu izgubile

Nenad Antonijević

Aleksandar Živković: Potiskivana istorija o stradanju Srba i Jevreja na Kosmetu 1941–1945.

Prikaz knjige dr Nenada Antonijevića „Kosovo i Metohija 1941–1945. godina: Ratni zločini“, Muzej žrtava genocida, Beograd 2017, 628 strana (štampa: Grafoprint, Gornji Milanovac) U okviru plodne izdavačke delatnosti Muzeja žrtava genocida (samo u poslednje četiri godine 26 knjiga, časopisa i zbornika radova, samostalno ili kao saizdavači, kao i dva dokumentarna filma), najnovija knjiga izlazi u okviru biblioteke: „doktorske disertacije“. Izdanje Muzeja žrtava genocida pod nazivom „Kosovo i Metohija 1941–1945: Ratni zločini“ dr Nenada Antonijevića, istoričara i muzejskog savetnika u istom muzeju objavljeno je krajem 2017. godine. Osnova najnovijeg izdanja je doktorska disertacija koja je odbranjena pred komisijom na katedri za Istoriju Jugoslavije na Filozofskom fakultetu u Beogradu 19. maja 2016.

Beograd: Književno veče Momira Krsmanovića Foto: SRNA

Održano književno veče Momira Krsmanovića

U Beogradu je večeras održano književno veče Momira Krsmanovića koji je kao devetogodišnjak preživio ustaški pokolj u Drugom svjetskom ratu i autor je više knjiga i romana koje se bave tematikom stradanja Srba u BiH. Tokom književne večeri autora, koji je porijeklom iz Višegrada, prikazan je i kratki film Radio-televizije Srbije o stradanju Srba na Drini kod Višegrada u Drugom svjetskom ratu. Srpski akademik Matija Bećković rekao je Srni da se Momir Krsmanović usudio da napiše „ono što se šaputalo i o čemu se ćutalo“. „Od rata do danas, ne da se o tome nije pisalo, nego se nije smjelo ni govoriti“, rekao je Bećković, koji je prisustvovao književnoj večeri.

Đuro Slavuj,Ranko Perenić

Srpski novinari nestali u rejonu komande Ljimaja i Haradinaja

Nekadašnji šef američke diplomatske posmatračke misije na Kosovu /KDOM/ Šon Berns rekao je da su dva srpska novinara Ranko Perenić i Đuro Slavuj nestali u rejonu komande Fatmira Ljimaja i Ramuša Haradinaja 1998. godine. „Kada smo obilazili teren dolazili smo u kontakt sa vojnicima `OVK`, a posredstvom njih sa komandantima, uvek smo ih pitali o nestaloj ekipi Radio Prištine. Nikada nismo dobili zadovoljavajući odgovor“, rekao je Berns za „Dosije“ Udruženja novinara Srbije /UNS/. On je rekao da mu se čini da je ljeta 1998. godine u regiji, u kojoj su kidnapovani srpski novinari, najviše uticaja imao Fatmir Ljimaj. „Isto tako, do te lokacije dolazile su i jedinice pod kontrolom Ramuša

Logoraši iz BiH sa advokatom Nobilom o tužbi protiv Hrvatske

Predstavnici Saveza logoraša BiH sastali su se danas u Zagrebu sa advokatom Antom Nobilom da bi razmotrili mogućnost tužbe protiv Hrvatske, nakon poslednje haške presude u slučaju Prlić i ostali Predstavnici Saveza logoraša BiH sastali su se danas u Zagrebu sa advokatom Antom Nobilom da bi razmotrili mogućnost tužbe protiv Hrvatske, nakon poslednje haške presude u slučaju hercegovačkoj šestorci Prlić i ostali. „Ovo je pre svega jedan radni sastanak, mi smo danas rekli ono što bismo mi želeli. Raduje nas što je gospodin Nobilo upoznat sa tematikom. I danas koristimo priliku da kažemo da bismo to želeli da rešimo sporazumno. Hoće li doći do tužbe, odluku ćemo doneti na kraju“,

Za koga radi dr Milorad Pupovac?

Ne znam precizno, i baš u detalje, zašto su u Zagrebu, na trgu (za)palili list srpske nacionalne manjine „Tjednik Novosti“  (Svedok je osudio taj vandalski čin!), ali sad, kad sam, pre neki dan, pročitao tekst „Doživotni Mladić“, novinara Ivice Đikića (nekadašnjeg ratnog izveštača Hrvatske, književnika i urednika ugašenog „Ferala“ iz Splita, „Našeg lista“ iz Rijeke i saradnika drugih novina iz „lijepe naše“, danas uglednog člana redakcije tjednika Novosti, u tjedniku srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj (finansiran većim delom iz proračuna Hrvatske, ali i (manjim) delom iz Srbije, pride uz podršku Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske, National  Endowment for Democracy) svojim antisrpskim, anticivilizacijskim stavom, izvrtanjem činjenica i zluradošću…) nisam

Print Screen YouTube

Raketiranje Banskih dvora: Krivične prijave protiv šest osoba

Hrvatska je danas, 26 godina nakon rata, objavila kraj istrage o raketiranju Banskih dvora na osnovu koje je, kako je saopšteno, podneto šest krivičnih prijava Hrvatska je danas, 26 godina nakon rata, objavila kraj istrage o raketiranju Banskih dvora na osnovu koje je, kako je saopšteno, podneto šest krivičnih prijava, protiv pet državljana Srbije i jednog državljana Hrvatske, koji se terete za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ubistvo u pokušaju visokih državnih predstavnika. Kako se osumnjičeni ne nalaze na teritoriji Hrvatske za njima će, kako je najavljeno, biti raspisane poternice, a tražiće se i određivanje istražnog zatvora. Na konferenciji za novinare Direktorata policije govorili su načelnik Uprave kriminalističke policije

Srpska sela Lještar, Oraovica, Građanik, Vaganeš, Carevce, Kriljevo i još desetak zaselaka u sjevernom dijelu opštine Kosovska Kamenica, oslonjenih na Marevce, ostalo je bez Srba.

Nastavljen egzodus iz srpskih sela

Matičnu Osnovnu školu „Bratstvo“ u Strezovcu pohađa dvadesetak dječaka i devojčica, od kojih je u isturenim odjeljenjima u Boljevcu i Carevcu po jedno dijete, a bilo ih je do 1999. godine skoro 500. Priredio: Neđeljko ZEJAK Srpska sela Lještar, Oraovica, Građanik, Vaganeš, Carevce, Kriljevo i još desetak zaselaka u sjevernom dijelu opštine Kosovska Kamenica, oslonjenih na Marevce, ostalo je bez Srba. Marevci su rodno selo Bedžeta Pacolija, ministra spoljnih poslova samoproglašenog Kosova i najbogatijeg kosovskog Albanca i lobiste. U ovom području, do 1999. godine i ulaska mirovne misije UN, živjelo je više hiljada Srba, a danas su na skoro hiljadu kuća katanci, kojima su vlasnici pokušali da zaštite domaćinstva od

Stevan Kostić

VIDEO: Independent State of Croatia: Fear, Abyss, Silence

SERBIAN How did the Independent State of Croatia come to be, what was its character and who decided on life and death? Why was the Slana Camp on the island of Pag named “the hell in a rocky desert”, how were numerous karst pits on Mount Velebit used in the summer of 1941, why there were no children on Mount Kozara years after the Second World War, and whether the strongest impression is from the „mountain of dead in the plains of Slavonia“, the name some people gave to Jasenovac? These are the questions that a three-part documentary film of the Radio and Television of Serbia (RTS) “Independent State of

Split

Škorić: Srba ima 1,5 odsto, pa ih ne moramo zapošljavati

U splitskom Gradskom vijeću legalizovan je šovinizam, a lica srpske nacionalnosti naročito su nepoželjna, navodi dio hrvatskih portala. Odbijanje da se lice koje upotrebljava ekavicu postavi na mjesto direktora baleta Hrvatskog narodnog pozorišta /HNK/ u Splitu, samo je nastavak šovinističke politike. Istoričar Dragan Markovina napominje da je predsjednik gradskog HDZ-a Petar Škorić nedavno bio posebno pogođen gostovanjem srpskih pisaca u gradskoj biblioteci. Škorić je bio i protiv zapošljavanja jedne osobe u javnu službu zbog njene nacionalnosti, objasnivši to čuvenom rečenicom da „u Splitu živi samo 1,5 odsto Srba, pa ih grad ne mora zaposliti“. „Sve navedeno upućuje na zaključak da je pravo lice HDZ-a upravo taj militantni nacionalizam, dok im

VIDEO: Film „Pakao Nezavisne Države Hrvatske“

Dokumentarni film „Pakao Nezavisne Državne Hrvatske“, snimljen u produkciji Muzeja žrtava genocida u Beogradu, dostupan je i na servisu You Tube. Ovaj dokumentarac sadrži do sada nepoznate činjenice o zločinu nad Srbima u Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata. Taj važan film režirao je Dragan Ćirjanić. Scenarista, v.d. direktora Muzeja Prof. dr Veljko Đurić Mišina, objašnjava da je film, koji traje 88 minuta, podijeljen u dva dijela – prvi prikazuje istorijat ustaške ideologije i odnos prema srpskom narodu, a drugi govori o sudbini srpske djece u ustaškim logorima i akciji Diane Budisavljević kako bi ih spasla. – Film prikazuje istorijat ideje o falsifikatima hrvatske povijesti na osnovu srpske istorije – ocjenjuje Đurić.

Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Dr Milan Koljanin

Video sa predavanja Dr Milana Koljanina na temu „Antisemitizam u Evropi“ održanog 28. marta 2012. godine u Banjoj Luci, u okviru seminara „Kultura sjećanja i pamćenja – odnos prema žrtvama holokausta i genocida od 1939. do 1945. godine“.     Vezane vijesti: PREDAVANjA O ODNOSU PREMA ŽRTVAMA HOLOKAUSTA I GENOCIDA Video: Kultura sjećanja i pamćenja – otvaranje seminara Video: Kultura sjećanja i pamćenja – prof. dr Nikola B. Popović Video: Kultura sjećanja i pamćenja – Predrag Lazarević

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.