arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Stradanje Srba Foto: RTRS

I.Sarajevo: Sjećanje na stradale pripadnike Ilidžanske brigade Vojske Srpske (VIDEO)

U Hramu Svetog Vasilija Ostroškog na Veljinama u Istočnom Sarajevu jutros je služen parastos za 19 poginulih pripadnika Srpske garde Ilidža, elitne jedinice Ilidžanske brigade Vojske Republike Srpske formirane 1. oktobra 1991 .godine. Kroz ovu jedinicu prošlo je oko 150 pripadnika, a na desetine ih je bilo teže ili lakše ranjeno. Osim odbrane srpskog naroda na Ilidži učestvovali su i na drugim ratištima u Srpskoj. Bivši gardisti s ponosom ističu da njihovo ratovanje nema mrlje, jer nijedan pripadnik jedinice nije optužen za ratni zločin. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske Vezane vijesti: Šehovac: Borci ne mogu zaboraviti poginule saborce | Jadovno … Četvrt vijeka od formiranja brigada sarajevskog područja … Danas obilježavanje Dana

Naser Orić / Foto Arhiv VN

Porodice srpskih žrtava: Pravda za žrtve ili bojkot suda

Ratnom komandantu srebreničkih Bošnjaka Naseru Oricu trebalo bi da bude izrečena presuda u ponedeljak, 9. oktobra Ratnom komandantu srebreničkih Bošnjaka Naseru Oricu trebalo bi da bude izrečena presuda u ponedeljak, 9. oktobra, a udruženja srpskih žrtava najavila su prekid saradnje sa pravosuđem BiH ukoliko Orić ne dobije osuđujuću presudu za zločine nad Srbima. Predstavnici porodica ubijenih Srba rekli su za „Euroblic“ da postoje brojne nezvanične informacije da će ratni komandant srebreničkih Bošnjaka u ponedeljak, kada je zakazano izricanje presude, najverovatnije biti oslobođen odgovornosti za svirepo ubistvo trojice srpskih zarobljenika ili će, kako kažu, dobiti minimalnu kaznu. „Ukoliko se to zaista dogodi i Sud BiH oslobodi Nasera Orića za zločine koje

vrs-donjevakufska.jpg

Kad su bojovnici ljubili srpsku zastavu

Vojska Republike Srpske je 1993. godine kroz svoje položaje propustila, prihvatila, nahranila, smjestila i izliječila više hiljada hrvatskih vojnika i civila koji su iz srednje Bosne bježali od muslimanske ofanzive Na zgradi sjedišta Međunarodne organizacije Crvenog krsta u Ženevi (Švajcarska) piše: „Budi tako human kao što je bila humana Srbija 1885. Godine“. Srpska vojska je tada kroz svoje položaje propustila međunarodni konvoj koji je nosio lijekove i ostale potrepštine Bugarima, i sama se uključišvi u akciju pomoći zemlji sa kojom je bila u ratu. Vojska Republike Srpske je 1993. godine kroz svoje položaje propustila, prihvatila, nahranila, smjestila i izliječila više hiljada hrvatskih vojnika i civila koji su iz srednje Bosne

Glinski_Gesk.jpg

Utakmica života desnog krila ‘Geška’

Sudbina hrabrog glinskog nogometaša koji je utekao ustaškom oružju: Najbolji predratni napadač glinskog nogometnog kluba Nikola Samardžija bio je jedina preživjela žrtva majskog pogroma. Pobjegao je iako je bio ranjen   Uoči Drugog svjetskog rata najveću popularnost u Glini uživali su nogometaši ‘Geška’ – Glinskog športskog kluba, osnovanog još 1920., koji se uspješno takmičio u Sisačkoj nogometnoj župi. Klub je nastupao na Oberstariji, nekad omiljenom šetalištu starih Glinjana, koje će se koncem 1930-ih preurediti u nogometno igralište i svečano otvoriti u proljeće 1939., kada u Glini po prvi put gostuju veliki zagrebački klubovi – HAŠK i Građanski. Pred početak prvenstva 1940/41. u Glini gostuje i Reprezentacija Zagrebačkog nogometnog podsaveza, a

Predali se partizanima, pa završili na dnu jame!

Na zlatiborskom brdu Cerova otkrivena masovna grobnica likvidiranih povratnika iz rata. Sumnja se da je ovde pogubljeno između 200 i 300 mladića Tajnu o stradanju između 200 i 300 srpskih mladića, starih od 16 do 20 godina, na izmaku Drugog svetskog rata, krila je pećina u selu Mušvete na Zlatiboru. Na dnu jame Cerova, freskopisac i speleolog Dimitrije Mirko Ćelić pronašao je skelete stradalnika čije su ruke bile vezane žicom, a pre nego što je izašao iz masovne grobnice, uspeo je da prebroji desetak kostura, dok su ispod velike hrpe kamenja izvirivale kosti ko zna koliko još nesrećnika. Tako se predanje najstarijih živih Zlatiboraca, nemoćnih da svoje reči o svirepom

Prof. dr Vladislav B. Sotirović

Nostalgična brozombijada pseudopovesničara „Novog plemena“

Titologijom za renesansu Titoslavije U nameri da povampire titološke falsifikate o KPJ/SKJ kao i ulozi ove gangsterske političke organizacije u povesti „naroda i narodnosti Jugoslavije“, nostalgični jugobrozombii okupljeni oko pamfletsko-propagandnog novokomunističkog portala „Novi plamen“ (www.noviplamen.org) i predvođeni pseudopovesničarem Stefanom (Stipetom?) Gužvicom izigravajući znanstvene akademske radnike konstantno pokušavaju da proture stare falsifikat-teze jugoslovenske antinaučne istoriografije poznate kao „titologije“ iz doba Titoslavije – obećane zemlje jednog austrougarskog kaplara iz hrvatskog Zagorja. Nostalgija kao psihološka pojava ili stanje duha sama po sebi nije opasna ali jeste ukoliko je zasnovana na nerealnoj i lažnoj ideologizaciji onoga za čim se tuguje, a to su u ovom slučaju novoplamenog Gužvice i njegovih jugobrozombi drugova sa istog

U Kulturnom centru na Palama predstavljen je film "Kosovo - momenat u civilizaciji" režisera Borisa Malagurskog, koji govorio o Unesko baštini Srbije na Kosovu i Metohiji i pokazuje koliko je ona ugrožena.

Predstavljen film „Kosovo – momenat u civilizaciji“

U Kulturnom centru na Palama predstavljen je film „Kosovo – momenat u civilizaciji“ režisera Borisa Malagurskog, koji govorio o Unesko baštini Srbije na Kosovu i Metohiji i pokazuje koliko je ona ugrožena. „Pokazali smo da je ta baština izuzetno ugrožena, ali i da ona ne pripada samo srpskom, već i civilizacijskom nasleđu, odnosno celom svetu“, istakao je Malagurski. On je novinarima rekao da treba sačuvati sve ono što je srpski narod kroz svoje djelovanje podario svjetskoj civilizaciji, a što su u velikoj mjeri ugrozili albanski ekstremisti koji su uništavali te crkve i manastire na Kosovu i Metohiji. Malagurski je naglasio da je od 1999. godine do danas na Kosovu i

Zveckanje oružjem: Kuva se ratni plan da se Srpska „preseče“

Mesić ima ulogu glasnogovornika ideje koja nije od juče, a to je da se ovakva dejtonska BiH u narednom periodu prekomponuje u zemlju više regiona i uz jaku centralnu vlast, pri čemu bi celovitost RS bila, bez dileme, narušena na više mesta, ocenjuje Dragan Kalinić. Bivši predsednik Hrvatske Stjepan Mesić zapretio je Republici Srpskoj rekavši da bi u slučaju otcepljenja tog entiteta od BiH, „odmah trebalo preseći koridor“ i da bi to „bilo gotovo za par sati“. Zašto je Srpska trn u oku nekadašnjem hrvatskom predsedniku i poziva li to Mesić na vojnu intervenciju protiv Srba u BiH? Dr Dragan Kalinić, prvi predsednik Skupštine Republike Srpske posle Dejtona, za Sputnjik ocenjuje da je Stjepan Mesić ambivalentna politička figura i nekadašnji, kako

Spisak 1.603 porodice iz 1948. godine: Kolonisti u Novoj Gajdobri

Spisak kolonizovanih porodica u Novoj Gajdobri (po popisu iz 1948.) Tokom četvorogodišnjeg rata od 6. aprila 1941. do 27. maja 1945. godine, Jugoslavija je pretrpela ogromna materijalna razaranja. Rat je odneo puno žrtava, došlo je do značajnih političkih promena u korist Komunističke partije Jugoslavije, a odlaskom prevashodno nemačke nacionalne manjime sa prostora današnje Vojvodine tokom 1944. i 1945. godine osetio se značajan manjak poljoprivredne radne snage. U sklopu plana vezanog za obnovu zemlje 23. avgusta 1945. godine, donet je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji. Na području današnje AP Vojvodine nalazilo se ukupno 40 % zemljišnog fonda ili 668.412 hektara zemlje. Ova oblast proglašena je područjem tzv. savezne kolonizacije, tj.

Deca zatočenici NDH

Sećanje na decu žrtve NDH u parku Dijane Budisavljević

Sisak – Na Dečijem groblju u Sisku, u organizaciji Srpskog narodnog veća i Veća srpske nacionalne manjine grada Siska danas je održana komemoracija – Dan sećanja u spomen na stradanje srpske ratne siročadi koja su u Sisku bila zatočena u ustaškom dečijem logoru od avgusta 1942. do januara 1943.– Hina prenosi da je „svečanost prvi put održana u parku koji odlukom sisačkog Gradskog veća od juče nosi ime humanitarke Dijane Budisavljević, žene koja je spasila veliki broj dece iz ratnog logora”. „Ljudi koji su spasavali decu iz logora moraju da nam budu inspiracija. Nismo ovde samo zbog nečijeg stradanja, nego i zbog nas samih. Tu smo da se radujemo, da obnovimo poverenje

Sastanak premijera Hrvatske sa papom Franjom

Plenković: Kanonizacija Stepinca ide dobro, u pravom smeru

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je u Vatikanu da je sa papom Franjom razgovarao o postupku kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca, osuđenog zbog podrške ustaškom režimu tokom Drugog svetskog rata, rekavši da je njegov „utisak da taj proces ide dobro“. Hina prenosi da je predsednik hrvatske vlade kazao da je „iskoristio susret sa papom da ga pozove u posetu Hrvatskoj, jer bi to puno značilo hrvatskom narodu“ i dodao da bi voleo da ta poseta bude „i u kontekstu kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca“. „Naravno da sam iskoristio ovu priliku da Svetoga Oca pozovem u Hrvatsku. To bi puno značilo hrvatskom narodu, svima koji ga cene, koji očekuju njegovu posetu. Moj utisak

Racija 1942. godine

Tuga koju Novi Sad večno nosi sa sobom: Dan kada su u talasima Dunava nestale generacije

Tog 22. januara 1942. godine Novi Sad nije bio mesto zabave i razbibrige, niti „srpska Atina“ kako su ga kasnije prozvali. U gradu okovanim snegom i ledom vladalo je samo jedno osećanje – strah. Nedeljama su do okupiranog Novog Sada stizale strašne glasine. Ljudi su pričali o hiljadama nestalih širom Vojvodine, odvedenih nekuda bez objašnjenja i naloga. Govorilo se da je sve počelo još 4. januara, na Tucindan u Čurugu, a da se nastavilo u Žablju, Titelu, Bečeju… A onda je i u Novom Sadu 21. januara osvanulo obaveštenje: „Pošto se na području Novog Sada kriju razna sumnjiva lica kao i velika količina oružja, to je Ministarstvo vojske naredilo da

Transparent sa zastavom Katalonije i Herceg-Bosne Foto: nezavisne novine

Novi transparent sa zastavama Katalonije i Herceg-Bosne

Nakon što je policija juče uklonila transparent sa katalonskom i zastavom Herceg-Bosne, na istom mjestu danas je ponovo ostavljena slična politička poruka. Podsjećamo, u petak je u mostarskom naselju Balinovac, na ogradi zgrade Biskupije u Ulici biskupa Čule, osvanuo transparent sa zastavama Katalonije i Herceg-Bosne na kojem su katalonskim jezikom ispisane riječi „Sretno, mi smo sljedeći“. Policija je nakon poziva medija izašla na teren i sporni transparent uklonila. Na istom mjestu, danas je ponovo postavljen sličan transparent sa porukom: „Mi smo sljedeći“. Isti transparent je navodno postavljen i u Širokom Brijegu. (Agencije) Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

Nikola Puzigaća

Dijalog o statusu otpušenih radnika

Predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH Nikola Puzigaća pozdravio je otvaranje dijaloga vlasti BiH i Hrvatske o rješavanju radnopravnog i socijalnog statusa radnika iz BiH koji su u periodu od 1991. do 1995. godine otpušteni sa posla u Hrvatskoj, ali je napomenuo da se s tim uveliko kasni. „Udruženje se godinama zalaže i insistira na otvaranju dijaloga između vlasti BiH i Hrvatske da bi konačno bila riješena radna prava i socijalni status radnika koji su bespravno u Hrvatskoj tokom proteklog rata otpušteni sa posla“, rekao je Puzigaća. On smatra da je potrebno intenzivirati međudržavne razgovore BiH i Hrvatske da se ovo pitanje okonča i

Ustaško-njemački logor u Sisku

U Sisku služen parastos za 2.000 ubijene srpske djece sa Kozare

Na Dječijem groblju u Sisku danas je služen parastos za 2.000 srpske djece sa Kozare, koja su ubijena u Drugom svjetskom ratu. Predstavnik Srpskog narodnog vijeća /SNV/ grada Siska Mirjana Olujić rekla je Srni da je kroz logor u Sisku prošlo više od 6.000 djece, starosne dobi od dva mjeseca do 12 godina. Olujićeva je napomenula da je u spasavanju djece učestvovala Diana Budisavljević, zbog čega je Gradsko vijeće Siska juče odlučilo da se prostor kod Dječijeg groblja obilježi tablom koja nosi ime poznate humanitarke. Ona je istakla da su Dan sjećanja na stradalu srpsku ratnu siročad, zatočenu u Sisku od avgusta 1942. do januara 1943. godine, organizovali SNV i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.