Sokolstvo je izuzetno cenilo značaj Petra Petrovića Njegoša za  srpski narod Hercegovine, Crne Gore i Primorja. Prilikom zvanične proslave prenosa  Njegoševih ostataka 1925. sa Cetinja u  grobnicu na Lovćenu, Sokolstvo nije bilo pozvano. Zato je cetinjski delegat na  glavnoj skupštini župe Mostar  predložio da  sokolstvo ponovo samo za sebe priredi svečanost. Na skupštini župe odlučeno je  da se održi svečana sednica u spomen Njegoša i da se položi venac na njegovom grobu na Lovćenu.  U dogovoru sa starešinstvom saveza rešeno je da starešinstvo župe zastupa kod svih svečanosti starešinstvo saveza. U Crnu Goru su krenuli župsko starešinstvo na čelu sa starešinom Čedom Milićem, uzorna odeljenja mostarskog sokolskog društva pod vođstvom

Umesto sna o američkom standardu, velikim platama i penzijama i dobrim kolima, dobili su kapitalizam zasnovan na neoliberalizmu, pljačkaškoj privatizaciji i uništavanju svih duhovnih vrednosti Narodi koji su devedesetih godina živeli iza „gvozdene zavese“ imali su velika očekivanja od demokratizacije, koja je počela padom Berlinskog zida. Umesto sna o američkom standardu, velikim platama i penzijama i dobrim kolima, dobili su kapitalizam zasnovan na neoliberalizmu, pljačkaškoj privatizaciji i uništavanju svih duhovnih vrednosti. To je dovelo do uništenja privrede, miliona nezaposlenih i gubljenja socijalnih prava tipičnih za socijalizam. Umesto garantovanog prava na rad, besplatnog školovanja i lečenja dobili su pravo da kritikuju i psuju vladu, kao nezaposlena masa obespravljenih ljudi. Umesto raja

Tužilaštvo Haškog tribunala zatražilo je od Žalbenog vijeća da šestorici bivših visokih funkcionera nekadašnje Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ izrekne dvostruko veće kazne i pravosnažno ih osudi na ukupno 220 godina zatvora. Prvostepenom presudom iz 2013. godine Haški tribunal osudio je Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića na ukupno 111 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja i Ženevskih konvencija od 1992. do 1994. godine u BiH. Predstavnici Tužilaštva su na današnjoj završnoj sjednici Žalbenog vijeća rekli da visina kazni koje je prvostepeno vijeće izreklo optuženima ne odgovara težini njihovih zločina i da predstavlja zloupotrebu diskrecionog prava raspravnog

Beograd — Više od dve stotine stručnjaka lingvistike i drugih društvenih nauka u regionu potpisalo je Deklaraciju o zajedničkom jeziku. Kako se navodi, to je urađeno nakon što je održana serija regionalnih konferencija u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu. Deklaracija je nastala kao rezultat projekta „Jezici i nacionalizmi“ kojemu je cilj bio podizanje svesti o jeziku, te kako bi se aktivno uticalo na postojeće nacionalističke jezičke prakse u sve četiri države regije u kojima se govorio srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski jezik. Još nije poznat tačan sadržaj Deklaracije koju je sastavljalo 30 lingvističkih stručnjaka iz sve četiri uključene države. Tekst Deklaracije i ciljeve predstaviće 30. marta u Sarajevu profesor Enver Kazaz, spisateljica