arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Služen parastos Srbima stradalim u genocidu u vrijeme NDH

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos povodom 75 godina od genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/. Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir rekao je novinarima da je povod za parastos sjećanje na ilindanski pokolj Srba od aprila do avgusta 1941. godine na području NDH, ali i stradanja Srba do kraja Drugog svjetskog rata. Budimir je istakao da još nema preciznog broja žrtava, čak ni za Jasenovac, kao najveći logor smrti u NDH, te da bi bili potrebni sati da bi se pobrojali svi zločini počinjeni nad Srbima u to vrijeme. „Pomenuću samo Velebit i Jadovno kao velika mjesta stradanja za vrijeme NDH,

Ponovo na sceni snage koje su razbile Jugoslaviju

Udruženje „Zavet otadžbini“ upozorio je da su ponovo na sceni snage koje su devedestih godina 20. vijeka razbile Jugoslaviju – HDZ i SDA, ali ovaj put sa ciljem razbijanja Srbije i ukidanja Republike Srpske i ostvarenja davno zacrtanog plana „zelene transferzale“. U saopštenju se navodi da je plan „zelena transferzala“ od Cazina, preko Sarajeva, Novog Pazara, Prištine, Skoplja, južne Bugarske, sjeverne Grčke, do Istambula. „Apelujemo da srpski narod, posebno organi vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj, svi zajedno sačuvamo slogu i jedinstvo, jer samo tako možemo zaštititi interese srpskog naroda na svim prostorima gde on živi“, poručuju iz Udruženja. Udruženje „Zavet otadžbini“ posebno ističe značaj jačanja Srbije, kao garanta mira

Masakriranje srpskih civila na Banskom Grabovcu u julu 1941. godine

„Mi znamo kako rana peče, – i kako boli nož… Istina je naša krvlju zapisana“ (epitaf na spomeniku grabovačkim žrtvama -Jure Kaštelan)   Krajem jula 1941. godine, glinske, petrinjske i zagrebačke ustaše, dovele su na Banski Grabovac preko 1200 pohapšenih srpskih seljaka, od 16 do 60 godina starosti iz srezova: Glina, Petrinja i Dvor na Uni. Pavelićev Pokrijetni prijeki sud sve ih je proglasio „krivim“ i osudio ih na smrt. Ustaše su tehniku egzekucije, nad tim nesrećnicima, primenjivali prema svojim ličnim sklonostima. Krvavi pir na Grabovcu uspelo je da preživi samo sedam ljudi. Evo za ovu priliku nekoliko delova iz neobjavljenog dnevnika dr. Juraja Perina, Hrvata, glinskog lekara, koji je

Osveštanju spomen-kapele prisustvovali su zamjenik ministra odbrane BiH Boris Jerinić, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slavko Gligorić, načelnik opštine Petrovo Ozren Petković, predsjednik Boračke organizacije grada Doboja Dragan Suvajac i predstavnici Trećeg /Republika Srpska/ pješadijskog puka Oružanih snaga BiH.

Vladika Hrizostom: Njegovati zavičaj koji se treba obnavljati

Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom osveštao je u porti Crkve Svete Trojice u ozrenskom selu Tumare u Federaciji BiH spomen-kapelu na kojoj su uklesana imena 670 poginulih boraca i civila iz proteklog odbrambeno-otadžbinskog rata sa područja Ozrena i Vozuće. Vladika Hrizostom poručio je prisutnima da treba sačuvati od zaborava one koji su u najtežim vremenima žrtvovavali sebe, te da njeguju zavičaj kojem se treba vraćati i gdje treba obnovljati život. Predsjednik Zavičajnog udruženja „Ozren“ Dragan Jokić rekao je novinarima da nije riječ o konačnom spisku poginulih boraca koji su pripadali Drugoj ozrenskoj brigadi. Osim infrastrukturnih radova u narednom periodu, Jokić je najavio i aktivnosti na oživljavanju o sela jugoistočnog dijela

Srpsko narodno vijeće i Antifašistička liga Hrvatske odali su pijetet Srbima iz Gline i sela nekadašnjeg kotara Vrginmost povodom 75 godina od ustaških zločina koji su počinjeni u Crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Glini

Služen pomen za Srbe poklane u Glini 1941.

Služen pomen Srbima iz Gline i sela nekadašnjeg kotara Vrginmost povodom 75 godina od ustaških zločina koji su počinjeni u Crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Glini. „Na ovo i sva slična mesta treba da odlazimo, da se molimo Bogu i da nam, osim pomena, to bude i opomena da se nikada ne ponovi nešto slično“, rekao je Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije nakon što je s episkopom gornjo-karlovačkim Gerasimom služio parastos. Mitropolit je poručio da treba poštovati sve žrtve bez obzira kojem narodu pripadaju. „Kao što s pijetetom poštujemo one koji su nevino postradali u strašnom zločinu počinjenom na ovom mestu, isto tako smo dužni da poštujemo i sve druge

Počinjeni ustaški zločini ostali su bez kazne, pokajanja i obeležja

Još u toku kratkotrajnog rata vojske Kraljevine Jugoslavije protiv Sila osovine, proglašena je u Zagrebu Nezavisna Država Hrvatska 10. aprila 1941. godine. Istog dana u hrvatsku metropolu umarširale su elitne nemačke trupe, a građani su im priredili veličanstven doček i oduševljeno ih pozdravljali kao oslobodioce. Sedmog dana nakon proglašenja državne samosvojnosti, poglavnik dr. Ante Pavelić, sa svojim visokodužnosnicima M. Budakom, A. Artukovićem i M. Pukom, donosi „Zakonsku odredbu za obranu naroda i države“, kojom se odobravala ustašama likvidacija Srba, Jevreja, Cigana i nepoćudnih Hrvata, iako su oni bili lojalni podanici države Hrvatske. Pored brojnih specijalnih sudova koji su osnovani za zastrašivanje naroda, prema Srbima je dodatno primenjivana i „Zakonska odredba

PREDGOVOR

Ova monografija je svedočanstvo, opomena i poziv na pamćenje brutalnog pokolja Srba u glinskoj pravoslavnoj crkvi od strane hrvatskih ustaša za vreme Drugog svetskog rata, i uništavanja oko 4 000 spomenika borcima NOR-a i civilnim žrtvama na prostorima Hrvatske u vremenu od 1991-1995. godine. Jedan od priređivača Dragan Čubrić, svoj motiv da prikupi građu i opiše svoje viđenje pokolja glinskih Srba u Prekopi, Gornjem Taborištu, Banskom Grabovcu i u pravoslavnoj Bogorodičinoj crkvi u Glini, ističe stavom – „Naši poklani mučenici obavezuju nas da o njihovoj tragediji govorimo, da je opisujemo, da je ne zaboravimo i da je obeležavamo kao vizuelnu opomenu, kako se ne bi ponovilo sutra ono što je

Ratko Dmitrović

Dmitrović: Nije Glavaš problem

Ako Hrvatima nije problem da rehabilituju NDH, zašto je Srbima na vlasti problem izneti stav da Milošević nije kriv za raspad Jugoslavije. A nije. Evo nas opet na još jednom srpsko-hrvatskom početku. Tamo gde se laž šepuri a istina jedva nos da pomoli. Opet trijumfuje hrvatsko stanovište. Ne tvrdim da bi u makar delimično izmenjenoj situaciji Srbima bilo značajno bolje, ali je sigurno da bi bilo bolje. Ne mislim da bi Zagreb prihvatio stav Beograda ali bi taj stav, da je donet i da smo na njemu istrajavali poslednjih dvadesetak godina, ispisao drugačiju, istini blisku verziju razloga nestanka Jugoslavije. Reč je o sada već zapanjujućem ćutanju službenog Beograda i odbijanju

Godišnjica zločina muslimansko-hrvatskih formacija

Parastosom u Hramu Svetog Đorđa u Trnovu, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća u spomen-sobi u gradu i kod spomen obilježja na Rogoju danas će biti obilježene 24 godine od stravičnog zločina koji su muslimansko-hrvatske formacije počinile nad srpskim stanovništvom ovog mjesta. Sjećanju na stradale prisustvovaće porodice poginulih srpskih civila i vojnika, njihovi saborci, te predstavnici boračkih udruženja i vlasti. Zamjenik predsjednika Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Trnova Goran Timotija izjavio je Srni da će sjećanju na ovaj tužni događaj kada su stradali mještani Trnova početi u 10.00 časova parastosom u Hramu Svetog Đorđa. Prema njegovim riječima, nakon toga biće obavljeno osvećenje spomen-ploče za ubijene civilne žrtve

Sveti Vukašin

Krajem godine u bioskopima: Zašto vlast neće da podrži ovaj projekat a puna su joj usta antifašizma? (VIDEO)

Prvo filmsko ostvarenje o stradanju i najbrutalnijim zločinima nad nedužnim stanovništvom koji su se dešavali u koncentracionom logoru Jasenovac uskoro će ugledati svetlo dana. Film koji prikazuje potresnu priču o starcu Vukašinu iz Klepaca i njegovom krvniku, koljaču Žiletu Friganoviću, uskoro će imati svoju premijeru, najpre na festivalima, a potom i u bioskopima. Na ovaj igrani film srpska javnost čekala je 70 godina. Film je urađen u produkciji „Anti cenzura”, a snimala ga je mlada autorska i glumačka ekipa koja kroz film istražuje poreklo zla u ljudima, psihološko stanje i bolesni unutrašnji svet ustaškog koljača. Međutim, niko iz vlasti, pa čak ni premijer, nisu našli za shodno da podrže ili

Hrvatski dom na mestu nekadašnje pravoslavne crkve (Foto Đuro Đukić)

Sećanje na ustaški zločin u Glini

Kla­nje više od 1.200 ne­du­žnih Sr­ba u hra­mu Ro­đe­nja Pre­sve­te Bo­go­ro­di­ce tra­ja­lo je šest da­na i šest no­ći, a me­sto stra­vič­nog zlo­či­na ni­je obe­le­že­no 75 go­di­na rošlo je 75 godina od zloglasnog pogubljenja u glinskoj crkvi. Događaj za koji mnogi kažu da mu po svireposti nema ravna još uvek ne bledi u svesti srpskog naroda, mada se mnogo radilo na tome da se zaboravi. Odmah po izvršenju do tada nezabeleženog zločina, radilo se više na tome da se on zaboravi nego da se gaji sećanje na nešto što ne bi smelo više nikada da se bilo kome dogodi. Da, jednostavno, podsećanje na njega bude strašna opomena ljudskom rodu. Na 75.

Ranko Radelić: U pitanju nisu više lanci, već glave

  Na 2. programu RTS-a sinoć (28. jula) se desio medijski događaj na nivou spektakla, prikazivanjem dokumentarnog filma „TežinaLanaca 2″‬ Borisa Malagurskog. Prvi put posle skoro dve decenije je ova deklarativno u službi naroda informativna kuća, a u osnovi sportska televizija u funkciji projekta „hleba i igara“, emitovala nešto dovoljno ozbiljno da opravda svoje postojanje. Nisu naravno na RTS-u odlučivali hoće li ili ne prikazati ovaj film, tu se zeleno svetlo tražilo na samom vrhu. A matematika je jasna – onih 5 posto kritike koja ide na račun aktualne vlasti zanemarivo je spram potapanja i zavrtanja vratova svim žutim patkicama aktualne opozicije. Ima tu svakako još nešto nepoznato javnosti što

Izložba likovnih radova o projektu Memorijalnog centra u Donjoj Gradini Foto: RTRS

U Muzeju RS otvorena Izložba radova za Memorijalni centar u Donjoj Gradini (FOTO)

U Muzeju Republike Srpske, otvorena je Izložba radova pristiglih na Konkurs za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja Memorijalanog centra u Spomen-području Donja Gradina. Izložbi je prethodila i javna stručna diskusija o pristiglim radovima jer je riječ o jednom od najznačajnijih javnih poziva za rješenja ovog izuzetnog istorijskog kompleksa. Na izložbi se našlo šest predloženih idejnih projekata, među kojima i oni koji su osvojili drugo i treće mjesto. Izložba je realizovana u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske Vezane vijesti: O radovima za idejno rješenje Memorijalnog centra u Donjoj Gradini Diskusija o idejnom urbanističkom rješenju Memorijalnog centra Memorijalni centar Donja Gradina – kuća istine o

Crkva_Svetog_Marka_u_Beogradu.jpg

Danas parastos povodom genocida nad Srbima u NDH

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu u subotu, 30. jula, prvi put biće služen parastos povodom 75 godina od genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/, najavljeno je danas u Beogradu na konferenciji za novinare Udruženja Srba iz Hrvatske. Generalni sekretar Udruženja Milojko Budimir rekao je da su povod pomena ilindanski pokolj Srba od aprila do avgusta 1941. godine na području NDH, ali i stradanja Srba do kraja Drugog svjetskog rata. Budimir je istakao da još nema preciznog broja žrtava, čak ni za Jasenovac, kao najveći logor smrti u NDH, ali je istakao da je u ustaškim pokoljima „nestalo Potkozarje, dijelovi Like, Banije, Korduna…, a Srbi su odvođeni i

Milan Babović

Komentar: Srb

Dva događaja u istom danu razgolitila su svu gnusobu i licemerje hrvatskih medija i tamošnje javne scene Dva događaja u istom danu razgolitila su svu gnusobu i licemerje hrvatskih medija i tamošnje javne scene. Vaskoliki „tisak“ i portali nakostrešili su se zbog posta koji je sin Sande Rašković Ivić postavio na svoj fejsbuk-profil. Neoprezno i dečački benasto Jovan je, slikajući se na splitskoj rivi, napisao: – Poslednji dan boravka u zapadnoj srpskoj pokrajini. Iskuckao je to i pokrenuo oluju. Srećom ne onu od pre 21 godinu (ponestalo je Srba za proterivanje). Užasnule su se komšije. Izvesni Stipe Petrina, načelnik opštine Primošten, zavapio je i čudio se kako nije intervenisala policija?!

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.