arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Hercegovacka_akademija_Beograd_2015_1.jpg

BRAVO HERCEGOVCI Hercegovačka akademija u srpskoj prestonici na ponos rodne grude

U Kolarčevoj zadužbini u Beogradu večeras je priređena Hercegovačka akademija, posvećena uspomeni na srpske žrtve od 1941. do 1945. godine koja je okupila blizu 900 Hercegovaca, koji su skupili preko 600.000 dinara /oko 10.000 KM/ za obnovu hrama Hristovog vaskrsenja u Prebilovcima. Učesnike Akademije i prisutne je blagoslovio i prigodnom besjedom o Prebilovcima pozdravio Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, ističući značaj obnove stradalnih Prebilovaca i pozivajući okupljene da 8. avgusta dođu na osveštanje hrama u najstradalnijem selu Evrope. „Prije 75 godina prebilovački mučenici su živjeli isto kao i mi danas – brinuli se, radili, strepili, nadali se, imali, oskudjevali, radovali se i tugovali, nekada pjevali, maštali, voljeli, snijevali.

Svendimen.jpg

BOŠNjACI POLITIČKI ZLOUPOTREBLjAVAJU SREBRENICU

Za Srbe, žrtve posljednjeg rata u BiH, neprihvatljivo je da bošnjačka politička elita svake godine politički zloupotrebljava događaje u Srebrenici iz jula 1995. godine, izjavio je predsjednik Odbora za traženje zarobljenih boraca i nestalih civila Republike Srpske Marko Grabovac. „Neprihvatljivo je da se svake godine na dan komemoracije sahranjuju bošnjačke žrtve u Srebrenici, dok, s druge strane, godišnje jedva da pojedinačno bude sahranjeno desetak ubijenih Srba“, rekao je Grabovac Srni. Grabovac kaže da ovakav postupak bošnjačkih političara predstavlja uvredu za srpske žrtve rata, jer se zastojem u ekshumacijama i identifikacijama ubijenih Srba želi prikriti razmjera zločina počinjenog nad licima srpske nacionalnosti i prikazati da su jedino Bošnjaci bili žrtve u

Neoustase_u_Ukrajini.jpg

RUSI NAPADAJU HRVATSKU: Vaš agresivni nacionalizam naterao je 30.000 Srba da pređu u katoličanstvo

Neoustaše u Ukrajini Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je povodom 70. godišnjice pobede nad fašizmom sastavilo poseban dokument pod nazivom: „Neonacizam – opasna pretnja ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava.“ U ovom dokumentu akcenat je stavljen na oštru kritiku desničarskih i nacionalističkih pokreta u Evropi. Takođe, zamera se vlastima evropskih država na tolerisanju takvih pokreta i manjku inicijative da se isti spreče. Naročita pažnja usmerena je na zemlje istočne Evrope, pre svega u Ukrajini, Poljskoj, baltičkim zemljama, ali i Hrvatskoj. Ono što je zajedničko ovim državama jeste rastući animozitet prema Rusiji. Posebna kritika upućena je Hrvatskoj, koju Rusija optužuje za potpirivanje agresivnog nacionalizma i širenje netrpeljivosti prema manjinama, naročito Srbima. Problemi

Zahtjevi_za_elektronske_licne_karte.jpg

OD DANAS ZAHTJEVI ZA ELEKTRONSKE LIČNE KARTE

U policijskim upravama i stanicama u Hrvatskoj od danas se mogu predavati zahtjevi za elektronske lične karte sa čipom na kojem će biti svi podaci – identitet, državljanstvo, pol, datum rođenja i prebivalište. Pravo na elektronsku ličnu kartu imaju svi hrvatski državljani, bez obzira na dob i prebivalište, jer će se onima u inostranstvu upisati podatak o njihovom prebivalištu van Hrvatske. Hrvatski državljani koji žive u inostranstvu zahtjev za izdavanje elektronske lične karte mogu podnijeti u bilo kojoj policijskoj upravi ili stanici u Hrvatskoj, dok onima sa prebivalištem u Hrvatskoj ovaj dokument izdaje policijska uprava ili stanica nadležna prema mjestu prebivališta ili boravišta. Iz policije poručuju da ne postoji obaveza

Upad_A-HSP.jpg

“HRVATSKI JUNACI“ NA SRPSKU DECU: “Branitelji“ prekinuli festival srpskih ojkača u Petrinji (VIDEO)

Pravo dečje srpsko slavlje, prekinuli su „branitelji pravaši“ (pripadnici Autohtone hrvastke stranke prava A-HSP). Naime, u subotu se u Petrinji održao Prvi festival ojkače u organizaciji Srpskog kulturnog društva Prosvjeta iz Zagreba, a koji je finansirao sam grad Petrinja. „Pravaši“ prekinuli Festival ojkača u Petrinji (Foto: privrednik.net) Pravo dečje srpsko slavlje, prekinuli su „branitelji pravaši“ (pripadnici Autohtone hrvastke stranke prava A-HSP). Naime, u subotu se u Petrinji održao Prvi festival ojkače u organizaciji Srpskog kulturnog društva Prosvjeta iz Zagreba, a koji je finansirao sam grad Petrinja. Na festivalu su nastupila kulturna društva s područja Banovine, BiH, ali i iz Beograda. „Pravaši“ su zbog ovog festivala i zbog nastupa „četnika pereobučenih

Tamara_Opacic.jpg

NETRPELjIVOST PREMA SRBIMA RASTE – NIKO NE REAGUJE NA UPOZORENjA

Tamara Opačić Član Srpskog nacionalnog vijeća (SNV) Tamara Opačić rekla je da je u prvih pet mjeseci ove godine u Hrvatskoj zabilježeno više slučajeva nasilja nad Srbima nego tokom cijele 2014. godine, koja je naznačena kao krizna. Ona je ocijenila da je situacija uvijek takva kada „Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pokušava da se domogne vlasti“. „Svaki put uoči izbora na kojim pokušavaju da se domognu pozicije događa se sve više napada na pripadnike srpske manjine“, rekla je Opačićeva za „Blic“ Ona je naglasila da su podaci do kojih je došla istražujući netrpeljivost prema Srbima zabrinjavajući, ali da na izvještaj nije reagovao niko iz Hrvatskog sabora, Vijeća Evrope, Evropske komisije i

Logo_JVUO.jpg

Kroz pakao i natrag: 1945 – 2015.

OBILjEŽAVANjE  SEDAMDESET GODINA OD GOLGOTE I STRADANjA BORACA JUGOSLOVENSKE VOJSKE U OTADžBINI NA LIJEVČU POLjU I KAMNIŠKOJ BISTRICI 12. jun – (Petak) U Banjoj Luci, u prostorijama Svetosavskog omladinskog kluba, (B. Milosavljevića br 8. drugi sprat) sa početkom u 19:00 časova, biće promovisana knjiga „Kroz pakao i natrag“ o kojoj govore jerej Dragan Grujić, prof.dr  Radivoje Kerović i Miro Miketić, pisac i svjedok stradanja. 13. jun – (Subota) služba Božija u Pravoslavnoj crkvi Sv. Kirila i Metodija  u Ljubljani. 13. jun – U Kamniškoj Bistrici biće osveštana kapela i održan pomen nastradalim borcima JVO. 14. jun – (Nedjelja) – U 9:00 počeće Sv.arhijerejska Liturgija u crkvi Preobraženja Gospodnjeg u Razboju,

Umirovljeni_episkop_Atanasije.jpg

TREBA SE BORITI ZA ČISTOTU SRPSKOG JEZIKA I PISMA

Umirovljeni episkop Atanasije Umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije poručio je da se treba boriti za čistotu srpskog jezika i pisma, da Srbi imaju jedno pismo-ćirilicu i da nije dobro što neki književnici zastupaju stav da su Srbi narod dva pisma. „Nema dva pisma ni u jednom narodu, niti su dva pisma bogatstvo. To je isto kao što su zastupali bratstvo i jedinstvo, pa smo oboje izgubili“, rekao je vladika Atanasije sinoć u Trebinju na predavanju o temi „Slovo o Ćirilovom pismu“. Ističući da je ćirilica svojstvena srpskom identitetu i jeziku, Atanasije je naglasio da je to razlog zbog čega se ne smiju stidjeti ćirilice jer je ona superiornija od

Delic_Zorka.jpg

Sahranjena Zorka Delić Skiba, žena mučenik i heroj

Dana 6. juna 2015. godine na groblju Pašinac u Prijedoru sahranjena je žena mučenik i heroj, jedan od zadnjih svjedoka strahota Drugog svjetskog rata i stradanja srpskog naroda u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Sahrani su prisustvovali članovi porodice, prijatelji i predstavnici Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata, Udruženja Jasenovac-Donja Gradina, kao i članovi Udruženja Jastrebarsko 1942, čiji je prvi predsjednik i jedan od osnivača bila pokojna Zorka. Bila je pisac knjiga i živi svjedok istorije. Dva puta prekrštena u rimokatoličku vjeru, jedanput u Sanskom Mostu gdje su joj ubijeni roditelji i na desetine članova porodice 1941. godine, a drugi put u logoru za srpsku djecu u Jastrebarskom kod Zagreba 1942. godine, pod

Pripadinici Prvog krajiškog korpusa pod vođstvom pukovnika Novice Simića ulaze u Modriču 1992. godine

PROBOJ ZA SPAS VIŠE OD MILION I PO SRBA

„Koridor“ je bio spas za srpski narod na ogromnom prostoru od Glamoča i Grahova na jugu, do Gradiške na sjeveru, Novog Grada na zapadu do Doboja na istoku, za Srbe u zapadnoj Slavoniji, Baniji, Lici, Kordunu i Kninskoj Krajini… Pripadinici Prvog krajiškog korpusa pod vođstvom pukovnika Novice Simića ulaze u Modriču 1992. godine Priredila: Marija BOGDANOVIĆ Od operacije „Koridor života“, kojom je više od milion i po Srba od Doboja do Knina izbavljeno iz obruča muslimanskih i hrvatskih snaga, ovog ljeta navršavaju se 23 godine. Vojska Republike Srpske je u ljeto 1992. godine probojem koridora izvojevala pobjedu nad snagama Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća odbrane i takozvane armije RBiH i tako

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 08. jun. 1941. Godišnjica stradanja Srba u Hercegovini

Na Gumnu kod sela Kapavica, u blizini Ljubinja, u Drugom svjetskom ratu, ustaše su, nakon trodnevnog mučenja, 8. juna 1941. godine  u  jamu bacile 57, pa potom  na obližnjoj zaravni  kod  nje postrijeljale – još 58 Srba iz ljubinjskih sela  Kapavice, Rankovaca, Uboska, Rđusa, Ćukovaca i Vlahovića.     Vezane vijesti: SLUŽEN PARASTOS ŽRTVAMA USTAŠKOG TERORA KOD SELA KAPAVICA  

Cagalj_1.jpg

Na današnji dan: Genocidna akcija hrvatskih snaga „Čagalj“ protiv Srba u dolini Neretve

Pred svanuće, u nedjelju 7.juna 1992, artiljerisjkom kanonadom iz stotine oruđa, tenkovima i pješadijom, vojska Hrvatske, HVO i HOS, su napali Klepca, Prebilovce i Tasovčiće, sela na lijevoj strani Neretve preko puta Čapljine, a spacijalnim borbenim grupama i jedinu odstupnu komunikaciju u pozadini Tasovčića. Ruševine ostale i do danas: Klepci Glavnokomandujući operacije general zbora Bobetko nije krio genocidni cilj- uništenje ova tri sela, kao „čira u zdravom hrvatskom tkivu“. Prvog dana, Srbi (i vojska, i narod), uz gubitke, su se povukli, ali su Hrvati ušli samo u Klepca. Pobili sve koji su ostali a selo zapalili. Narednih dana u njihove ruke pašće cijela dolina Neretve, Dubrave i Stolac. Srpski narod

Budva.jpg

Budvanski Srbi čuvaju oslobodioce

Liberali opet pokrenuli pitanja skidanja spomen-obeležja oslobodiocima grada – srpskoj vojsci iz prvog svetskog rata, ali bez rezultata U Budvi ponovo pokrenuta priča o uklanjanju spomen – ploče SPOMEN-ploča iznad Veljih vrata, glavnog ulaza u stari budvanski grad, najčešće poznojesenja i zimska tema, uzburkala je, na početku ovogodišnje turističke sezone, duhove ne samo u Budvi. Opet je zatraženo njeno uklanjanje, pa se u „raspravu“ koja se oko ovog obeležja vodila proteklih dana uključio i srpski ministar rada Aleksandar Vulin, koji je posetio Podgoricu. Istakavši da Vlada Srbije iskreno želi da odnosi sa Crnom Gorom budu još bolji, zamolio je predstavnike crnogorske vlade da iskoriste svoj autoritet i razgovaraju s predstavnicima

Srpska_vojska_1914.jpg

Srbe hipnotišu tvrdnjama da ne treba gledati u prošlost jer će budućnost biti sjajna

DA NAŠI PRECI NISU „POGREŠILI” 1914. DANAS BISMO GOVORILI NEMAČKI ILI MAĐARSKI Srpski vojnici 1914. Nemci sebi ne pričaju priču koju pokušavaju da „prodaju” nama. Oni znaju da država ne počiva na mašinama već na svesti o sopstvenoj misiji u svetu i da „mercedes” kao simbol nemačke tehničke dominacije nije tehnička već duhovna kategorija koja pokazuje nadmoć nemačke organizovanosti, preciznosti i svrsishodne aktivnosti Piše: Aleksandar NEDIĆ, član Srpskog liberalnog saveta „SAMO neuki i nerazumni ljudi mogu da smatraju da je prošlost mrtva i neprolaznim zidom odvojena od sadašnjice. Istina je, naprotiv, da je sve ono što je čovek nekada mislio, osećao i radio, neraskidivo utkano u ono što mi danas

Otvorena_izlozba_fotografija_u_Andricgradu.jpg

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA PRVOG RATNOG FOTOREPORTERA

Otvorena izložba fotografija u Andrićgradu U galeriji „Lubarda“ u Andrićevom institutu večeras je otvorena izložba oko 60 fotografija iz Prvog svjetskog rata, autora Riste Marjanovića, pod nazivom „Nemojte nas zaboraviti“. Viši kustos i istoričar Narodnog muzeja u Šapcu, koji je priredio izložbu, Branislav Stanković kaže da je riječ o fotografijama posvećenim dobrovoljcima u Velikom ratu, prvog ratnog fotoreportera Riste Marjanovića, koji je rođeni Šapčanin. „Mislim da je ovo veoma značajan projekat, kao i svaki sličan projekat koji se odnosi na taj period“, naveo je Stanković. On je rekao da je izložba misija da se ne zaboravi ono što je bilo, te da bi mladi ljudi trebalo da budu „inficirani“ istinom

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.