arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Turski_genocid_nad_Jermenima.jpg

ERDOGAN UNAPRIJED ODBACUJE REZOLUCIJU O UBIJANjU JERMENA

Turski predsjednik Tajip Erdogan izjavio je danas da njegova zemlja odbacuje današnje glasanje u Evropskom parlamentu o rezoluciji o masovnom ubijanju Jermena 1915. godine. Papa Franjo ove sedmice je izjavio da je to stradanje Jermena u Otomanskom carstvu bilo genocid. Poslanici Evropskog parlamenta diskutovaće o rezoluciji kojom se obilježava 100 godina od ubijanja oko 1,5 miliona Jermena pod otomanskom upravom. „Kakva god bude odluka Evropskog parlamenta o tvrdnjama o genocidu nad Jermenima, to će ući na jedno uho, a na drugo izaći“, rekao je Erdogan na konferenciji za novinare prije polaska u posjetu Kazahstanu. Erdogan je dodao da „ne dolazi u obzir da na Tursku bude bačena mrlja ili sjenka

Ubijeni_srpski_civili_u_Dvoru_na_Uni_tokom_operacije_Oluja.jpg

BRISEL DA ZAUSTAVI PROSLAVLjANjE „OLUJE“

Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta pozvao je EU da zahtijeva od Hrvatske da prestane da slavi „Oluju“ i da počne da procesuira ratne zločine nad Srbima. Linta je poručio da „odbacuje istorijsku laž“ hrvatskog predsjednika Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Zorana Milanovića da je „Oluja“ bila oslobodilačka, legitimna i pravedna akcija. „`Oluja` je bila agresorska i nelegitimna akcija na zaštićenu zonu UN, jer njen primarni cilj nije bio uspostavljanje teritorijalnog integriteta Hrvatske već protjerivanje Srba“, istakao je Linta u pisanoj izjavi. On je podsjetio da je u presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu, po hrvatskoj tužbi i srpskoj protivtužbi, nedvosmisleno konstatovano da je tokom i poslije hrvatske akcije „Oluja“ izvršen

Zapaljena_kuca_u_Oluji_zaseok_Rezovac.jpg

Neuznemirena javnost

U gračačkoj općini pronađeni posmrtni ostaci još jedne žrtve iz kolovoza 1995: Anka Lukić jedna je od stotina nesretnica i nesretnika koji su na svom pragu dočekali osloboditelje – ubojice u uniformama HV-a Vijest kaže da je na području općine Gračac pronađen kostur. Posmrtne ostatke je otkrio mještanin Jovo Novaković. On je ispred jedne kuće uništene u ‘Oluji’, u razorenom zaseoku Rezovcu, kraj također dijelom uništenog i velikom većinom napuštenog srpskog sela Cerovca, najprije pronašao ljudsku lubanju. Nekoliko metara pored lubanje, koja je ležala u travi, otkrio je raku u kojoj je bio spomenuti kostur na kojemu je, unatoč protoku vremena, bilo i nešto odjeće. Događaj se zbio 20. ožujka,

Milos_Crnjanski_i_Tadija_Sondermajer.jpg

Kako je Crnjanski promašio Sondermajera

Dvoboj dvojice velikana mogao je ozbiljno da izmeni istoriju našeg grada i države Miloš Crnjanski , Tadija Sondermajer BEZ dvojice velikana istorija naše zemlje tokom proteklog veka bila bi nezamisliva. Jedan se zvao Miloš Crnjanski, a drugi je bio Tadija Sondermajer. Prvi je ostavio neizbrisiv trag u našoj, ali i evropskoj književnosti, a drugi kao svetski pionir u ratnom i civilnom vazduhoplovstvu. Ipak, dva velikana su u jednom trenutku bila smrtno zavađena, a u duhu dvadesetih godina prošlog veka izašli su na dvoboj rešeni da se samo jedan vrati živ sa ovog okršaja. Priča za nevericu sačuvana je u Muzeju vazduhoplovstva, a ispripovedao nam ju je stručnjak ove ugledne institucije

U_Banjaluci_je_sinoc_odrzana_svecana_akademija_povodom_400_godina_od_osnivanja_bogoslovije_u_manastiru_Krka.jpg

OBILjEŽENO 400 GODINA OD OSNIVANjA BOGOSLOVIJE U MANASTIRU KRKA

U Banjoj Luci je sinoć održana svečana akademija povodom 400 godina od osnivanja bogoslovije u manastiru Krka Svečanom akademijom u Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci sinoć je obilježeno 400 godina od osnivanja Bogoslovije „Sveta Tri Jerarha“ u manastiru Krka. Njegovo preosveštenstvo episkop dalmatinski Fotije rekao je da je ovo veliki jubilej ne samo za Eparhiju dalmatinsku, nego i za cijelu Srpsku pravoslavnu crkvu, posebno za crkvenu prosvjetu. Prema njegovim riječima, ovaj jubilej pokazuje da pravoslavni Srbi u Dalmaciji imaju duboke korijene i da su srpske svetinje tamo još od 14. vijeka. „U Bogosloviji imamo divne svetinje koje i danas čuvaju srpski pravoslavni narod na tim prostorima“, istakao je vladika

Nikola_Simovic_Vujacic.jpg

Prvi leleci za sinovima

Mladi ljudi u vreme prijema u SKOJ morali su da ubiju nekog svog kao znak odanosti. Bolesti su dolazile pojedinačno, nenajavljeno, a potom u serijama Nikola Simov Vujačić poveo je četrnaestogodišnjeg sina Radojicu Bolesti, glad, iscrpljenost, umor bili su stalna pratnja odstupnika. Bolesti su dolazile pojedinačno, nenajavljeno, poslije i u serijama, kako to biva kod epidemija i u uslovima kakvi su bili te jeseni i zime 1944. Jednu tragičnu priču s početka bosanske golgote, saopštio je u svojoj knjizi “Od Berana do Blajburga” Milić J. Osmajlić, koji je penzionisan kao prosvjetni radnik u Beranama. Kao dvadesetogodišnjak, Milić se sa svojim ocem Jovanom i ostalima svojima, kao i brojnim plemenicima krajem

Sibirski_Tuvinci.jpg

SIBIRSKI TUVINCI: “Crna smrt” za nemački Vermaht

Sibirski Tuvinci Nemci su za vreme Velikog otadžbinskog rata nazivali Tuvince “Der Schwarze Tod” – “Crna smrt”. Tuvinci su uspravno stajali pred smrću čak i pri očiglednoj nadmoći protivnika, zarobljenike nisu imali. “To je naš rat!” Tuvinska naroda republika je postala deo Sovjetskog Saveza već za vreme rata, 17. avgusta 1944. godine. Letom 1941. godine Tuva je bila “de-jure” samostalna država. Avgusta 1921. otuda su bili prognani belogardejski odredi Kolčaka i Ungerna. Glavni grad republike je postao bivši Belocarsk, koji je preimenovan u Kizil (Crveni grad). Sovjetska vojska je bila povučena iz Tuve do 1923. godine, ali je SSSR nastavio da pomaže Tuvi koliko je mogao, ne ugrožavajući pri tome njenu

Davor_Suker_Vedrana_Rudan.jpg

VEDRANA RUDAN: Zašto UEFA trpi Šukera – dokazanog ustašu i fašistu

Vedrana Rudan – Davor Šuker Piše: Vedrana Rudan Da nema nogometa u Hrvatskoj bi vlasnici medija sebi pucali u glavu. Ne smiju ni pisati ni govoriti koliko ljudi u Hrvatskoj robija za Todorića i ostale todoriće. Gladne žene ostavljaju kod kuće gladnu djecu da bi se za tri tisuće kuna mjesečno, ako im bog da zdravlje, ubijale od jutra do sutra. Vrtića za njihovu djecu nema. Ne mogu kupiti odjeću ni sebi ni djeci. Ako se neka od njih usudi reći da joj Todorić ne plaća prekovremene dobije otkaz. Kome je to tema? Dvijesto tisuća švicaraca svakoga dana svoga života razmišlja da li bi se ubilo danas ili će to

Nedeljko_Mitrovic.jpg

MITROVIĆ: NADAMO SE DA NISU OKONČANA PROCESUIRANjA ZA LOGORE

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović ocijenio je da su kazne koje je Sud BiH izrekao za zločine nad srpskim zarobljenicima u logoru Dretelj minorne, ali je izrazio nadu da ovom presudom neće biti okončan proces utvrđivanja odgovornosti za logore za Srbe. „Posebno nas interesuje kada će biti procesuirani naredbodavci u logoru `Viktor Bubanj` u Sarajevu, u kojem je, prema evidencijama, 40 ljudi nestalo“, rekao je Mitrović Srni. On ističe da je o visini kazni uzalud govoriti, jer, kako je rekao, postoji već klišeizirani sistem utvrđivanja odgovornosti prema kojem Srbi moraju biti maksimalno kažnjeni. „Kazne su minorne, ljudi se tolikim kaznama kažnjavaju zbog

Jedan_od_transparenata_u_danasnjoj_Hrvatskoj.jpg

PROGON SRBA 1995. PONAVLjANjE ZLA IZ 1941. GODINE

Jedan od transparenata u današnjoj Hrvatskoj Progon Srba od 1991. do 1995. godine je ponavljanje i nastavak zla koji je srpski narod doživio u Hrvatskoj 1941. godine, a iako je Hrvatska članica EU, skoro nijedan od problema Srba nije riješen, ocijenjeno je danas na naučnom skupu „Srbi u Hrvatskoj od konstitutivnog naroda do nacionalne manjine“. Na skupu, koji je povodom 20 godina od progona Srba iz Hrvatske u Beogradu organizovalo Udruženje Srba iz Hrvatske i Srpsko kulturno društvo „Zora“ iz Beograda, istoričari, akademici i učesnici dešavanja nastoje da ukažu na korijene tog zla. Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir rekao je da više od 20 izlagača nastoji da

Mitropolit_Joanikije_povlacio_se_sa_svojim_narodom.jpg

Zbeg kreće na veliki put

Žestoka propaganda rušila je mostove za prevazilaženje bratoubilačke borbe Mitropolit Joanikije povlačio se sa svojim narodom U Velikom zbjegu koji se u Farmacima kod Podgorice spremao na veliki put čiju trasu gotovo niko nije pouzdano znao, nalazio se i priličan broj ljudi iz Lješanske nahije. Prema kazivanju Blagote P. Vukčevića u feljtonu koji su objavile podgoričke “Vijesti” (april i maj 2009.) pod nadnaslovom “Svjedočanstva o stradanju crnogorskih četnika i civila u Sloveniji 1945. godine” “bilo je ukupno mojih plemenika od Sitnice do Stavora dvije stotine vojnika”. Od 67 njegovih bratstvenika, samo se dvanaest vratilo svojim kućama. Tri njegova starija brata, Milutin, Mirko i Boško zauvijek su ostali u šumama Pohorja,

Sluzena_arhijerejska_liturgija_u_Prebilovcima.jpg

EPISKOP ATANASIJE: KRŠTAVAJTE SE, RADUJTE I OBNAVLjAJTE

Služena arhijerejska liturgija u Prebilovcima Umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije poručio je vjernicima u Prebilovcima da se u što većem broju krštavaju, raduju i obnavljaju kao što se obnavlja veličanstveni hram Svetog Vaskrsenja Hristovog u ovom mjestu, čiju gradnju svi prate s radošću. Episkop Atanasije služio je danas svetu arhijerejsku liturgiju u ovom hramu, koji je danas proslavio prvu krsnu slavu – Vaskrsenje Hristovo. Vjernici su svečano dočekali Blagodatni oganj i Časni krst koji je donesen iz Jerusalima, a danas je u hramu kršteno troje djece. „Ovo je velika radost za nepobjedive Prebilovčane. Prebilovci prebivaju, opstaju, traju i trajaće do strašnog suda“, istakao je episkop Atanasije. On nije želio

Spomenik_pobijnim_Srbima_u_Bijelom_Potoku.jpg

SLUŽEN PARASTOS STRADALIM SRBIMA U BIJELOM POTOKU

Na spomen-obilježju u Bijelom Potoku kod Banjaluke danas je služen parastos Srbima, ubijenim u ustaškom pokolju na Vaskrs, 5. aprila 1942. godine. Predsjednik Udruženja porodica, potomaka i poštovalaca žrtava „Bijeli Potok“ Branko Milinković rekao je da su ustaše tada ubile 54-oro Srba. „Za ovaj zločin nikad niko nije odgovarao, iako se zna da su ga počinile naše komšije iz obližnjeg sela Debeljaci“, istakao je Milinković. Milinković je naglasio da se o ovom zločinu ćutalo 60 godina da bi se tek prije 13 godina, zahvaljujući gradskoj upravi Banjaluke i SUBNOR-u, podiglo spomen-obilježje kod kojeg se svake godine, drugog dana Vaskrsa, služi pomen. „Velika je stvar da danas možemo da učinimo pomen

Milojko_Budimir_2.jpg

BUDIMIR: NAUKA DA SPRIJEČI FALSIFIKOVANjE ISTORIJE

U Beogradu će sutra, u organizaciji Udruženja Srba iz Hrvatske, biti održan naučni skup „Srbi u Hrvatskoj od konstitutivnog naroda do nacionalne manjine“ na kome će akademici, istoričari i učesnici rata devedesetih analizirati uzroke i motive koju su doveli da Srbi kao narod gotovo nestanu u Hrvatskoj. Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir pojasnio je da će tokom naučnog skupa biti ponovo otvorena neka pitanja jer postoji potreba da nauka o njima da intenzivniji doprinos da istina ne bi bila falsifikovana, saopšteno je iz Udruženja. „To je potrebno uraditi, da bi se mogli pravilnije određivati za budućnost. Bez takvog pristupa nema valjanog rješenja problema srpskog, ali i ostalih

Novosadska_racija_vjesanje_nevinih_civila.jpg

ZAŠTO NISU OBILjEŽENE 74 GODINE OD APRILSKOG POKOLjA U BAČKOJ?

Novosadska racija: vješanje nevinih civila Predsjednik Društva za očuvanje sjećanja na holokaust Aleksandar Veljić izrazio je žaljenje što nigdje u Vojvodini nisu održani komemorativni skupovi povodom 74 godine od „aprilskog pokolja“ koji su 1941. godine počinile trupe mađarskog namjesnika Mikloša Hortija nad nedužnim i nenaoružanim civilnim stanovništvom Bačke. „Nažalost, nije upriličen nijedan komemorativni skup, iako su pre 74 godine hortijevske okupatorske trupe zauzele Bačku, inscenirale navodne sukobe sa nepostojećim četnicima i u mestima te vojvođanske regije surovo pobile 3.500 nedužnih i nenaoružanih Srba, Jevreja, Roma, kao i ostalih nemađarskih naroda“, naveo je Veljić u saopštenju. On je istakao da je u junu 2013. godine uputio zahtjev Narodnoj skupštini Srbije da

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.