arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
sinisa_cuckovic.jpg

Život ispunjen opravdanim strahom

Sretno djetinjstvo Siniše Čučkovića, rođenog Zagrepčanina iz Dubrave, trajalo je kratko, no tih nekoliko dječaštva Siniša danas pamti kao nešto najbolje u svom životu. Nikad kasnije, pa sve do danas, niti najmanji dio te ljepote nije se nit približno ponovio – od njegove desete godine života nevolje su se počele redati jedna za drugom.   Problemi obitelji Siniše Čučković, njegove sestre Snježane, majke Zore i oca Ljubana, počeli su kad i rat, onaj iz devedesetih godina. Otac, zaposlen kao policajac u Zagrebu, 1991. ostao je u uniformi hrvatske policije i nastavio raditi svoj posao. Dvije godine kasnije, majka je jednog dana jednostavno nestala. Njezino tijelo pronađeno je nekoliko mjeseci kasnije,

tepic-porodica.jpg

GODIŠNjICA SJEĆANjA NA MAJORA MILANA TEPIĆA

U ponedjeljak, 29. septembra, u Kozarskoj Dubici biće obilježene 23. godine od pogibije narodnog heroja Milana Tepića. U prisustvu porodice ovog heroja, koji je svojim činom zaslužio vječno poštovanje, na porodičnoj grobnici Tepića vijence će položiti i svijeće zapaliti predstavnici Opštine Kozarska Dubica, Boračke organizacije, SUBNOR-a i političkih partija. Prije 23. godine, 29. septembra, u bjelovarskoj kasarni na Bedeniku major Jugoslovenske narodne armije Milan Tepić ne želeći da prepusti neprijatelju oružje kojim bi ubijao njegove vojnike poginuo je, digavši u vazduh vojno skladište i sebe. Za ovaj junački podvig major Tepić je odlukom Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije posthumno odlikovan Ordenom narodnog heroja. Njemu u počast, Republika Srpska je ustanovila

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 28. septembar 1941. Godišnjica stradanja Srba u Grubišnom polju

U Grubišnom Polju, 28. septembra 1941. na lokalitetima Trandlerova djetelina i Kišov jarak ustaše su izvršile stravičan zločin. Na Trandlerovoj djetelini je ubijeno 26 osoba, a u Kišovom jarku život su skončale 33 nevine žrtve.     Vezane vijesti: Video: Grubišno polje – 28. IX 2012. – parastos i komemoracija Obraćanje predsjednika UG Jadovno 1941. u Grubišnom Polju, 28. septembra 2012. Masovni zločin na Trandlerovoj djetelini Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.  

strbac.jpg

NIJE KRAJ PRAVNE BORBE

BEOGRAD, 27. SEPTEMBRA /SRNA/ – Odluka američkog saveznog suda u Čikagu da nije nadležan za slučaj tužbe grupe Srba iz Hrvatske protiv američke vojne konsultantske firme “MPRI”, koja je pripremala i obučavala hrvatske snage za akciju “Oluja”, ne znači kraj pravne borbe, koja će biti, ako treba, nastavljena i pred hrvatskim sudovima, rekao je Srni direktor “Veritasa” Savo Štrbac. On je dodao da, u svakom slučaju, advokati Srba iz Krajine, iz Hrvatske, koji su zastupali ovaj slučaj u SAD mogu da podnesu žalbu američkom Vrhovnom sudu na ovu odluku sudije iz Čikaga i da traže dodatna objašnjenja, kao i uvid u čitavu odluku. “Naši advokati imaju pravo žalbe i vjerujem

solun-vojske.jpg

POLOŽENI VIJENCI POGINULIM BORCIMA ZEMALjA POBJEDNICA

BANjALUKA, 27. SEPTEMBRA /SRNA/ – Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović prisustvovao je danas u Solunu obilježavanju 96 godina od proboja Solunskog fronta, u okviru kojeg su na groblju Zejtinlik položeni vijenci na spomenik poginulim borcima zemalja pobjednica Prvog svjetskog rata.   Srpski narod je u Prvom svjetskom ratu izgubio 1.300.000 boraca i civila, a vijenci su, osim na spomenik srpskim borcima, položeni i na spomenik engleskim, francuskim, italijanskim i ruskim vojnicima. “Važno je da se sjećamo svih stradalih u ratovima na ovim prostorima iz dva razloga. Prvi razlog je što su stradali bili nosioci i vlasnici slobode, a drugi – da ne griješimo više i

mostar-la-or.jpg

OBILjEŽENO 70 GODINA OD STRADANjA MJEŠTANA ORTIJEŠA I LAKŠEVINE

Služenjem parastosa u Lakševinama i Ortiješu kod Mostara danas je obilježeno 70 godina od stradanja mještana ovih mostarskih naselja u Drugom svjetskom ratu. Parastosi su služeni kod spomenika stradalim mještanima u naselju Lakševine i na mjesnom groblju u Ortiješu. Godišnjica stradanja stanovnika Lakševina i Ortiješa obilježena je u organizaciji Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, Srpske pravoslavne crkvene opštine Blagaj i Udruženja za korištenje i održavanje groblja Ortiješ. Mještani Ortiješa ispričali su da su u svakom ratu preživljavali golgotu. U Prvom svjetskom ratu pobijeno je pet njihovih predaka, a u Drugom 31, dok je u Lakševinama četrdesetih godina prošlog vijeka stradalo 14 osoba. Stariji mještani ovoga naselja posvjedočili su o zločinu koji

zivadin-jovanovic-2.jpg

Pravni poredak ili globalni autoritarizam

English Latinska mudrost kaže da je istorija učiteljica života. Dakle, zaborav, potcenjivanje ili odricanje od istorije je stav prema životu, prema sadašnjosti i budućnosti. Revizija istorije mogla bi se pokazati kao paravan za reviziju granica. A upravo težnja za iscrtavanjem novih granica bio je ključni cilj agresora u Prvom svetskom ratu. Veliki rat počeo je nakon ultimatuma Austro-ugarske za koji je svakome bilojasno da ga Srbija nije mogla prihvatiti. Na kraju istog, 20-og stoleća, Srbija (SRJ) je dobila sličan ultimatum NATO-a u Rambujeu za koji se takođe znalo da ne može biti prihvaćen. Glasio je – bezuslovna okupacija cele zemlje, ili rat. Agresija NATO protiv Srbije (SRJ) 1999. predstavlja tačku preokreta u svetskim odnosima od relativnog mira i

Ratko Dmitrović

Ratko Dmitrović: Bezvredne glave

Oni koji su danas šokirani odsecanjem hrišćanskih glava pred kamerama, zanemaruju da se to već događalo ali, pošto su tada u pitanju bile srpske glave, to je skrivano od svetske javnosti Svet je šokiran. Zar je moguć takav stepen divljaštva, u vremenu kad je čovek na korak do teleportacije, turističkih putovanja po svemiru, kad proizvodi vozove koji se kreću brzinom od 500 kilometara na sat. Pripadnici organizacije koja sebe zove Islamska država odsecaju hrišćanima glave, teatralno, pred kamerama. To svet nije video, toga do sada nije bilo, odjekuje s najuticajnijih TV-kanala i mreža. Bogami jeste, bilo je. Samo onda kad je bilo, to nikome ne beše važno. Još gore; skrivano

vlasenica.jpg

POMEN JUNACIMA ROGOSIJE

VLASENICA, 26. SEPTEMBRA /SRNA/- Parastosom za poginule borce, te polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća, danas je na uzvišenju Rogosija kod Vlasenice obilježeno 22 godine od pogibije 29 boraca Vlaseničke brigade Vojske Republike Srpske, koje su 26. septembra 1992. godine na svirep način ubili pripadnici muslimanskih vojnih formacija. Cvijeće na spomen obilježje, podignuto na mjestu pogibije prije 10 godina, položili su delegacija republičke Boračke organizacije /BO/ predvođena predsjednikom Milomirom Savčićem, delegacija Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, predstavnici lokalnih boračkih organizacija i udruženja, opštinskih vlasti, te članovi porodica palih boraca i saborci. Savčić je novinarima rekao da su borci VRS dali svoje živote, braneći svoje ognjište, zemlju i narod. “Nisu

blazuj.jpg

OBILjEŽAVANjE 118. GODINA OD OSVEŠTANjA CRKVE SVETOG SAVE

SARAJEVO, 26. SEPTEMBRA /SRNA/ – U Blažujskoj parohiji će u nedjelju, 28. septembra, biti obilježena 118. godišnjica od osveštanja crkve Svetog Save, u kojoj će biti služen i parastos za Srbe koje su na ovom prostoru ubili austrougarski vojnici u Prvom svjetskom ratu. Tim povodom u porti ovog hrama biće otkriven i obnovljeni spomenik podignut u pomen na 16 Srba koje su 1916. godine strijeljali austrougarski vojnici. Iz Organizacionog odbora za obilježavanje ovog događaja upućen je poziv svim potomcima, Srbima sa ovog prostora i ljudima dobre volje da u nedjelju odaju poštu srpskim žrvtama sa područja Blažuja, odakle je 3.500 Srba tokom Prvog svjetskog rata odvedeno u logore u Doboju

cirilica-kari.jpg

Ćirilica u nestajanju

Istraživanje Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka o upotrebi ćirilice. O fenomenu sve manjeg korišćenja srpske ćirilice nema naučne monografije DANAS nije lako pronaći ćirilične novine ili internet-prezentacije. Ambalaža na domaćoj i deklaracije na stranoj robi ne prenose informacije na ćirilici. Kompjuteri i mobilni telefoni nude latinično pismo kao radno, a ćirilično kao izborno. Reklamne poruke ispisane su latinicom. Sve televizije sa nacionalnom frekvencijom, izuzev RTS, imaju latinicu kao pismo zaštitnog znaka, uključujući i one koje su najpopularnije među slabije obrazovanim slojevima stanovništva. Ni na ulici, niti u tržnom centru u vidnom polju je nema. Ćirilica je gotovo sasvim nestala iz svakodnevice građana Srbije. Zašto je to tako istraživali su stručnjaci

bijeljina.jpg

OSVEŠTANjE OBNOVLjENE PRVE VOJNE CRKVE U REPUBLICI

BIJELjINA, 25. SEPTEMBRA /SRNA/ – Spomen-hram Svetog mučenika kneza Lazara i svih svetih mučenika srpskih u Kasarni “Vojvoda Stepa Stepanović” u Bijeljini, prva vojna crkva u Srpskoj podignuta 1994. godine, biće nakon obnavljanja osveštana u utorak, 30. septembra, najavljeno je iz Eparhije zvorničko-tuzlanske SPC. Osveštanje hrama biće obavljeno sa blagoslovom Njegovog preosveštenstva episkopa zvorničko-tuzlanskog Hrizostoma, uz pokroviteljstvo predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske. Dimenzije Spomen-hrama su 14 metara sa 7,40 metara, sagrađen je od pune cigle kao jednobrodna crkva bez kupola, sa jednim zvonikom i jednim zvonom. U ljetopisu hrama je zapisano da ga podižu borci Istočnobosanskog korpusa Vojske Republike Srpske sa namjerom

zelimir-n.jpg

Hrvatska mi otela kuću i stan u Kninu!

Želimir Knežević već punih deset godina vodi pravnu bitku oko vraćanja imovine. Agencija za nekretnine odobrila prodaju uz lažiranu punomoć. U dokumentima braća blizanci „rođeni 1950. i 1952. godine“ SUDBINA Želimira Kneževića (53) iz Knina i njegova decenijska borba sa državom Hrvatskom oko imovine samo je još jedan u nizu primera kako je nova članica Evropske unije etnički očišćena od Srba i kako im je poslala jasnu poruka da i ne pomišljaju na povratak u „lijepu njihovu“. Želimir je sa familijom izbegao iz Knina i jedva je spasao živu glavu pred „Olujom“. Iza njegove porodice u Kninu je ostao stan i porodična kuća od 200 kvadrata u centru grada. Posle

krf.jpg

Delegacija Srbije položila vence na Krfu i u Plavoj grobnici

Više stotina Srba i Grka na grčkom ostrvu Vido odala počast srpskim vojnicima stradalim posle povlačenja preko Albanije u Prvom svetskom ratu VIŠE stotina Srba i Grka sjatilo se u sredu na grčko ostrvo Vido da odaju počast srpskim vojnicima stradalim posle povlačenja preko Albanije u Prvom svetskom ratu. Majora srpske vojske koji je na trubi izvodio najpoznatiju pesmu o najvećoj srpskoj golgoti „Tamo daleko“, tiho pevušeći, pratila je većina prisutnih. Muk, jeza, pokoji uzdah dama u poodmaklim godinama, suze u očima tinejdžera, kazivanja o slavnim precima, obeležili su dan na Vidu. U znak sećanja na 250.000 stradalih civila i vojnika, komemorativnoj manifestaciji je prisustvovala i državna delegacija Srbije, koju je predvodio

cirilica-logo.png

IGRA

Mi, Srbi, toliko puta u istoriji smo bili svedoci onog čuvenog narodnog „igračka-plačka“. Poigravali su se sa nama Iraklije, Fridrih Riđobradi, nosioci krune svetog Ištvana,naslednici bugarskog cara Simeona… Ne zaboravimo ni naslednika svetoga Petra u Rimu, taj se uvek nekako nađe u svakoj priči. Bili smo prinuđeni da zaigramo sa poljuljanim Habzburzima, gotovo istovremeno dok smo privodili kraju ples sa Osmanlijama. Danas, međutim, onaj energični brka Erdogan, kao da priziva duhove prošlosti na prostoru Kosovskog vilajeta i Rumelijskog beglerbegluka, i ponovo zabada „sandžak“ u Rašku. Istovremeno, razne Džudže beže od srpskog IĆ.Nakon što smo pobedili, gospoda Germani očigledno nisu razumeli koncept igre „ Ne ljuti se, čoveče“, a naslednici svetog

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.