arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Miodrag Linta

LINTA: ZAGREB BLOKIRA RAD KOMISIJA

BEOGRAD, 2. JULA /SRNA/ – Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta ocijenio je da je hrvatska strana odgovorna što ne funkcionišu međudržavne komisije Srbije i Hrvatske za rješavanje važnih i osjetljivih pitanja.   Komentarišući izjavu predsjednika Hrvatske Ive Josipovića da postoji „tehnički vakuum“ u odnosima dvije zemlje, Linta kaže da je saglasan sa tom ocjenom, ali i ističe da je Zagreb odgovoran za to što se neke od sedam radnih grupa nisu sastale u posljednje četiri godine. „Mješovita srpsko-hrvatska komisija za nestala lica održala je poslednji sastanak u ljeto 2010. godine u Beogradu. Zakazivanje narednog sastanka predstavlja obavezu Hrvatske. Cilj Komisije jeste da pitanje nestalih, kao civilizacijsko, državno i političko, bude riješeno u

Miodrag Linta

ZAUSTAVITI RUŠENjE SRPSKE IMOVINE

BEOGRAD, 1. JULA /SRNA/ – Koalicija udruženja izbjeglica u Srbiji zatražila je od premijera Hrvatske Zorana Milanovića da hrvatska Vlada stavi do znanja vlastima grada Zadra i niza drugih lokalnih samouprava u Hrvatskoj da prekinu sa uklanjanjem objekata srpskih vlasnika koji su minirani u terorističkim akcijama, izvan područja ratnog djelovanja, bez saglasnosti njihovih vlasnika.   Koalicija je, povodom nedavne odluke gradonačelnika Zadra Božidara Kalmete da se uklone ostaci osamdesetak miniranih srpskih kuća i privrednih objekata bez saglasnosti njihovih vlasnika, poručila da je osnovni preduslov za uklanjanje ruševina da se srušeni objekti obnove ili da se postigne dogovor o naknadi štete, kao i da se procesuiraju odgovorni za srušene srpske kuće i privredne objekte. „Nažalost,

plaski1.jpg

PLAŠKI, LIKA: Priča stara 73 godine i vreme današnje

Pred „zatvaranje“ prošlog broja, u četvrtak, oko 18.30, dobio sam poziv od gospodina Milorada Miloševića, iz organizacije „Jadovno“, da sa njim i sa još stotinu drugih ljudi iz Srbije i Republike Srpske, provedem tri dana na hodočašću Ličkoj Krajini i jednom od najvećih stratišta Srba u Drugom svetskom ratu, Jadovnu. Bez trunke premišljanja, prihvatio sam poziv, obavestio ženu, direktora novina, i počeo pripreme za put. Vremena je bilo malo, jer se već sutradan, u petak u podne, ispred Hrama Svetog Save na Vračaru, kretalo put Plaškog. U Beograd smo stigli oko pola dvanaest; obavili poslednje pripreme: kupovina evra radi solventnosti kada stupimo na tlo EU, kupovina vode i nečega za

standard-1.jpg

Jadovno nije pir šake ustaša, već zločin hrvatskog državnog projekta

To što srpski političari nisu uz svoj narod ni kad je živ, a osobito kada je mrtav – nije ništa novo Dvadesetdevetog juna mediji preuzimaju od Tanjuga vest i obaveštavaju kako je održana komemoracija „žrtvama ustaškog terora u Jadovnu“. Od markantnijih ličnosti iz sveta politike bili su prisutni neizostavni Milorad Pupovac, a njemu se pridružio onaj što više nema dugačku kosu a nije Samson, pa je sada ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Aleksandar Vulin, iz Srbije, naravno, kao što se tu našao i Damir Meteljan, izaslanik vrha hrvatskog sabora. Ovom prilikom izostao je Stipe Mesić, zapamćen po prošlogodišnjem nadahnutom govoru o antifašizmu u Hrvata i zlodelima fašista

Mrakovica

SJEĆANjE NA BITKU NA KOZARI I STRADANjE SRBA U PODRINjU

BANjALUKA, 1. JULA /SRNA/ – U organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova u petak, 4. jula, biće obilježene 72 godine od Bitke na Kozari, a u subotu, 5. jula, stradanje Srba u Podrinju u otadžbinskom ratu. Tim povodom sutra će u 11.00 časova, u Pres-centru Vlade Republike Srpske u Banjaluci biti održana konferencija za novinare, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću. Bitka na Kozari počela je 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana, do proboja na jugozapadnom dijelu Kozare, 15 kilometara istočno od sela Međuvođe. Bitka na Kozari, u kojoj su malobrojne partizanske jedinice branile narod u zbjegu, bila je značajna za cjelokupni

plaski-1.jpg

Plaški: Umre 40, rodi se jedan

„Novosti“ u poseti ličkoj opštini Plaški, u kojoj je do leta 1995. godine živelo oko 7.000 Srba. Hrvati se zbog nedostatka posla iseljavaju, Srbi biološki nestaju     U PLAŠKOM je do leta 1995. godine živelo 7.000 Srba i svega 11 hrvatskih porodica. Posle vojne akcije „Oluja“, Plaščansko polje, koje se nalazi između Gorskog Kotara i Like, etnički je očišćeno. Plodnu zemlju, koju meštani zovu „mala Kalifornija“, naselilo je oko hiljadu Hrvata iz zapadne Bosne. Povratak proteranog pravoslavnog življa tekao je sporo. Oni koju su savladali strah, imali su problema sa birokratijom. Ako im kuće nisu bile porušene, bile su zauzete. Ipak, početkom ovog veka oko hiljadu Srba odlučilo je

brcko-panorama.jpg

PRI KRAJU ISTRAŽNE AKTIVNOSTI PROTIV PELjTE

BRČKO, 1. JULA /SRNA/ – Tužilaštvo u Brčkom provodi završne istražne aktivnosti za krivično procesuiranje Mensura Peljte pred Osnovnim sudom distrikta za ratni zločin nad Srbima počinjen na području prijeratne brčanske opštine 1992. godine. Sekretar Tužilaštva Samir Beganović izjavio je da su mjere krivičnog gonjenja prema ovom osumnjičenom preduzete zbog osnova sumnje da je tokom 1992. godine u Gornjem Rahiću kod Brčkog počinio ratni zločin prema civilnom stanovništvu i ratnim zarobljenicima. „Sumnja se, da je M.P. kao pripadnik vojne formacije `HOS`, mučio, nečovječno postupao, nanosio velike patnje i povredu tjelesnog integriteta i zdravlja prema civilima i ratnim zarobiljenicima srpske nacionalnosti zatočenim u krugu bivšeg šumskog gazdinstva `Majevica` na lokalitetu Okrajci“,

binicki.jpg

Vek „Marša na Drinu“

Navršava se jedno stoleće od komponavanja i prvog izvođenja čuvene koračnice kompozitora Stanislava Biničkog. Danas poznati tekst “Marša na Drinu“ napisao početkom šezdesetih novinar i pesnik Miloje Popović BEOGRAD – Obeležavanje 100 godina od početka Prvog svetskog rata, ujedno je i prilika za podsećanje da se navršava tačno jedno stoleće od komponavanja i prvog izvođenja čuvene koračnice „Marš na Drinu“ kompozitora Stanislava Biničkog. „Marš na Drinu“ doživeo je i ozbiljnu međunarodnu slavu, tako su holandski sastav „The Spotnicks“ ili poznati britanski „The Shadows“ takođe objavili obrade „Marša na Drinu“, koje su svojevremeno dosegle visoku popularnost u pojedinim zemljama. Danas poznati tekst “Marša na Drinu“ napisao je početkom šezdesetih novinar i

gavrilo-princip-mlad.jpg

Princip je bio i pesnik

Bratanci-unuci najpoznatijeg mladobosanskog revolucionara poriču da je Gavrilo oboleo od tuberkuloze pre atentata. – Neraskidiva veza između kulture i borbe za nacionalno oslobođenje     Oživljene su priče da je Gavrilo bio slabog zdravlja, bolešljiv, uključujući i tvrdnju da je i pre atentata bolovao od tuberkuloze. Čuli smo i da u nekim knjigama objavljenim u poslednje vreme upravo tuberkulozu pominju kao razlog što je uopšte izvršio atentat na Franca Ferdinanda. Pošto je u ono vreme to bila teška, neizlečiva bolest koja je odnosila mnogo života, on se navodno zbog toga i odlučio da puca na prestolonaslednika. Na krilima umetničke slobode neko je skovao i navodnu Gavrilovu poruku koja glasi „Posle

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.