arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Ratko Dmitrović

Čudne godine Ljubomira Petkovića i Hinka Dragića

Jedno od najbolnijih poniženja u novoj južnoslovenskoj državi, Kraljevini SHS, Srbi su doživeli na vojnom planu; dojučerašnji neprijatelji postali su njihovi komandanti, gubitnici su, uz unapređenja, prešli među pobednike Bili su to dani nabijeni događajima koje će buduće generacije izučavati kao neobično važne, istorijske. Ispod plašta dimnog – od topovskih salvi, i spaljenih naselja – koji se rastakao i nestajao, te 1918. godine naziru se nove granice Evrope i nove države. Običan svet vidao je rane, sahranjivao očeve i decu, tražio način da započne novi život, a oni kojima je bilo dodeljeno ili su mislili da im je dodeljeno da prave novu konfiguraciju Balkana, radili su svoj posao. Kraljevina Srbija

oluja_srbi_u_kolonama.jpg

Akcija: I žrtve nas okupljaju

Podignimo spomenik stradalnicima genocida, od “Jasenovca” do “Oluje”. Matanović: Pomoći će i grad i država. Jovanović:Ne mamo prava na zaborav.       Akcija “Večernjih novosti” prihvaćena je sa odobravanjem – spomenik žrtvama genocida od “Jasenovca” do “Oluje”, uveren sam, uskoro će biti podignut – kaže naš proslavljeni šahovski velemajstor Aleksandar Matanović, tvorac ideje da se od zaborava otrgnu svi nevini stradalnici, od Jasenovca do “Oluje”.   – Reč sećanje trebalo bi da odjekne – kaže Matanović. – Ako spomenika ne bi bilo, tvrdiće da nije bilo genocida. Matanović je uveren da će pomoći i grad Beograd i država, ali iznad svega je važno da pomognu ljudi dobre volje iz zemlje i rasejanja.

zrtve.jpg

Akcija: Zaborav je drugo ubistvo nevinih

Pozdravljajući ideju našeg proslavljenog šahiste Aleksandra Matanovića i akciju „Večernjih novosti“ da se podigne spomenik svim žrtvama genocida, Kolundžija smatra da je to prirodan dug i obaveza mlađih pokolenja, ali i simbol stradalništva koje je, kaže, Srbe pratilo „u stopu“.     – Bole me, zato, oskrnavljeni spomenici – govori pesnik koji je u zbirci „Darovi i uzdarja“ napisao i ovo: „Rušitelju moj oholi, uvek je lakše rušiti, ako ponovo oskrnaviš čeličnu ružu očeva na Mrakovici, znaj i zapamti moje će srce biti prvo zrno u redeniku i svi ćemo ko jedan na Mladenovu stranu stati – ponovo“. Kolundžija kaže da podići spomenik stradalnicima znači – poštovati sebe i poručuje: „Recite ne ratu! Ali recite

akcija-holokaust.jpg

Akcija: Pogrom Srba još traje

Podignimo spomenik svim stradalnicima ustaškog genocida (4): Dr Slobodan Čikarić: I danas me prate slike zaklanih po dubičkim selima. Avramov: Srbi su najveće žrtve       „Spaslo me što je Jasenovac bio pun. Puna dva sata čekao sam da uđem u logor. Ali, pošto je bio krcat, za mene nije bilo mesta. Da sam stigao samo sat ranije ustaše bi me, sa ostalim logorašima, poslale u krečanu. A to je značilo – smrt! Ideja proslavljenog šahiste Aleksandra Matanovića i akcija „Večernjih novosti“ da se podigne spomenik svim stradalnicima genocida je veličanstven čin i naša obaveza.“   Ovako govori profesor dr Slobodan Čikarić, jedan od naših najvećih onkologa. Bio je, kaže, sasvim

akcija-smoneik-zrtvama.jpg

Akcija: Žrtve ustaša imaju pravo na ime

Podignimo spomenik svim stradalnicima ustaškog genocida, od Jasenovca do “Oluje” (3): Matija Bećković: Ako spomenika ne bude bilo, tvrdiće da nije bilo ni genocida. Savo Štrbac: Preko svojih mrtvih predaka znamo ko smo, šta smo i odakle smo.         PREVIŠE smo zakasnili sa spomenikom žrtvama genocida, pa sad ispada kao da smo to videli od drugih i hoćemo da im se pridružimo. Dok smo se mi dvoumili, drugi su podizali spomenike žrtvama genocioda koji su navodno počinili Srbi (uz pevanje pesama „Nema vrba kolko ima Srba, nema veze dobre su i breze“) – kaže za „Novosti“ akademik Matija Bećković.   On podržava ideju našeg proslavljenog šahiste Aleksandra

akcija-krestic.jpg

Akcija: Spomenik ustaškim žrtvama (2)

Podignimo spomenik svim stradalnicima ustaškog genocida, od Jasenovca do “Oluje” (2) Akademik Krestić: Na stubu srama su oni koji “oživljavaju” žrtve uz optužbu da kopaju stare rane       U Jasenovcu, najvećem i najstrašnijem logoru smrti u ovom delu porobljene Evrope, koji istoričari nazivaju i “srpski Aušvic”, nestalo je nekoliko stotina hiljada Srba, Roma, Jevreja i antifašista različitih nacionalnosti. – Žrtve ne smeju da budu zaboravljene – kaže akademik Vasilije Krestić. – Najmanje što možemo da učinimo za sve stradalnike, bez obzira na veru, naciju i boju kože, jeste da im podignemo spomenik. Za opomenu i nezaborav. Jasenovac je samo jedan od zloglasnih logora smrti, a Krestić smatra da bi spomenik bio podsećanje na sve

dan-kao-ovaj.jpg

SLOBOMIR TV: MOJE JADOVNO (video)

Povodom otvaranja izložbe MOJE JADOVNO u Beogradu, predstavnici udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke, ujedno i autori izložbe, gostovali su u emisiji „Dan kao ovaj“ na Slobomir P televiziji. Šta je to Jadovno , kako se potomci sjećaju žrtava, zašto se toliko dugo ćutalo, imamo li prave oblike memorijalizacije i kulture pamćenja, pogledajte odgovore na ta pitanja u video prilogu koji prenosimo…   Vezane vijesti: Redni broj smrti – 40.000! IZLOŽBA „MOJE JADOVNO“ U SREMSKIM KARLOVCIMA Studio-B, 8.2.2013: O izložbi MOJE JADOVNO u Beogradu HRVATSKA DA SE SUOČI SA ZLOČINIMA POČINjENIM U NjENO IME IZLOŽBA O USTAŠKIM ZLOČINIMA U JADOVNU Novi Sad: otvorena izložba Moje Jadovno Marko Kovačević: O Izložbi „Moje

biserko.jpg

Hrvatski helsinški odbor i Jasenovac: A onda Sonja Biserko

Eh da su nama ovakve nevladine organizacije… Samo pomislite šta bi bilo da neka multietniĆka NVO iz Srbije ili Srpske kaže da je srebrenički refren govor mržnje… Naravno da treba odmah društveno diskvalifikovati i javno raskrinkati svaku recipročnu budalu koja bi se usudila uopšte da usporedi jednu propagandnu intervenciju u regiji Birač, sa jednim od najgnusnijih žarišta genocida u istoriji ljudskog roda, kakva je Jasenovac. Uostalom, to je i glavni cilj nevladinih organizacija u Srbalja. Da nas dovedu u stanje svijesti da koljemo vola za kilo mesa. Kao da nas nijesu dovoljno klali u prošlosti. Stvarno je grozno ono što se desilo intelektualnoj eliti u Srbiji i Srpskoj. Posebno u

Vukovarci, šta ćemo sa „rvackom ćirilicom“

Mediji su javili, pozivajući se na policijsku procenu, da se na antićiriličnom mitingu u Vukovaru okupilo 25.000 ljudi. Hrvata, dakako. Nije istina ovo za procenu broja, za Hrvate je istina Izveštavao sam pre početka rata u Hrvatskoj sa najmanje pedeset masovnijih okupljanja i velikih mitinga, srpskih i hrvatskih, nastavio u Beogradu, u periodu od 1995. pa do smene Miloševića, i mogu, verujte, sa vrlo niskim pragom tolerancije, gore ili dole, da procenim broj okupljenih. U Vukovaru nisam bio, ali po snimcima tri hrvatska TV kanala – a znamo kako se zauzimanjem određene pozicije za kameru broj okupljenih prividno uvećava, što je ovde sigurno činjeno, u Vukovaru nije protestovalo više od

img_0031.jpg

IZLOŽBA „MOJE JADOVNO“ U SREMSKIM KARLOVCIMA

Pozivamo Vas da nam se pridružite na otvaranju izložbe «Moje Jadovno» , u subotu, 16. februara 2013., u 18.oo časova u galeriji Kulturnog centra Sremskih Karlovaca – Trg Branka Radičevića 7/II. Izložba će biti postavljena do 23. februara 2013.  Prva izložba, 72 godine nakon velikog stradanja Srba i Jevreja u kompleksu logora smrti NDH Jadovno-Gospić-Pag, nakon velikog uspijeha u Novom Sadu i Beogradu biće postavljena i u galeriji Kulturnog centra Sremskih Karlovaca – Trg Branka Radičevića 7/II. Posjetioci izložbe, za koje pretpostavljamo da znaju malo ili gotovo ništa o veličini i  brutalnosti zločina u ovom kompleksu logora, dobiće priliku da se upoznaju sa svim značajnim aspektima jadovničkog stradanja Srba i Jevreja. Ova izložba pored informativno-izložbenog karaktera

Hrvatska vojska u napadu na Mrkonjić Grad

117 dana terora

Nakon što je na Radio-televiziji Srbije zagrebački novinar Domagoj Margetić, najavljen kao “jedini Hrvat iz Hrvatske osuđen na sudu u Den Hagu”, izjavio kako predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i njegova vlast, u dogovoru s hrvatskim vlastima, ne žele potencirati zločine koje je HV 1995. počinio u Mrkonjić Gradu, mnogi su se u Banjaluci osjetili prozvanima. Ničim potkrijepljene izjave novinara, koji je u Haagu inače osuđen zbog protuzakonite objave svjedočenja tadašnjeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića na suđenju Slobodan Miloševiću, posebno su izazvale direktora Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina RS-a Janka Velimirovića, autora publikacije o zločinima HV-a u Mrkonjiću. O tim su zločinima “Novosti” već pisale, ali publikacija Janka Velimirovića otkriva mnoge podatke nepoznate hrvatskoj javnosti, kojoj se ti događaji namjerno prešućuju. Potpuno je nejasno zbog čega

kcjadovno.jpg

Studio-B, 8.2.2013: O izložbi MOJE JADOVNO u Beogradu

Prva izložba, 72 godine nakon velikog stradanja Srba i Jevreja u kompleksu logora smrti NDH Jadovno-Gospić-Pag, otvorena je 7.2.2013. u Ruskom Domu u Beogradu. Posjetioci izložbe, za koje pretpostavljamo da znaju malo ili gotovo ništa o veličini i  brutalnosti zločina u ovom kompleksu logora, dobiće priliku da se upoznaju sa svim značajnim aspektima jadovničkog stradanja Srba i Jevreja. Ova izložba pored informativno-izložbenog karaktera ima i istraživački karakter u obimu u kojem je to metodološki moguće u radu sa ovakvom vrstom istorijskih izvora i istovremeno je putokaz kako se uopšteno sa vizuelnog stanovišta pristupa memorijalizaciji značajnih događaja, koji karakterno određuju identitetsko-sudbinske determinante jednog kolektiviteta. Izložba „Moje Jadovno“ biće postavljena u Ruskom

moje-jadovno_ruski-dom-beograd_feb-2013_01.jpg

07.02.2013. Otvaranje izložbe Moje Jadovno u Ruskom Domu u Beogradu

Prva izložba, 72 godine nakon velikog stradanja Srba i Jevreja u kompleksu logora smrti NDH Jadovno-Gospić-Pag, otvorena je 7.2.2013. u Ruskom Domu u Beogradu. Posjetioci izložbe, za koje pretpostavljamo da znaju malo ili gotovo ništa o veličini i  brutalnosti zločina u ovom kompleksu logora, dobiće priliku da se upoznaju sa svim značajnim aspektima jadovničkog stradanja Srba i Jevreja. Ova izložba pored informativno-izložbenog karaktera ima i istraživački karakter u obimu u kojem je to metodološki moguće u radu sa ovakvom vrstom istorijskih izvora i istovremeno je putokaz kako se uopšteno sa vizuelnog stanovišta pristupa memorijalizaciji značajnih događaja, koji karakterno određuju identitetsko-sudbinske determinante jednog kolektiviteta. Izložba „Moje Jadovno“ biće postavljena u Ruskom

moje-jadovno_ruski-dom-beograd_frontal-001.jpg

I to je moguće: Beograd postidio Banju Luku

Prizor u Ruskom domu u Beogradu, na otvaranju prve izložbe o sistemu logora smrti Jadovno 1941. nakon 72 godine, prevazišao nesrazmjer u veličini prestonica Srpske i Srbije. Fraza o tome kako je neki prostor „bio pretijesan da primi sve zainteresovane“ sinoć u Beogradu nije zvučala banalno i neinventivno. Najmanje 500 ljudi je gusto ispunilo centralnu izložbenu salu u trenucima otvaranja, a svih 350 kataloga koje je Udruženje građana Jadovno 1941. iz Banje Luke priredilo i odštampalo, podijeljeno je. Bukvalno se nije moglo disati. No, ukoliko je broj prisutnih nešto što se može pripisati tome da je Beograd najmanje deset puta veći od Banje Luke, jedna stvar je bitno različita od

kcjadovno.jpg

Video: Otvaranje izložbe MOJE JADOVNO u Beogradu

Prva izložba, 72 godine nakon velikog stradanja Srba i Jevreja u kompleksu logora smrti NDH Jadovno-Gospić-Pag, otvorena je 7.2.2013. u Ruskom Domu u Beogradu. Posjetioci izložbe, za koje pretpostavljamo da znaju malo ili gotovo ništa o veličini i  brutalnosti zločina u ovom kompleksu logora, dobiće priliku da se upoznaju sa svim značajnim aspektima jadovničkog stradanja Srba i Jevreja. Ova izložba pored informativno-izložbenog karaktera ima i istraživački karakter u obimu u kojem je to metodološki moguće u radu sa ovakvom vrstom istorijskih izvora i istovremeno je putokaz kako se uopšteno sa vizuelnog stanovišta pristupa memorijalizaciji značajnih događaja, koji karakterno određuju identitetsko-sudbinske determinante jednog kolektiviteta.   Vezane vijesti : IZLOŽBA O USTAŠKIM

NAJNOVIJE VIJESTI

Mračni bezdan smrti

Doktor Nikola Nikolić (1896-1986) bio je član organizacije Mlada Bosna, aktivni učesnik

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.