U filmu Anđeline Džoli “U zemlji krvi i meda” se navodi da je u proteklom ratu ubijeno 300.000 Bošnjaka i silovano čak 50.000 Bošnjakinja. Na početku filma se Ajla, Bošnjakinja, sprema za sastanak sa srpskim policajcem. U sledećoj sceni oni plešu u sarajevskom noćnom klubu, kada eksplodira bomba koja prekida mir u multietničkom gradu. Bombu su, naravno, postavili Srbi. Sledeća scena pokazuje žene koje odvode u autobus koji ih vozi u srpski logor, gde su silovane. Srpski policajac baca jednu od žena na haubu automobila, skida joj pantalone i siluje je. Policajac grabi Ajlu kako bi i nju silovao, ali ga zaustavlja Danijel, srpski oficir, koji je štiti od silovanja

Tužilaštvo BiH nije donijelo odluku u predmetu „Dobrovoljačka“ jer još aktivno radi na istražnim radnjama u ovom slučaju, rekao je Srni portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić. „Tužilaštvo sigurno nije donijelo tužilačku odluku u ovom predmetu, a kada se to desi javnost će svakako biti obaviještena“, rekao je Grubešić koji nije želio da komentariše spekulacije da će tužilačka odluka biti donesena tokom januara. Tužilačku odluku u slučaju „Dobrovoljačka“ trebalo bi da donese međunarodni tužilac Džud Romano. Sarajevsko „Oslobođenje“ ranije je objavilo da je u Tužilaštvu BiH pripremljena odluka o obustavljanju istrage za komandnu odgovornost u slučaju „Dobrovoljačka“, ali će uslijediti krivični progon za događaje, kao što je mučenje zarobljenika nakon napada

Poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Aleksandra Pandurević izrazila je nadu da Tužilaštvo BiH neće stati sa istragom o ratnim zločinima u „Silosu“, te da će optužnica koju je Sud BiH potvrdio biti proširena i na ostala lica iz tadašnjeg državnog i vojnog vrha pod čijom su komandom oni počinjeni. „Mislim između ostalih i na generala Nedžada Ajnadžića, koji je dolazio i posjećivao `Silos`, inspektora Envera Dupovca koji je dovodio snage HOS-a koje su počinili zločine, ratno Predsjedništvo BiH pod čijom je direktnom kontrolom bio logor, pa i na članove tadašnje Vlade koja je tamo slala državnu komisiju“, rekla je Pandurevićeva Srni. Ona je izrazila očekivanje da će Tužilaštvo tokom sudskog procesa uložiti maksimalne napore,

Sud BiH potvrdio je optužnicu u predmetu „Mustafa Đelilović i drugi“, koja osam lica tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti u objektima „Silos“ u Tarčinu, Osnovnoj školi „9. maj“ u Pazariću i u magacinu kasarne „Krupa“ u Zoviku. U saopštenju Suda BiH navodi se da optužnica, koja je potvrđena juče, tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera za ratni zločin protiv civilnog stanovništa i krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. U optužnici se, između ostalog, navodi da su Đelilović, Fadil i Halid Čović, Šabić, Kazić, Hujić, Mešanović i Kalember, od maja 1992. do januara 1996. godine svjesno i

Zagreb – Županijsko tužilaštvo u Splitu podiglo je optužnicu za ratne zločine protiv srpskih civila u šibenskom zatvoru Kuline tokom rata. Boršić se tereti da je od maja do jula 1993. godine, kao upravnik Kulina, odgovoran za primenu propisa međunarodnog prava, kršio Ženevsku konvenciju o zaštiti građanskih lica u vreme rata. Držao je u zatvoru četvoro civila, znajući da ih zatvorski čuvari svakodnevno biju i maltretiraju, a da nije ništa preduzeo da to spreči. Osim toga i lično je učestvovao u prebijanjima i drugim iživljavanjima nad zatvorenicima. Zatvorenici su bili svakodnevno fizički i psihički maltretirani, dok je jedna žena, danas 66–godišnjakinja, silovana više puta i prisiljavana na polni odnos sa

U Tužilaštvu BiH tvrde da u predmetima ratnih zločina postupaju hitno, iako već sedmu godinu traje ocjena navoda u predmetu protiv visokog funkcionera SDA Šemsudina Mehmedovića zbog zločina protiv čovječnosti na području Tešnja. „Postupajućem tužiocu dato je uputstvo da ovaj predmet prioritetno uzme u rad cijeneći funkciju prijavljene osobe, a s ciljem donošenje tužilačke odluke“, rekla je Srni portparol Tužilaštva BiH Selma Hećimović. Okružno tužilaštvo Doboj 5. avgusta 2005. godine ustupilo je Tužilaštvu BiH izvještaj Centra javne bezbjednosti Doboj protiv poslanika SDA u Predstavničkom domu parlamenta BiH Šemsudina Mehmedovića zbog zločina protiv čovječnosti u vrijeme dok je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti u Tešnju. U Tužilaštvu BiH Srni nije odgovoreno ko je postupajući tužilac koji

Ambasador SAD za pitanja ratnih zločina Stiven Rap izjavio je da je svjestan da u BiH postoje slučajevi da su Srbi bili žrtve ratnih zločina koje su počinili pripadnici drugih etničkih grupa, naglašavajući da se zalaže da ti predmeti budu procesuirani. „Ti slučajevi moraju biti procesuirani i to je veoma važan dio plana rada Suda BiH. Tražimo da se svi tretiraju sa respektom i poštovanjem i da budu istraženi svi zločini, bez obzira na etničku pripadnost žrtava i počinilaca“, rekao je Rap novinarima u Sarajevu. Komentarišući nezadovoljstvo udruženja srpskih žrtava proteklog rata radom pravosudnih institucija u BiH, Rap je pozvao predstavnike porodica svih žrtava da sarađuju sa tužilaštvima jer to

Na području opštine Foča izgrađena su četiri spomen-obilježja vojnicima i civilima poginulim u odbrambeno-otadžbinskog ratu – jedan u gradu i tri u seoskim područjima do kojih vode, uglavnom, makadamski putevi, pa je do ovih spomenika zimi teško doći. Jedan od njih je u selu Jošanica, gdje je prije 20 godina na Nikoljdan počinjen zločin nad 56 srpskih civila. Mještanin Borivoje Vilotić kaže da, osim živih svjedoka, o zločinu čiji počinioci još nisu kažnjeni, svjedoči i spomen-obilježje do kojeg je zimi nemoguće doći bez terenskih vozila. „Pokrenuta je inicijativa i imamo obećanje da će put biti asfaltiran, ali ne znamo dokle je posao stigao“, kaže Vilotić. On je dodao da je Boračka organizacija uputila na dvije adrese prijedloge za