arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Pismo podrške Zavičajnog udruženja „Bilogora“ iz Beograda

UDRUŽENjU POTOMAKA I POŠTOVALACA ŽRTAVA „JADOVNO 1941“ Dragi prijatelji! Članovi Zavičajnog udruženja „Bilogora“ pozdravljaju osnivanje Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava stradalih 1941. u Jadovnu i na drugim lokacijama vezanim za ovaj logor. Iz 32 naselja istočne Bilogore ovdje je okončan život 593 naša pretka i rođaka, a za njih je vezan i tužan rekord da je upravo sa ovog područja prvi stradalnik, ORMANOVIĆ Nikole SIMO iz sela Bedenička, star 55 godina, seljak, Srbin, uhapšen 12. aprila 1941, sproveden u Koprivnicu u logor „Danica“, poslije u Gospić, ubijen u Jadovnu 2. avgusta 1941. Mi, njihovi potomci, prognani iz svojih domova, danas živimo rasijani širom svijeta. Podržavamo programsku orjentaciju i sve zahtjeve

U Zagrebu održana promocija knjige autora Milana Bastašića,“Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.“

Sinoć, je u Zagrebu, u dvorani Parohije SPC Zagrebačke, održana romocija knjige  autora Milana Bastašića, „Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Pred šezdesetak gostiju, o knjizi su govorili Prof. dr. Svetozar Livada, Prof. dr. Đuro Zatezalo i književnik i recenzent Vasilije Karan. Tokom promocije, Dr Dušan Bastašić je upoznao goste sa radom i ciljevima Udruženja građana jadovno 1941. osnovanog u Banjaluci. Svoje utiske o knjizi iznijeli su i domaćin, gospodin Velimir Sekulić i paroh Otac Marinko Juretić.   Vezane vijesti: „Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991.“ – Bilješka: Velimir Sekulić Zagreb: Knjiga o stradanju Srba  

karikatura.jpg

DUBOKE RANE UVIJEK BOLE – Piše Vasilije KARAN

Za vas skita i pita Vasa sa Vrbasa Promocija obimne knjige autora Milana Bastašića održana u Zagrebu predstavlja jedno prijatno iznenađenje, ali istovremeno i jak udar na emocije, na tugu i bol. Knjiga pod naslovom „BILOGORA I GRUBIŠNO POLjE 1941. – 1991.“ tretira dva žestoka i krajnje neshvatljiva rata u kojima su stradali Srbi. Ljekar Milan Bastašić napisao je takvo djelo (650 stranica) sa izrazito potresnim istinama koje su za današnjeg mladog čovjeka neshvatljive. Pisac ovog djela, dok je pisao, nije razmišljao kom rodu ili vrsti literature treba da pripadne njegovo djelo. Nije bio opterećen piščevom fikcijom, već je svom snagom, voljom i razumom, pet-šest godina ronio istorijskim krvavim drumovima,

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

PRENOSIMO: Zagreb: Knjiga o stradanju Srba

U Zagrebu je održana promocija knjige Milana Bastašića „Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991.“ Promociju, kojoj je prisustvovao veći broj ljudi, organizovalo je Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. iz Banjaluke. O knjizi koja govori o stradanju Srba tog severozapadnog dela Hrvatske u Drugom svetskom i ratu 1990-ih govorili su predsednik Udruženja Dušan Bastašić, istoričar Đuro Zatezalo, sociolog Svetozar Livada i jedan od recenzenata, banjalučki pisac Vasilije Karan. Pošto autor nije mogao da dođe, prikazan je video zapis njegove izjave. Stradanja Srba u tom kraju gde je pre 1941. živelo 8.000 Srba počela su u noći 26/27 aprila 1941. kad je 504 muškaraca pokupljeno po kućama, odvedeno

DSC00918.jpg

Na Jadovnu 26 juna 2010. – Obraćanje Dušana Bastašića predsjednika Udruženja Jadovno 1941.

English Gospodine Predsjedniče Republike Hrvatske, Vaše Ekselencije, dame i gospodo, dobar Vam dan. Preosvećeni Vladiko, braćo i sestre, Pomaže Bog. Pozdravljam Vas ispred Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. Izražavam veliku zahvalnost svima onima, koji su podržali našu inicijativu da se prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno održi danas na ovako dostojanstven način uz obnovu dviju Spomen ploča. Pored pomoći mnogih dobrih ljudi, posebno ističem podršku Srpskog narodnog vijeća, Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske u Beogradu, Gornjokarlovačkog Vladičanstva Srpske Pravoslavne crkve i Organizacije Srba iz srednje Evrope. Veliko razumijevanje zamjenika župana Ličko-Senjskog  gospodina Milana Krmpotića nam znači mnogo ali i budi nadu da možemo očekivati

Na Jadovnu 26 juna 2010. - Prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941.

PRENOSIMO: Protiv politike izjednačavanja žrtava

U rejonu Šaranove jame, blizu mjesta nekadašnjeg ustaškog logora Jadovno, održana je 26. juna komemoracija i prvo obilježavanje Dana sjećanja za preko 40 000 žrtava tog ustaškog logora smrti koji je djelovao preko ljeta 1941. godine. Komemoraciji su prisustvovali hrvatski predsjednik Ivo Josipović, izaslanik predsjednika Srbije Borisa Tadića Mlađan Đorđević, izaslanik premijera RS Savo Lončar, hrvatski vicepremijer Slobodan Uzelac, ambasador Srbije Stanimir Vukićević, veći broj državnih zvaničnika , kao i rukovodioci grada Gospića i Ličko senjske županije na čelu sa zamjenikom župana Milanom Krmpotićem. Spomenimo da se komemoraciji pridružila i majka srpskog predsjednika, Nevenka Tadić, čiji je otac jedna od žrtava tog ustaškog stratišta. Obilježavanje prvog Dana sjećanja na žrtve

PRENOSIMO: PEČAT U HRVATSKOJ: Ni Kosova ni Jadovna

Jun 30, 2010. –  20:00 – Piše Nataša Jovanović Ubijanje Srba i Jevreja u Jadovnu trajalo je samo 132 dana. Više od pola veka kasnije, obračun sa preostalim Srbima pretvoren je u Domovinski. Nad Šaranovom jamom prošle nedelje  reporteri „Pečata“ prisustvovali su prvom zvaničnom pomenu nad žrtvama posle 69 godina. Jesu li se vremena promenila ili je pristup drukčiji? Šta bi bilo da žrtve ustanu sa dna velebitskih jama ili prohodaju kroz kamenu pustinju na ostrvu Pagu? Da je Jadovno jedno tužno mesto, potvrđuje i samo njegovo ime. Danas je to selo u Hrvatskoj pusto, i ima samo dva stanovnika. Zovu se Katarina i Antun Novačić. Oni su jedini stanovnici

Na Jadovnu 26 juna 2010. - Prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941.

PRENOSIMO: NOVOSTI-Prekinuta zavjera šutnje o Jadovnom – Piše Ernest Marinković

Miriti se možemo, ali ne smijemo zaboraviti tko je bio tko u Drugom svjetskom ratu, koja je to ideologija donijela mučenja i holokaust te tko je to zlo, na koncu, pobijedio, rekao je predsjednik Ivo Josipović u Jadovnom. U srcu guste velebitske šume, dvadesetak kilometara od Gospića, i danas kao da razvalinama Memorijalnog centra Jadovno lutaju duhovi iz ne tako davne prošlosti, ojađeni što je taj podsjetnik na vremena koja se nikada ne bi smjela ponoviti u takvom jadnom stanju. Do zapuštenih i zelenilom obraslih ruina vodi makadamski put koji kilometar i pol niže, gdje prestaje asfalt, prolazi kraj vikend-kuće u vlasništvu Hrvatskih šuma. Memorijalni centar, podignut na mjestu gdje

srpska_mreza_234x60.gif

U Beogradu je od 6. do 8. avgusta održan deseti Sabor srpske pravoslavne mladosti i budućnosti, kao i četvrti Sabor Srpske mreže

English Povelja 10. Sabora srpske omladine i 4. Sabora Srpske mreže Sa blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog G. G. Irineja, a u organizaciji Srpskog sabora Dveri, u Beogradu je od 6. do 8. avgusta održan deseti Sabor srpske pravoslavne mladosti i budućnosti, kao i četvrti Sabor Srpske mreže, u ovome času jedine i jedinstvene asocijacije na svetu koja sabira više desetina raznih nestranačkih srpskih patriotskih udruženja iz svih Srpskih zemalja i Rasejanja. Ovogodišnjem, jubilarnom Saboru, prisustvovalo je preko 100 učesnika iz više od 30 organizacija iz Srbije, Republike Srpske, Crne Gore, ostalih bivših jugoslovenskih republika, kao i evropskog, američkog, kanadskog i australijsko-novozelandskog srpskog rasejanja. Glavna tema Sabora bila je: Novi

Salamon-Jazbec.jpg

PRENOSIMO: SALAMON JAZBEC – Jasenovac nije mit Piše: Filip Erceg

Salamon Jazbec (1965) pisac je brojnih članaka o židovskoj kulturi, religiji i običajima. Član je hrvatskog ogranka Svjetske konferencije Religije za mir u okviru kojeg je tokom rata radio na uspostavljanju dijaloga između Katoličke crkve u Hrvata i Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj. Godine 1994. osniva Hrvatsko-izraelsko društvo, a danas je tajnik Margelovog instituta, poznatog po lovu na odbjeglog ustaškog zločinca iz Požege Milivoja Ašnera. Nedavno je u Zagrebu promovirana knjiga Magnissimum crimen – Pola vijeka revizionizma u Hrvata, čiji je autor Salamon Jazbec, zagrebački Židov, koji se već na samom početku pita: „Kako je Spomen – područje Jasenovac postalo jasenovačko područje zaborava?“ Objavljivanje ove akribijalne studije na hrvatskom tržištu,

krajina-avgust-1.jpg

PRENOSIMO: Živeće Krajina ! – Izveštaj: Predrag Marinković

Udruženim snagama u subotu 14. avgusta sprovedena je još jedna u nizu velikih humanitarnih akcija na području srpske Krajine. U ovom velikom zajedničkom poduhvatu učestvovalo je, pored naše, još tri bratske organizacije: Srpsko društvo Zadužbina – Slovenija (250€), Humanitarna Organizacija Nemanjići Tićino – Švajcarska (700€) i Srpska Pravoslavna Omladina Insbruk SPOJI – Austrija (300€). Naša organizacija u ovoj akciji je učestvovala sa 2.100€. Na područjuLike u mestima Donji Lapac, Gračac i Srb pomognuto je devet srpskih porodica sa dvadesetdvoje dece uzrasta do 20 godina. Isporučena je pomoć u vrednosti od preko 3.300€. Za tu svotu uspeli smo da nabavimo sledeću pomoć: – 3 šporeta na drva – 1 kombinovani šporet

vladimir-umeljic.jpg

Vladimir Umeljić: “Teorija definicionizma” – Zapad i Balkan 1990?

PRIMENA „TEORIJE DEFINICIONIZMA“ NA NAŠE VREME (Na primeru građanskih ratova na tlu bivše Jugoslavije u poslednjoj deceniji 20. veka Vladimir Umeljić Naučna studija „Teorija definicionizma i fenomen genocida (Etika i vlast nad definicijama)“, čija centralna promocija je predviđena na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Beogradu, predstavlja javnosti jednu novu socijalnu, jezičko-filosofski utemeljenu „Teoriju definicionizma“ Vladimira Umeljića. Jedan od najvećih živih korifeja jezičke filosofije, Noam Čomski, kome je stavljen na raspolaganje jedan engleski siže ove studije (Summary, objavljen na kraju ove knjige od preko 450 str.), prokomentarisao je, da on sam „nikada nije došao na tako interesantne ideje“. Izrazio je, potom, spremnost da se i lično odazove autorovom apelu što svestranijeg i

Dr Srđa Trifković

Zelena transverzala – Autor: Dr Srđa Trifković

  Geopolitička osnova neoosmanizma na evropskom jugoistoku UVODNE NAPOMENE –Sekularizam doduše još uvek otežava formalno-pravno utemeljenje novog legitimiteta u islamu, ali su se premijer Erdogan i lideri AKP pokazali veštim i uspešnim u redefinisanju referentnog diskursa, koji je poprimio karakter nezamisliv pre samo jedne decenije. Pogotovu im je spoljna politika otvorila teren za zaobilaženje preostalih domaćih ograničenja – teren koji je još početkom 90-tih počeo da omeđava tadašnji predsednik, pok. Turgut Ozal. Spoljna politika otvara prostor i za kooptiranje u projekat onih sekularista u državnom i vojnom aparatu koji nisu skloni vrednosnoj osnovi neoosmanske paradigme, ali koji i te kako mogu da se identifikuju sa njenim „kvantitativnim“ aspektima, sa nacionalnom

Dragomir Anđelković Foto: Novosti.rs

Pozadina regionalnog „pomirenja“ – Piše Dragomir Anđelković

  Srbija je radi evropskih integracija revnosno spremna da igra mazohističku ulogu koja  joj je pripala u kontekstu regionalne saradnje. Na to nas je posetila nedavna „vukovarska idila“. Kuda nas to vodi? Ubrzo pošto je Josipović seo u predsedničku fotelju, pohitao je u Brisel. Tamo je ponovio želju svoje zemlje da što pre, ako je moguće već 2012. godine, postane član EU. No, visoki funkcioneri Unije priredili su mu hladan tuš. Žože Baroso – predsednik Evropske komisije tj. vlade EU – izjavio je: „Hrvatska je ostvarila ogroman napredak, ali treba da ispuni još neke uslove“. A kakvi su oni, pojasnio je Herman van Rompej – predsednik Evropskog sveta – naglasivši

Ratko Dmitrović

Stanimirović više nije mogao da ćuti – Piše Ratko Dmitrović

Burne reakcije u Hrvatskoj ovih dana izazvao je Vojislav Stanimirović, predsednik Samostalne demokratske srpske stranke, koalicionog partnera HDZ-a, samo zato što je javno izneo istinu koja, bude li prihvaćena, ruši teoriju o karakteru rata u Hrvatskoj Bez rezerve verujem da je prekompozicija prostora bivše Jugoslavije i sadašnje stanje, sa ucrtanim granicama i postavljenim teorijama, posledica „istine“ da je Slobodan Milošević razbio Jugoslaviju a Srbi izazvali rat u Hrvatskoj, naravno, uz pomoć Srbije koja je time, kaže ova teorija, izvršila agresiju na Tuđmanovu državu. Redovni čitaoci „Pečata“ znaju da sam tekst na ovu temu objavio u broju od 29. oktobra. Tu, podsetiću, kumim i molim sadašnje vlastodršce u Srbiji da prekinu

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.