U intervju banjalučkom dnevniku „Fokusu“ Denis Latin izrazio je „užasno“ razočaranje što je na Programskom vijeću HRT-a za imenovanje Hloverke Novak Srzić, glasao i predstavnik nacionalnih manjina, a to je bio Srbin Dragan Crnogorac. Svoju ulogu 90-tih kada je Hloverkina opcija počistila Srbe iz Hrvatske, Latin je objasnio da je bio „običan novinarčić koji je imao 25 godina“. Autor nekoć utjecajne „Latinice“ Denis Latin otkrio je u ponedjeljak u intervjuu banjalučkom dnevniku „Fokus“ da je do ukidanja te emisije došlo kada je malo dublje zagrebla po pozadini ubojstva Ive Pukanića. Latin u intervjuu o tom ubojstvu nije rekao ništa novo, a pomalo je zbunjujuće što govori o ukidanju emisije 2008.

U kasarnu u Hadžićima, koju je tokom proteklog rata u nekoliko navrata NATO zasuo osiromašenim uranijumom, na obuku i boravak dolaze uglavnom srpski oficiri i vojnici, pripadnici Oružanih snaga BiH, piše „Fokus“. „Drastičan primjer nebrige našeg vojnog vođstva jeste boravak i obuka u vojnom objektu kod Hadžića, koji je bombardovan osiromašenim uranijumom. Sredstva s te lokacije trebalo je da budu izmještena u Banjaluku. Naši vojnici i starješine se već tri godine upućuju na boravak i obuku na toj rizičnoj neperspektivnoj lokaciji. Izgovor je da to nije toliko štetno za zdravlje. Koliko je štetno najbolje znaju naše izbjeglice iz Hadžića, koje jedno po jedno odlaze s ovog svijeta, uglavnom zbog karcinoma“,

Beograd – Sporovi nastali iz sukoba u bivšoj Jugoslaviji ne mogu se istinski rešiti pred Međunarodnim sudom pravde, odnosno, MSP se trebao proglasiti nenadležnim u slučaju tužbe Hrvatske protiv Srbije i protivtužbe Srbije. To je i učinjeno u sporu sa NATO državama – bilo bi dosledno da je to učinjeno i u preostalim sporovima. Mislim da rešenje nije u kolektivnoj odgovornosti, već u doslednom utvrđivanju individualne odgovornosti – a u tom pogledu i Srbija i Hrvatska su učinile značajne korake napred – kaže za Danas akademik Tibor Varadi, bivši bivši glavni pravni zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, odgovarajući na pitanje da li se njegova ranija ocena da presuda hrvatskim

Bivši srpski borac Jovan Stevanović iz Popova kod Bijeljine, teško obolio i gotovo nepokretan, živi u nekadašnjem javnom kupatilu u centru sela i preživljava od hrane koju mu daju mještani. Od Centra za socijalni rad iz Bijeljine mjesečno prima 60 maraka, a od opštine je samo jednom u 20 godina dobio 200 maraka jednokratne novčane pomoći. U sadašnjem stambenom smještaju od 25 metra kvadratna – najstarijem javnom kupatilu u Bosni napravljenom 1924. godine – Jovo nema ni struje, ni vode. Uprkos svemu, naglašava, nikada ništa ni od koga nije tražio. Drva za ogrev dobije od humanih ljudi i od Centra za socijalni rad koji mu je ove godine dodijelio 210

Jasuši Akaši, bivši izaslanik generalnog sekretara UN za bivšu Jugoslaviju, u knjizi „U dolini između rata i mira“ navodi da je ratna sarajevska vlada sve one koji su nastojali da budu neutralni smatrala „prosrpski orijentisanim“ i da je sve činila da izazove NATO intervenciju na Srbe. On piše da su napori UN da sačuva nepristrasnost i neutralnost u odnosu prema tri etničke grupe posebno iritirale vlasti u Sarajevu. Muslimanske vlasti stalno su računale na političku podršku SAD i njenu eventualnu vojnu intervenciju. Njihova vlada pribjegavala je svim sredstvima da se takva intervencija ostvari. Postavili su Muhameda Šaćirbeja /kasnije optuženog za pronevjeru/ za amabsadora UN koji je neumorno kritikovao humanitarne i