fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

200 godina u Americi

https://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2014/fiser.jpg

Priča se da je prvi Srbin koji je došao u Ameriku bio Đorđe Šagić, zvaniRibar, iz Sremskih Karlovaca. Borio se protiv Turaka na kraju Prvog srpskog ustanka, da bi potom, davne 1814, došao brodom u Filadelfiju.
Nedugo potom odlazi u Teksas, gde se borio za nezavisnost od Meksika i postao sudija, da bi 1851. stigao u

Kaliforniju, gde je 1873. i umro kao penzionisani državni službenik i počasni grčki konzul.

Njegovim stopama je kroz protekla dva veka krenulo preko milion Srba,
ispočetka uglavnom iz „civilizirane“ Austro-Ugarske. Bili su
zemljoradnici, rudari, železari, sportisti, vojnici, naučnici, umetnici.
Postajali su Amerikanci, ali su – uglavnom – ostajali Srbi. Najpoznatiji
srpski Amerikanac sigurno je Nikola Tesla, koji je došao 1884.

Ima nečega simboličnog u tome što se prvi Srbin u Americi nije smirio
dok nije došao do njene najdalje fizičke granice, dok je onaj najpoznatiji
širio granice spoznaje i tehnologije celom svetu. Nagoveštaj, možda, da
nisu ponikli iz sasvim običnog naroda.

Bilo kako bilo, dvestagodišnjica postojanja Srba u Americi
obeležiće se ovog Vidovdana u Filadelfiji. Organizator skupa je
Fondacija Tesla, a trodnevnoj proslavi učestvovaće i predstavnici Srbije
i Srpske. U petak, 27. juna, zakazano je otkrivanje biste Nikole Tesle, a
proslava će biti tema dokumentarnog filma „Teslin narod.“

Dostignuća srpskih doseljenika mogla bi da se čitaju kao reklama
za „američki san“: četvoro Srba dobilo je Pulicerovu nagradu za
novinarstvo; šest srpskih glumaca nagrađeno je Oskarom; osam srpskih
ratnika odlikovano je Medaljom časti, a devet Srba je izabrano u Kongres.
Pritom nisu tražili posebne privilegije, već su postajali deo
društva-domaćina.

Ali svoju otadžbinu, kulturu i veru nisu zaboravljali, o čemu svedoče
srpske crkve širom Amerike. Čuveni fizičar Mihajlo Pupin (u SAD od
1874.) je tokom Prvog svetskog rata organizovao srpske dobrovoljce – njih
16.000 – koji su išli da se bore za svoj narod u starom kraju.

Zahvaljujući Pupinu, američki predsednik Vilson je nad Belom kućom i
državnim zdanjima u Vašingtonu podigao srpske zastave 28. jula 1918, u
znak poštovanja i zahvalnosti srpskom narodu, nesalomivom u otporu
porobljivačima i borbi za slobodu.

Američki odnos prema Srbima je danas drugačiji. Zli jezici će reći
srpskom krivicom, ali to uglavnom nije tačno. Ako gde ima srpske
krivice, to je u odnosu Srba prema samima sebi. Ovoga Vidovdana, setimo
se ko smo i šta smo, gde smo sve bili i šta smo sve postigli. Pamtimo da
bismo opstali, da bi opet bili nesalomivi u borbi za slobodu i pobedili
porobljivače koji nam opet rade o glavi. Jer nismo beslovesna masa s
kojom svak može da radi šta hoće, već Teslin narod.

Božiji narod.

Srbi.

 

Izvor: Sivi Soko

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: