arrow up

Podijelite vijest:

Vojin Bakić – zabranjeni kipar

Prije 27 godina srušen je jedan od najvećih partizanskih spomenika u Hrvatskoj autora Vojina Bakića, jednog od najvećih eks-jugoslovenskih kipara srpskog porijekla – spomenik na Papuku u Slavoniji, podignut na teritoriji slobodnoj od ustaša.

Izgled spomenika sredinom 1970-ih
Izgled spomenika sredinom 1970-ih

Spomenik je podignut u čast poginulim partizanskim borcima, odnosno Šestom slavonskom korpusu.

Rad na spomeniku Bakić je počeo 1957. godine, a završio 1968. Bio je visok 30 metara, a izgrađen od nerđajućeg čelika.

Kada je otkriven, bio je najveća postmodernistička apstraktna skulptura u svijetu.

Bakićev monumentalni spomenik srušen je između 21. i 22. februara 1992. godine. Spomenik su uništili pripadnici 123. brigade Hrvatske vojske nakon punih pet dana miniranja, potvrdili su svjedoci.

Tadašnji hrvatski mediji tvrdili su da je riječ o „megalomanskom ruglu“, a i danas desničari sa prezrenjem govore o Vojinu Bakiću, zamjerajući mu, prije svega, nacionalno porijeklo.

Ovaj spomenik nije jedino Bakićevo djelo srušeno od osamostaljenja Hrvatske, u okviru sistematskog uništavanja svakog sjećanja na antifašizam.

Minirani su i spomenici „Gudovčan“ ili „Pred strijeljanje“, kao i „Spomenik pobjede naroda Slavonije“. Dijelovi spomenika kasnije su upotrijebljeni za izradu posuđa.

Takođe, miniran je i „Spomenik bilogorskim partizanima“ u selu Bačkovica, nekoliko kilometara od Bjelovara, kao i „Spomenik palim borcima“, ispred škole u Čazmi. Devastiran je i Spomen-park „Dotrščina“.

Vojin Bakić, čiji su radovi svojevremeno bili izloženi i na Venecijanskom bijenalu, u Drugom svjetskom ratu je izgubio svu braću.

Bakić je javno pričao da „ne može ići u Jadovno jer bi mu srce prepuklo“, svjedočile su njegove unuke Ana Martina i Vjera Bakić.

Devedesetih godina prošlog vijeka Bakić je postao omraženo i nepoželjno lice, posebno kao čovjek koji je prezirao fašizam i vjerovao u Jugoslaviju.

Do koje mjere je devastirana uspomena na Bakića i njegovu porodicu govori i činjenica da su nove vlasti skinule i spomen-ploču braći Bakić sa porodične kuće u Bjelovaru, kao i natpis sa porodične grobnice, a promijenjen je i naziv ulice braća Bakić u Bjelovaru.

Veliku pažnju, kipar Vojin Bakić posvetio je komemorativnoj umjetnosti, po kojoj je i ostao najupamćeniji, posebno posvećenoj žrtvama fašizma i partizanskoj borbi.

U Hrvatskoj je od 1990. godine i osamostaljenja, odnosno secesije od Jugoslavije, prema procjenama koje se iznose na stručnim skupovima, porušeno ili uklonjeno oko 3.000 spomenika, od spomen-ploča do velikih memorijalnih kompleksa, koji su svjedočili o stradanjima u ustaškoj državi.

Izvor: SRNA

POKOLj - Naziv za sistematski državni zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske na cijelom njenom teritoriju.
POKOLj – Naziv za sistematski državni zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske na cijelom njenom teritoriju.

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​