arrow up

Podijelite vijest:

12 beba, ubistvo sa predumišljajem

U bolnici u Banjaluci 22. maja 1992. godine umrla je prva beba zbog nestašice kiseonika jer SAD i ostale zapadne zemlje, tokom borbi u građanskom ratu u BiH, nisu dozvolile dopremanje humanitarne pomoći vazdušnim putem zapadnom dijelu Republike Srpske.
Spomenik umrlim bebama u Banjoj Luci

Do 19. juna 1992. godine u Banjaluci je umrlo 12 beba, koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice.

Na odjeljenju za intenzivnu njegu u banjalučkom porodilištu umrlo je 12 novorođenčadi usljed nedostatka kiseonika potrebnog za adekvatan tretman.

Nestašica je bila posljedica blokade srpske teritorije koju su vršile hrvatske i muslimanske vojne snage u rejonu Semberije.

Upućeni su mnogi apeli za pomoć putem radija, televizije, „Glasa Srpske“ i ostalih medija, ali, iako su predstavnici Unicefa i ostalih međunarodnih humanitarnih organizacijama bili dobro upoznati o ovom problemu, avion sa bocama kiseonika je nekoliko dana čekao dozvolu za polijetanje, koju na kraju nije dobio.

Nedugo zatim, zbog nedostatka kiseonika, umire 12 novorođenčadi na Klinici za dječije bolesti u Banjaluci. Iako su doktori pokušali da upotrijebe industrijski kiseonik, koji su dobili od Vojske Republike Srpske i nekoliko privatnih preduzetnika, kao i nekoliko građana, to je bilo nedovoljno.

Slađana Kobas, rođena 18. juna 1992. godine, jedina je preživjela beba u periodu od 22. maja do 19. juna 1992.

Zbog nedostatka kiseonika ozbiljno joj je bilo narušeno zdravlje, pa je imala trajno oštećenje vida, mozga i pluća, a kasnije se bezuspješno borila sa rakom kostiju.

Slađana je preminula 9. februara 2006. u 13. godini.

Četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

Ove smrti, kao i sve veća nestašica osnovnih životnih potrepština, bile su razlog za veliku vojnu operaciju „Koridor“, gdje su se snage Vojske Republike Srpske sukobile sa hrvatskim (HV i HVO) i muslimanskim (takozvana Armija BiH) vojnim snagama.

Sukobi su trajali od 14. do 26. juna 1992. godine i završili se probojem blokade.

Kasnije u narodu ova istorijska vojna pobjeda je nazvana „Koridor života“, jer je omogućila nove živote, kako je i sam general Vojske Republike Srpske Momir Talić rekao: „Neću da djeca više umiru“.

Izvor: GLAS SRPSKE

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​