Kalendar genocida
Naredni događaji
Zločin u mjestu Žutica kod Milića 21. maja 1992.
21. maja 1992. godine, pripadnici paravojnih muslimanskih snaga presreli su u mjestu Žutica, na regionalnom putu Milići - Srebrenica, kamion kojim su se prevozili radnici preduzeća "Boksit" i mještani sela Podravanje i iz zasjede ubili osmoro civila, među kojima i dvije žene.
Više na:
ZLOČIN NA BORAK BRDU BEZ KAZNE
Na Borak Brdu kod Novog Goražda, 22. maja 1992. godine, na kućnom pragu pripadnici tzv. Armije BiH ubili su petero Srba.
SJETIMO SE BRADINE
25/Maj - 27/MajZločin u Bradini bio planski, što najbolje govori o karakteru rata u BiH, kao i namjeri muslimanskih fanatika da izvrše agresiju na vjekovnu srpsku imovinu s ciljem da se Srbi sa tih prostora protjeraju za sva vremena. Iz MUP-a Republike Srpske ranije je potvrđeno da je podneseno šest krivičnih prijava, odnosno izvještaja i dopuna protiv 18 identifikovanih lica za koje postoji osnovana sumnja da su 25. na 26. maj 1992. godine u mjestu Bradina kod Konjica počinili jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina. Ubijeno je najmanje 38 identifikovanih srpskih žrtava, pet žena je silovano, dok je više stotina Srba protivpravno lišeno slobode i odvedeno u logore, najviše u Čelebiće. Preostalo srpsko stanovništvo protjerano je sa svojih ognjišta, njihova pokretna imovina je opljačkana, a kuće i crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljeni. Preživjeli Srbi iz Bradine svake godine sjećaju se tih strašnih dana, kada su se "saplitali o leševe svojih najmilijih", kao i da je komanda hrvatske i bošnjačke paravojske "platila neke Rome koji su noge ubijenih vezali konopcima, a onda ih konjima vukli do bagerom iskopane jame ispred pravoslavne crkve u centru sela".
Za tri dana, od 25. do 27. maja 1992. godine, u tu jamu bačeno je 26 tijela. Tragični bilans iznosi: 54 mrtva za tri dana, a u logorima je živote izgubilo još njih 22, dok se za pet lica još traga. Među 48 ubijenih Srba u Bradini najviše je članova iz porodice Kuljanin, a stradali su Vujičići, Mrkajići, Žuže, Kureši, Gligorevići, Koprivice, Draganići i Živaci. Prije rata u Bradini je bilo 280 srpskih kuća sa oko 1.200 stanovnika. Danas u bradini nema Srba.
BRADINA: SRPSKE RANE KRVARE I NAKON 21 GODINE
NATO ZLOČIN U VARVARINU
Na današnji dan 1999. godine avioni NATO su kod Varvarina s četiri projektila, ispaljena za manje od pet minuta, srušili most preko Velike Morave i ubili najmanje 11 civila, među kojima Sanju Milenković (16), jednog od najtalentovanijih mladih matematičara u svetu.
Napad je otpočeo u 13.25 časova, pri vedrom vremenu, a most je zbog pijačnog dana u Varvarinu bio pun ljudi. U istom napadu ubijen je i protojerej stavrofor Milivoj Ćirić, prva žrtva NATO agresije među sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve, koji je usmrćen na pragu obližnjeg hrama Uspenja Presvete Bogorodice.
Istog dana je u napadu NATO avijacije na konvoj britanskih, italijanskih i portugalskih novinara na putu Prizren-Brezovica ubijen vozač Nebojša Radojević, a dvoje ljudi je ranjeno.
Donji Lapac
Zgrada osnovne škole, Donji Lapac, u podrumu mučilište i gubilište srpskog stanovništva od 19. juna do sredine jula 1941.
Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.
Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.
2013 - Zločin u Crnom Potoku kod Topuskog
Zločin u Crnom Potoku kod Topuskog
Crni Potok, kod Topuskog, 17. aprila 1942. ustaše ubile 64 Srbina.
Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.
Iako se u ovom djelu navodi da je do zločina u Crnom Potoku došlo 17. aprila, upoređivanjem izvora i nama dostupne literature, došli smo do zaključka de se, ipak, kao dan izvršenja zločina nameće 18. april 1942. godine. Do tog zaključka došli smo koristeći naslove:Kotar Vrginmost u NOB 1941-1945,Dušan Baić,Vrginmost, 1980. (str 388-398) iGenocid na Kordunu i okolici,Petar Zinaić, Beograd1996, (str 429-430)
Prenosimo spisak žrtava iz knjigeGenocid na Kordunu i okolici.
ZLOČIN U CRNOM POTOKU
18. aprila 1942. ustaše su na prevaru uspjele da ubiju 64 stanovnika iz Crnog Potoka i dvojicu iz sela Bukovice koji su se nalazili u Crnom Potoku. Toga dana selo Crni Potok je potpuno spaljeno.
Iz Bukovice su ubijene Ljubica Vrga 10 (godine), i njena sestra Neđeljka Vrga 6, u Crnom Potoku gdje su se nalazile kao izbjeglice kod rodbine.
Iz Crnog Potoka ubijena je Milica Bakić 17, u vlastitoj kući.
Mila Bakić 20, ubijena je i spaljena u štali Stevana Vojnovića.
Jeka Balaban 19, silovana je, a zatim ubijena i spaljena u štali Stevana Vojnovića u Crnom Potoku.
Milka Kajganić 28,
Đuro Kolundžija 39, gluhonjem,
Ljubica Kolundžija 3,
Milica Kolundžija 30,
Sava Kolundžija 42,
Staka Kolundžija 5,
Stana Kolundžija 42,
Stoja Kolundžija 7,
Miladin Miljanović 13,
Milinka Miljanović 50,
Milka Mudrić 13, su ubijeni.
Simo Poštić 2, živ je spaljen zajedno sa svojim djedom
Stojanom Poštić 84 u vlastitoj kući.
Matija Ulemek 50, ustaše su mu polomile ruke i noge i zaklali i zakopali u đubar kod njegove kuće.
Boja Vojnović 13, ubijena,
Boja Vojnović 31, živa je spaljena u štali Stevana Vojnovića,
Božo Vojnović 21, živ je spaljen sa grupom mještana u vatri zapaljene kuće,
Branko Vojnović 7,
Dragan Vojnović 2 i
Dragan Vojnović 1, ubijeni su kod svojih kuća.
Dragica Vojnović 4, živa je spaljena sa grupom svojih mještana.
Dragica Vojnović 3, i
Dušan Vojnović 2, ubijeni,
Đuro Vojnović 21, i
Joka Vojnović 45, živi su spaljeni sa grupom mještana.
Joka Vojnović 19, silovana je pa zatim živa spaljena,
Ljubica Vojnović 12, živa je spaljena,
Ljubica Vojnović 20 i Maksim Vojnović 36, su ubijeni.
Marija Vojnović 18, i Marija Vojnović 47, žive su spaljene.
Mihajlo Vojnović 45,
Milan Vojnović 6 i
Milan Vojnović 3 su ubijeni.
Mile Vojnović 19, pobjegao je iz zapaljene štale i istog dana na njivi uhvaćen i ubijen.
Mile Vojnović 4,
Mile Vojnović 60,
Mile Vojnović 44,
Milica Vojnović 18,
Milka Vojnović 45,
Milka Vojnović 40, su ubijeni kod svojih kuća.
Miloš Vojnović 35, bio je ranije stražar kod opštine Topusko, živ je spaljen sa grupom mještana u svom selu.
Mirko Vojnović 24,
Nikola Vojnović 13,
Nina Vojnović 3,
Pero Vojnović 63,
Pero Vojnović 3,
Pero Vojnović 21,
Rade Vojnović 40, borac IV bataljona, zarobljen i živ spaljen u štali Stevana Vojnovića,
Ružica Vojnović 59,
Sava Vojnović 32, ubijeni i spaljeni u kući Mile Bućana,
Slavko Vojnović 4, ubijen,
Stana Vojnović 20 i Stanica Vojnović 42, žive su spaljene sa grupom mještana.
Stanko Vojnović 43,
Stevan Vojnović 52,
Stevan Vojnović 25,
Stoja Vojnović 59, su ubijeni, a
Stoja Vojnović 63, je živa spaljena u štali Stevana Vojnovića u Crnom Potoku.
Luka Miljanović 2,
Milka Miljanović 3,
i Stojan Miljanović 6, ubijeni su od strane ustaša u Petrovoj Gori.
Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.
2013 - Petrova gora, Mračajski jarak, 18. aprila
Petrova gora, Mračajski jarak, 18. aprila
Petrova gora, Mračajski jarak, ustaše su 18. aprila 1942. godine masakrirale 18 srpskih izbjeglica.
Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.
Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.